Povijest osje�kih tr�nica
TURSKI OSIJEK
Za vrijeme turske vladavine Osijek se sastojao iz 4 dijela:
Unutarnji grad
Srednji grad-varoš (današnja Tvr�a)
Podgra�e (opasivalo je varoš u velikom luku tako da su barutana ispred gimnazije, Sok�evi�ev spomenik i Tomislavov perivoj bili unutar Podgra�a). Iz Podgra�a se pokraj zapadnih zidina dolazilo na glasoviti Sulejmanov most, zapravo na drvenu cestu na stupovima preko baranjskih mo�vara.
Pana�ur (protezao se u velikom luku od današnjeg �eljezni�kog mosta do Šama�ke ulice, gdje je bila stra�arska postaja koja se brinula o sigurnosti trgovaca na sajmištu) mjesto gdje su se odr�avali veliki sajmovi o �ur�evu i Ilinju.
To je bila pala�a podignuta od drveta,a unutrašnjost je ure�ena kao šahovska plo�a. Tu su se putovi geometrijski presijecali i tu su se nalazili du�ani, pa se tako, iz koje god ulice da se pogledalo, vidio centar.
Na jednoj strani podignute su staje za konje, a na drugoj je bila livada gdje su stajala kola.
Sajam je trajao 40 dana, a red i mir je �uvala vojska paše iz Po�ege.
Ovaj pana�ur bio je zadu�bina Ibrahim paše koji je bio osvojitelj Kanji�e, a tri puta je bio veliki vezir u Beogradu.
(Vrijedi za sve slike cijelog priloga: kliknite na male slike da ih pove�ate!)
 |
 |
 |
 |
| Osijek 1526 |
Osijek oko 1680. |
Opsada Osijeka 1685. |
Logor carske
vojske 1687. |
SAJMOVI
Osje�ki su sajmovi još u 18. st. postali glasovita mjesta okupljanja trgovaca sa svih strana.
Osje�ki unutarnji grad (Tvr�a) imao je pravo odr�avanja godišnjih sajmova na blagdane: sv. Jurja (24.04.) i sv. Ilije (20.07.), Gornji grad na sv. Fabijana i Sebastijana (20.01.), sv. Luke (18.10.). Godišnji sajmovi trajali su tjedan dana, a Donji grad je dobio dozvolu za odr�avanje sajmova tek 1852. godine i to na sv. Erazma i sv. Katarinu.
�etiri velika godišnja sajma imala su golemu ulogu u privrednom �ivotu Osijeka. Na njima su sudjelovali osje�ki trgovci. Obrtnici su prodavali svoje proizvode. Gra�ani su zara�ivali na pru�anju usluga ljudima koji su dolazili na sajam. Prihodi od sajmova bili su me�u najva�nijim stavkama gradske blagajne.
Izme�u triju osje�kih op�ina od samog se po�etka vodila borba oko mjesta odr�avanja sajmova i prava ubiranja prihoda od sajmova.
Tjedni sajmovi: u Gornjem Gradu ponedjeljkom i �etvrtkom, u Tvr�i srijedom i subotom, a u Donjem gradu utorkom i petkom. Tjedni tr�ni dani upu�uju na to da su tr�nice organizirane na glavnim gradskim trgovima.
Trgovina je u Osijeku bila slobodna samo za vrijeme sajmova. Tada je svatko, bez ograni�enja mogao prodavati i kupovati. Izvan tog roka cehovi su imali monopol u trgovini i nastojali su suzbiti konkurenciju stranih trgovaca i onih koji nisu bili u�lanjeni u cehove.
Gradske vlasti su �esto vršile pretrage po ku�ama kako bi otkrile robu nadri trgovaca.
Promet na osje�kim sajmovima po�eo se pove�avati u drugoj polovici 18.stolje�a, a rastao je i nakon što je grad 1809. dobio status Slobodnog kraljevskog grada. Opseg prometa osje�kih sajmova po�eo se smanjivati potkraj 40-tih godina 19. stolje�a. To se doga�alo istodobno s krizom u koju je zapao cjelokupan dotadašnji razvoj Osijeka. Osim vje�ne borbe gra�ana protiv preprodava�a na tr�nicama, Osijek je uvijek kuburio s tra�enjem pravog mjesta za glavnu tr�nicu.
Tr�nica se, osim na današnjem trgu Ante Star�evi�a, protezala Strossmayerovom, �upanijskom, Ulicom Republike, Kolodvorskom. Svaka se ulica, i gra�ani i trgovci, borila da dobije pravo prodaje namirnica i ku�ne i obrtni�ke robe. Gradsko se poglavarstvo rukovodilo �isto�om ili prometnim zahtjevima, budu�i da su štandovi su�avali cestovnu propusnu mo�.
Prihodi od sajmova bili su me�u najva�nijim stavkama gradske blagajne.
