IVAN KORVIN
(2.4.1473.-12.10.1504.)
Hrvatski ban i slavonski herceg Ivan Korvin rijedak je primjer kraljevskoga sina, još k tome jedinca, koji nakon o�eve smrti nije naslijedio prijestolje. Istina, bio je nezakonito dijete, ali povijest pamti i bilje�i niz vladara �iji su potomci za�eti izvan braka naslje�ivali roditelje bez ikakvih problema, ograni�enja i hendikepa što su im majke ili o�evi bili ljubavnici ili prile�nice kraljica i kraljeva. Ivaniš, kako su ga zvali Hrvati, me�utim nije imao tu sre�u.
Ro�en 2. travnja 1473. iz izvanbra�nog odnosa Barbare Edelpeck i hrvatsko-ugarskog kralja Matije Korvina, prve je godine svoga �ivota proveo pod paskom i skrbništvom bake, o�eve majke Elizabete Szilágy-Hunjadi. Ona mu je, kao jedinom unuku prepisala i oporu�no ostavila sva svoja velika imanja, pa je mla�i Korvin – uz ono što mu je namijenio i otac – ve� sa �est godina bio jedan od najbogatijih plemi�a Hrvatske i Ugarske. Materijalno gotovo u potpunosti zbrinut imao je sve osim oca, koji kroz Ivanovo rano djetinjstvo nije puno vremena provodio sa sinom niti je previše s njim kontaktirao i sudjelovao u njegovu odgoju.
Tek kada je shvatio kako iz braka sa Beatricom Aragonskom ne�e imati zakonitog potomka, Matija po�inje razmišljati o mogu�nosti da ga na hrvatsko-ugarskom prijestolju naslijedi nezakoniti, ali i jedini sin. Niz nepredvidivih dvorskih spletaka, ponajviše Beatrice Aragonske koja bi tako bila suo�ena s mogu�noš�u gubitka vladarske pozicije, te druge nesretne okolnosti sprije�ile su o�evu namjeru da Ivan Korvin vlada Kraljevstvom. Tako je, nakon Matijine smrti 1490. godine, hrvatsko-ugarski tron pripao �eškom kralju Vladislavu II. Jagelovi�u, a tada sedamnaestogodišnji nesu�eni prijestolonasljednik od strane je novoga vladara ukazom promoviran u slavonskoga hercega.
Ivan Korvin
hrvatski ban i slavonski herceg
Pet godina kasnije, to�nije u o�ujku 1495., postaje hrvatskim banom i isti�e se u mnogim bitkama protiv Turaka. O�ito je genetika i u njegovom slu�aju odigrala klju�nu ulogu, jer se -iako relativno mlad – odlu�no suprotstavljao Osmanlijama, ništa manje hrabro od svojih poznatih i slavnih predaka. Naime, kralj Matija je vodio mnoge bitke protiv turskih osvaja�a, a Ivanov je djed bio erdeljski vojvoda János Hunjadi, istaknuti protuturski ratnik, na ovim prostorima puno poznatiji kao Sibinjanin Janko.
Beatrica Frankopan - Korvin
Ivan Korvin svoj je ugled me�u hrvatskim plemstvom, ste�en prvenstveno hrabroš�u i uspješnim banovanjem, još više oja�ao 1496. kada se o�enio kneginjom Beatricom Frankopan, k�erkom hrvatskog velikaša i jednog od najcjenjenijih plemi�a onoga vremena Bernardina Frankopana. U tom je braku ro�eno dvoje djece, k�er Elizabeta 1496. i sin Krsto 1499., koji na�alost oboje umiru kao djeca. Krsto je umro samo nekoliko mjeseci nakon oca, 17. o�ujka 1505., a Elizabeta tri godine kasnije. Kako je knez Bernardin Frankopan puno radio na tome da prvo zetu Ivanu, a kasnije i unuku Krsti u dogledno vrijeme pokuša osigurati prijestolje, kraljevstvom su kru�ile pri�e i glasine da šestogodišnji Krsto nije umro prirodnom smr�u, ve� je iza tog nesretnog doga�aja stajala kraljica Ana, supruga Vladislava II. Jagelovi�a. Što god da se dogodilo ostaje �injenica o Krsti kao posljednjem Korvinu, te njegovom smr�u izumire loza kralja Matije, zasigurno najmo�nijeg hrvatsko-ugarskog vladara.
Ivanu Korvinu ve� su kao dvanaestogodišnjaku astrolozi prorekli visoke �asti i veliki ugled u društvu, što se kasnije pokazalo kao sasvim to�na prognoza. U dva je navrata bio hrvatski ban; prvi puta od 1495. do 1498., a njegovo drugo imenovanje na bansku �ast 1499. bilo je bez vremenskog ograni�enja, to�nije re�eno, kralj Vladislav II. odlu�io je da bude do�ivotno. Ništa manje cijenjen nije bio ni u Mleta�koj Republici, koja ga u svibnju 1497. uvrštava me�u svoje visoko plemstvo, dok je titulu slavonskoga hercega nosio sve do prerane smrti.
Potpis Ivana Korvina
Hrvatski ban Ivan Korvin umro je 12. listopada 1504. u Krapini, ne navršivši trideset i drugu godinu �ivota, a posmrtni ostaci su po banovoj izri�itoj �elji pokopani ispred glavnog oltara pavlinske crkve Sv. Marije u Lepoglavi.
Za portal: Sandra Skanderli�
Više o hrvatskoj i europskoj povijesti na: www.sandraskanderlic.com
*****
PS:
Preko priloga JOSIP FRANK objavljenog 18. prosinca 2009. i linka na kraju toga priloga na�i �ete linkove na do sada objavljene priloge iste autorice.