Gradske vlasti su nastojale zaštiti kupce spre�avanjem preprodaje proizvoda, ali su preprodava�i sa�ekivali seljake, koji su dolazili s robom u Osijek, izvan grada i tu od njih jeftino otkupljivali proizvode te ih onda skupo prodavali u Osijeku.
 |
 |
 |
 |
Glavni trg i stara
�upna crkva |
Katedrala 1895. |
Glavni trg, sajam 1895. |
Glavni trg, sto�ni
sajam 1909. |
Jedan od najstarijih osje�kih trgova, Trg sv. Trojstva, nastao je po�etkom 18. st. izgradnjom vojne tvr�ave i tada se zvao Vinski trg, a zvali su ga i Paradenplatz, pošto su na njemu odr�avane vojne parade. Tu se prodavalo vino, koje je svake srijede i subote dopremano iz Baranje, a prodavalo se vojnicima i gostioni�arima.
1890. g. na drugoj strani od Sirotišta u Strossmayerovoj (Duga ulica) nalazila se vo�na pijaca na koju su seljaci donosili vo�e, povr�e i sl. Oko te tr�nice vodila se cijela bitka, jer je donesena odluka da se premjesti na Dravu na Riblji trg. Kako je to podru�je dosta �esto bilo poplavljeno, a
nije bilo zašti�eno od kradljivaca i ptica, tako su nakon nekog vremena Gradski oci popustili i dozvolili premještanje vo�ne pijace na trg uz crkvu.
Na dravskoj obali je od davnina bilo vrlo �ivo. Tu su se u smjeru istoka i zapada nalazila brojna skladišta svakovrsne gra�e i drvare. Od polovice 19.stolje�a i Zimska luka u koju su od jeseni smješteni brodovi, barke,vodenice i sl. U brojne brodove se gotovo cijele godine ukrcavala razna drvena gra�a, vo�e, povr�e, �ito i druga roba.
U Zimskoj luci je, na mjestu gdje je danas ''Galija'', bilo pristanište za ribare (Riblji trg). Tu su �ekali gostioni�ari i gra�ani povratak ribara iz ribolova. Kako su gostioni�ari imali unaprijed naru�ene koli�ine to je ostatak prodavan gra�anstvu.
Ta je tr�nica radila kontinuirano i bila vrlo dobro opskrbljena.
 |
 |
 |
Vinski trg nekad,
sad Trg sv.Trojstva |
Vo�na pijaca |
Drvare uz obalu Drave |
U �upanijskoj ulici zadnja ku�a s lijeve strane (oko 1890. godine) bila je broj 41 (danas ugao Gunduli�eve i �upanijske), a dalje se pru�ala livada. To je bilo vašarište.
Na mjestu današnjeg Perivoja kralja Petra Krešimira IV. u 19.stolje�u bilo je sajmište, a oko njega je bilo svega nekoliko privatnih ku�a (obitelji: Koreni�, Bosanac i Lehman).
Tu se trebala graditi gradska vije�nica, ali radi kriznih vremena poslije I. sv. rata od toga se odustalo i 1934. tu je napravljen Vije�ni�ki perivoj pa se i trg prozvao Vije�ni�ki trg.
Na podru�ju današnjeg Zrinjevca nekad je bilo vašarište, a Gunduli�eva ulica se zvala Sajmišna i Vašarišna.
1914. na podru�ju vašarišta izgra�en je perivoj poznat pod imenom Zrinjevac.
Obala od Tvr�e do donjogradske Kalvarije u 18. stolje�u zvala se sušara. Tu su u vrijeme ribolova danju i no�u gorjele male vatrice uz koje se riba �istila, rezala u komade, solila i sušila na vatri.
Nadaleko su bili poznati osje�ki specijaliteti od ribe – trakanac (šaran isje�en na trake) kao i loparac (riba isje�ena niz le�a). Ti su se proizvodi tu odmah i prodavali kako ugostiteljima tako i gra�anima, a potra�nja je bila vrlo velika u cijeloj Slavoniji pa su se razvozili kolima.
 |
 |
 |
 |
| �upanijska,prije 1894. |
Ugao �upanijske i Desati�ine |
�upanijska sa
sinagogom i klupama |
�upanijska sa sinagogom
i konkatedralom |
 |
 |
 |
�upanijska ulica
i Glavni trg |
nekad sajmište,
a onda Vije�ni�ki trg |
Donjogradske sušare |
GLAVNI TRG / 1898. TRG KHUENA HEDERVARYA / 1919. TRG KRALJA PETRA I. / 1941. TRG dr. ANTE PAVELI�A / 1946.TRG SLOBODE / 1992. TRG dr. ANTE STAR�EVI�A
Glavna tr�nica, nastala krajem 17. stolje�a, je bila na Glavnom trgu u obliku trokuta.
Krajem 19. i po�etkom 20. stolje�a trg se protezao na jugu od Reisnerove uglovnice, na zapadu od Tuernerove ku�e, zgrade J. G. Blau, Šeperova Svratišta ''Central'' i gradske ku�e. Na sjeveru se nalazilo šest zgrada s poslovnom i privatnom namjenom te uglovnica udovice Franke Kachthaler (poslije Prve hrvatske štedionice).
1869. godine izvršeno je poplo�avanje trga višegradskim kamenom, te dravskim pijeskom.
Na toj pijaci redala su se kola na pija�ni dan i prodavala se razna roba kao i �ive�ne namirnice. Manji sajam se odr�avao svaki dan, a srijedom, subotom i nedjeljom veliki sajam.
1926.godine robna tr�nica je premještena u Desati�inu, a �ive�na na Gajev trg.
 |
 |
 |
 |
| Glavni trg 1880. |
Glavni trg, tr�nica
i konjski tramvaj |
Glavni trg 1900. |
Glavni trg |
 |
 |
 |
| Trg, tr�nica 1912. |
Trg kralja Petra I, tr�nica |
Trg slobode |
GLAVNI TRG U D. G. / 1913. TRG GROFA JOSIPA JELA�I�A / 1925. JELA�I�EV TRG / 1941. TRG USTAŠKIH �RTAVA / 1946.TRG BANA JELA�I�A / 1946. TRG VLADIMIRA NAZORA / 1992. TRG BANA JOSIPA JELA�I�A
U Donjem gradu tr�nica se do II. sv. rata nalazila ispred današnje Evangelisti�ke crkve u pravcu Gup�eve. To nije bila baš prava tr�nica. Tu su se iznosili drveni kozli�i, a na njih su se postavile
daske, pa se tako napravili stolovi ili klupe na koje se stavljala roba za prodaju: maslac, �ivad, varivo, zelenje i sli�no.
Kad bi vašar prošao, daske su se spremale pred pivarom g. Bauera, gdje su le�ale na milost i nemilost prolaznicima, ali i njihovim psima. Neka ve�a tr�nica nije bila potrebna, pošto su tu �ivjeli starosjedioci, koji su manje više imali svoje vrtove.
Poslije II. sv. rata napravljena je tr�nica izme�u drve�a na jednom dijelu na Trgu bana Jela�i�a, koji se je do 1913. zvao Glavni trg u Donjem gradu.
Sada je tr�nica preure�ena, tako da prije podne slu�i kao tr�nica, a poslije podne kao igralište za djecu, te odmorište za starije ljude.
 |
 |
| Glavni trg Donji grad 1898. |
Trg Vl. Nazora,
stara donjogradska tr�nica |
1895. �ITNI TRG / 1909. TRG LJUDEVITA GAJA
Sredinom 19. st. nastao je �itni trg (danas Trg Ljudevita Gaja) kao ostatak velikog Generalskog perivoja. Ime dobiva 1895. g., a do tada je bio bezimen.
Središnji dio trga bilo je Gradsko vašarište, a kako su se najviše prodavale �itarice pa je tako dobio i naziv �itni trg. 1909. godine dobiva naziv Trg Ljudevita Gaja.
1927. g. taj je prostor korišten kao izlo�beni prostor i sagra�eno je mnogo izlo�benih zgrada. U sredini je bila zgrada visoka 16,5 m. Poseban je bio ulazni dio sajma �iji su graditelji bili Ante Slavi�ek i Ivan Suchanka. Drugi dio trga je 1928. ure�en kao perivoj.
Ve� 30-tih godina odustaje se od sajmovanja i ruše se izlo�bene zgrade.
Po�etkom pedesetih na trg se vra�a tr�nica, ali na malo, jer se ista morala iseliti sa Glavnog trga na Zrinjevac, a kad je tamo sagra�en perivoj, seli se na �itni trg.
1969. gradi se natkriveni dio tr�nice sa podzemnim skladištem, a 2004. g. natkriva se gotovo cijeli prodajni prostor.
Danas je tr�nica na Gajevom trgu ''trbuh'' Osijeka, najve�a tr�nica u gradu, a danas postala solarna tr�nica.
Svaka gradska �etvrt ima svoju manju ili ve�u tr�nicu.
 |
 |
�itni trg,
Izlo�beni paviljon 1927. |
�itni trg, desno tr�nica |
 |
 |
 |
| Gajev trg, 1955. |
INA, 31- Gajev trg
1960-tih, tr�nica |
Gajev trg i tr�nica zimi,
70-tih |
Literatura:
Mr. Stjepan Sršan: ''Povijest Osijeka''
Mr. Stjepan Sršan: SRD '' Drava'' Osijek 1936-1986
Paškal Cvekov, franjevac: ''Osje�ki franjevci'' (Evli �elebi, Putopis II)
Ivan Galovac: Kratka šetnja Osijekom 1890. g.
D. Gucunski: ''Parkovi i perivoji Osijeka''
Ervin Heine: ''Pri�e iz povijesti srednjoeuropskog Osijeka''
Usmeno kazivanje: Gosp. Buzgo i gosp. Franjo Kasumovi�
U ime Udruge Prijatelji grada Osijeka tekst i fotografije dostavila Ivanka Kasumovi�
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar
