Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  


 

Nemojte tro�iti plin - grijte se zimi na obnovljivoj energiji


Dr. Branimir Molak, dipl. in�.

Naš predsjednik priklju�io se onima koji puhanjem na �arulje u Kopenhagenu „spašavaju“ svijet. (Bezuspješno puhanje na �arulje u Kopenhagenu http://www.arhiva.croatia.ch/zanimljivosti/091215.php).

Odr�ao je i zapa�eno izlaganje u kojem ka�e da se treba više orijentirati na korištenje obnovljivih izvora energije. Sli�na su nastojanja i naše predsjednice Vlade. Uspješno je dogovorila s Ma�arima da �e nam Ma�ari skuplje prodavati naš plin, kako ga ne bi u budu�e puk još skuplje pla�ao, tj. pla�ao, kako ka�e, njegovu „pravu cijenu“. 

Kako mnogi od sve siromašnijih stanovnika, �rtava stanja u koje su politi�ari doveli Hrvatsku, nemaju novca niti za plin niti za elektri�nu energiju ne ostaje im drugo nego da se griju na energiju koja dolazi od Sunca. Stoga im ništa drugo ne preostaje,nego da i po zimi, po mraku, kada temperature padnu ispod desetak °C u�ivaju taj oblik energije koji im preporu�aju politi�ari i neka još otvore i prozore da im bude ljepše (�isti zrak). 

Kako se nikako ne mogu suglasiti sa tom slu�benom strategijom rješavanja problema stanovnika napisao sam pismo (u nastavku).

Neki me pitaju: Što te udruge mogu napraviti da se politi�ari po�nu druk�ije ponašati? Odgovaram im – ne mnogo, ali ipak u društvu u kojem istina teško prodire do javnosti, mogu pomo�i da istina do�e do onih koji ne vjeruju svemu što im razli�ite interesne grupe podvaljuju, zatim njenim prijenosom s osobe na osobu pomo�i podizanju znanja i svijesti stanovnika da im mo�e biti bolje. To je posve primjereno sadašnjoj ukradenoj Lijepoj našoj.  Tako su to radili i u prošlosti, a Hrvatska je daleko odmakla u prošlost, nije se zaustavila u kapitalizmu i još se ne zna gdje �e se u vremenskom hodu zaustaviti u feudalizmu ili robovlasništvu. Stoga koga zanima, neka pro�ita kojom se strategijom (plja�kom) dosizanja cilja - sve ve�eg osiromašenja svoga naroda slu�e oni koji imaju mo� i vladaju medijima.

Savez samostalnih sindikata Hrvatske
Hrvatska udruga za zaštitu potroša�a
Hrvatsko �rtvoslovno društvo
Nacionalno vije�e za pra�enje provedbe Strategije suzbijanja korupcije
Hrvatsko novinarsko društvo 

Prema informacijama u medijima, vlada RH je u dogovoru s Ma�arima odlu�ila od 1. sije�nja 2010. ponovno poskupjeti plin. Predsjednica Vlade isti�e da bi, da nije postignut dogovor s Ma�arima, stanovništvo moralo još skuplje pla�ati plin i da bi za plin moralo pla�ati „pravu cijenu plina“. Nije rekla što podrazumijeva pod pravom cijenom plina i zašto bi nam cijenu plina koji se proizvodi na podru�ju Hrvatske morali odre�ivati Ma�ari, odnosno zašto bi naš plin stanovnici Hrvatske morali kupovati od Ma�ara.

O�ito pod pravom cijenom plina g. predsjednica ne smatra proizvodnu cijenu plina u Hrvatskoj koja iznosi manje od jedne desetine one po kojoj se plin prodaje ku�anstvima. Neke korumpirane osobe amoralno tu plja�kašku, preko svake mjere visoku cijenu plina u odnosu na kupovnu mo� stanovnika, usu�uju se nazivati socijalnom. No još ni to im nije dovoljno, pa plin treba još više poskupjeti. O�ito se radi o daljnjoj plja�ki i rasprodaji Hrvatske unato� brojnim izjavama da se �eli stati na kraj kriminalu i korupciji u Hrvatskoj.

Jasno je zašto politi�ari ne daju javnosti i predsjedniku RH odgovor na pitanje zašto je u bescjenje prodana INA Ma�arima (2003.) i zašto je sklopljen štetan ugovor o „zajedni�kom“ korištenju plina iz Jadrana sa Talijanima (1997. i kasnije). Ne daju ih zato što je o�ito, ve� iz onoga što je o njima doprlo u javnost, da su sklopljeni tako da izazivaju golemu štetu stanovništvu Hrvatske i zna�e rasprodaju onog najvrednijeg blaga koje Hrvatska ima. Stoga je nu�no te ugovore što prije staviti izvan snage i poništiti, jer su se i Ma�ari i Talijani višestruko namirili za novac koji su platili na osnovi tih ugovora, a na štetu hrvatskog puka.

U prilogu dolje ***) su elaborirani razlozi zbog kojih nema nikakvog razloga za poskupljenje plina stanovništvu, jer ono zna�i samo jedno: daljnju plja�ku sve siromašnijih stanovnika Hrvatske.

�rtve tih ugovora su svi stanovnici Hrvatske – potroša�i plina i drugih energenata (elektri�ne energije, topline, naftnih derivata) i svih ostalih potroša�kih dobara koje taj potez – pove�anje ionako prekomjerne cijena plina izaziva.

Predla�em da u okviru svojih mogu�nosti poduzmete sve da se ta plja�ka zaustavi.

Javite mi se za sve eventualne nejasno�e, pa �u vam pokušati pru�iti sva dodatna objašnjenja.

Zagreb, 17.prosinca 2009.

S poštovanjem
Dr. Branimir Molak dipl. in�.
http://www.arhiva.croatia.ch/zanimljivosti/070208.php
e-mail: bmolak@globalnet.hr

 

*****

***)
Najavljeno poskupljenje plina nastavak je plja�ke stanovništva

Nema niti jednog opravdanog razloga za ponovno poskupljenje plina ku�anstvima. Poskupljenje plina �e lan�ano izazvati poskupljenje mnogih drugih potroša�kih dobara. Stanovnici Hrvatske su �rtve bezo�ne plja�ke. Evo zašto:

1. Današnja cijena plina za ku�anstva u Hrvatskoj je oko 2,5 kune/m3 (oko 0,5 USD) što je desetak puta više nego cijena njegova proizvo�enja iz plinskih polja u Jadranu (investicija + pogon i odr�avanje =  manje od 0,05 USD/m3), a trošak proizvo�enja u kontinentalnom dijelu Hrvatske još je ni�i. Prije poskupljenja onaj tko ga poskupljuje treba objasniti kome odlazi profit koji �ini više od 9/10 cijene plina koju pla�aju stanovnici. Uz ovakav profit pri�a je za malu djecu da INA-Mol posluje s gubitkom. U maloj Hrvatskoj ima �ak 39 distributera plina, ni jedan nije bankrotirao, a to pokazuje da je i distribucija plina izuzetno unosan posao. Ni to im nije dovoljno, pa �ele plin i dalje poskupljivati.

2. Hrvatska proizvodnjom plina na svom teritoriju zadovoljava u razdoblju od 2002. do 2007. izme�u 73,1  -  94,3 % potrošnje, a ne samo 60% kako u svrhu poskupljenja plina sistematski obmanjuju javnost (na taj na�in ispada da moramo uvoziti �ak 40% skupog plina iz Ruske federacije). Godine 2007. u Hrvatskoj je proizvedeno 2,89 milijardi m3, a potrošeno 3,31 milijardu m3. Izvezeno je 751,7 milijuna m3 (po oko 0,063 USD/m3), a ku�anstva su potrošila 623 milijuna m3 (po oko 0,5 USD/m3). Vidi javno dostupne slu�bene bilance plina:

3. Treba dati na uvid javnosti ugovore o „zajedni�koj“ proizvodnji plina iz Jadrana (1997. i kasnije). U sedam godina (2001. – 2007.) u Italiju je izvezeno iz Jadrana �ak 3,4 milijarde m3, što je gotovo toliko plina koliko su u tom razdoblju potrošila ukupno sva ku�anstva u Hrvatskoj. S obzirom na svoj ulog, Italija taj plin dobiva gotovo po proizvodnoj cijeni, a Hrvatska ga mora nadoknaditi uvozom iz  Ruske federacije za iznos koji je 6-8 puta viši od onoga što su platili (ulo�ili) Talijani. Talijani su dosadašnjim izvla�enjem plina iz našeg dijela Jadrana višestruko namirili troškove koje su imali pri puštanju (i pogonu i odr�avanju) polja u proizvodnju (sli�no kao i Ma�ari iz profita INA-e-Mola ono što su platili za INA-u). Taj ugovor treba što prije staviti izvan snage jer je njime ve� dosad napravljena nepopravljiva šteta Hrvatskoj. Nema javno dostupnih podataka koliko je (i da li je uop�e) plina iz Jadrana stiglo do potroša�a u Hrvatskoj.

4. Cijena plina za ku�anstva u Hrvatskoj s obzirom na kupovnu mo� stanovnika me�u najvišima je u svijetu. Tvrdnja onih koji ga poskupljuju da je plin skuplji u Austriji i Ma�arskoj (ako je to�na ?) nipošto ne zna�i da ga treba poskupjeti i u Hrvatskoj. Austrija je 2007. 84%, a Ma�arska 89% svojih potreba zadovoljavala uvozom skupog plina, a Hrvatska je zadovoljavala 87,4% svojih potreba proizvodnjom u Hrvatskoj (�ija proizvodna cijena je barem 8 puta ni�a od one po kojoj plin prodaje npr. Ruska federacija). Svakom je jasno da je to velika razlika i da plin u Hrvatskoj stoga treba biti znatno jeftiniji nego u spomenutim zemljama, osim ako naš plin ne moramo skupo kupovati od Ma�ara (javnost još nije dobila odgovor na vrlo umjesno pitanje predsjednika RH zašto je ¼ INA-e 2003. u bescjenje prodana Ma�arima). Javnost ne dobiva na uvid spomenute ugovore, jer je njima napravljena nepopravljiva šteta Hrvatskoj i treba ih hitno staviti izvan snage ili poništiti: kako onaj o prodaji INA-e Ma�arima (iz 2003.) tako i one o „zajedni�koj“ proizvodnji plina iz Jadrana s Italijom (iz 1997. i kasnije). Posve je suluda tvrdnja – planovi da cijena plina za ku�anstva u Hrvatskoj treba biti ista kao u EU u kojoj je kupovna mo� stanovnika oko 3 puta ve�a nego u Hrvatskoj. Treba li nam uz takve planove ulazak u EU?

5. Posve je izmišljen problem skladištenje plina (i izrada novih iz istrošenih plinskih polja), jer je uz sadašnju proizvodnju i potrebe za uvozom plina zapremnina skladišta Okoli sasvim dovoljna. Naglašava ga se samo da bi netko njegovim ponovnim otkupom od INA-e - Mola (zajedno sa plinom) za oko 250 milijuna USD dobro zaradio. Skladište Okoli (4 kompresora, 22 bušotine, 500 mil.m3 plina) kupuju �ak za oko 250 milijuna USD, a prodali su 2003. god. �etvrtinu INA-e (1/4 od ukupno u INA-nih stotina bušotina, 24 plinska polja sa ukupno 40,9 milijardi m3 plina,  34 + 8 naftnih (i kondenzatnih) polja sa 11,7 milijuna m3 nafte i kondenzata, golema mre�a plinovoda i naftovoda, rafinerije... – prema slu�benim javno dostupnim podacima 2007.) Ma�arima u bescjenje, za samo 505 milijuna USD. Zašto se uop�e odvaja posao s plinom (izuzima iz INA-e-Mola) od tehnološki ne djeljivog naftno - plinskog? To je tehnološki posve besmisleno jer je rad plinskog skladišta isto što i rad plinskog polja (dakako, uz dodatak kompresora za utiskivanje plina u istrošeno plinsko polje).

6. Treba osjetno racionalizirati – smanjiti potrošnju plina u Petrokemiji i HEP-u kojima INA- prodaje plin po znatno ni�oj cijeni nego ku�anstvima i nego što ga uvozi iz Ruske federacije, a razlika se namiruje prekomjernom cijenom plina za ku�anstva. Na taj na�in mogla bi se smanjiti potrošnja plina u Hrvatskoj za oko jednu milijardu m3 (u Petrokemiji oko 300 milijuna, a u HEP-u 700 milijuna m3) i uz prekid ugovora o štetnom izvozu plina u Italiju, smanjiti ili �ak ukinuti potrebu za ruskim plinom sve dok vremenom potrebe za plinom u Hrvatskoj ne porastu (ako �e ga stanovništvo mo�i pla�ati).

Petrokemija oko 60% proizvedenog umjetnog gnojiva izveze (više od 300 milijuna m3 plina potrebno za proizvodnju za izvoz), a ku�anstva prekomjernom cijenom plina to subvencioniraju. Zašto? Gdje je tu tr�ište koje spominju? U svom dvadeset pet godišnjem postojanju Petrokemija je potrošila više plina nego što su sva ku�anstva u Hrvatskoj potrošila od po�etka korištenja tog energenta, da bi oko 60% gnojiva izvezla.

HEP je veliki potroša� plina ali i najve�i potroša� elektri�ne energije u Hrvatskoj.  2007. god potrošio je 1,41 milijardu m3 plina za energetske transformacije u elektri�nu energiju i toplinu (toplinska mre�a), a dobiva ga tako�er po osjetno ni�im cijenama nego što ga INA uvozi. No kako ga (i naftne derivate) koristi? Malo se u javnosti zna da je HEP i najve�i potroša� elektri�ne energije u Hrvatskoj. Gubici elektri�ne energije u HEP-ovoj elektromre�i (i samopotrošnja u elektranama) su pojedinih godina (npr. 2003. - 3,149 milijarde kWh) �ak ve�i nego potrošnja elektri�ne energije cjelokupne hrvatske industrije. Sav preostali hidropotencijal za izgradnji novih hidroelektrana u Hrvatskoj nije dovoljan za namirivanje tih gubitaka. Ovi golemi gubici struje utje�u na prekomjerno visoku cijenu elektri�ne energije za ku�anstva - osjetno je poskupljuju, i nikoga za to nije briga. U europskim zemljama gubici i samopotrošnja bili su još prije dvadesetak godina oko 3 puta manji nego što su u Hrvatskoj danas. Da ih se svede na one u Europi to bi zna�ilo uštedu više od 2 milijarde kWh. Proizvodnjom a zatim prekomjerno nepotrebno izgubljenom elektri�nom energijom, ako se proizvodi u termoelektranama, osim što se nepotrebno troše primarni energenti (ugljen ili mazut ili plin), zaga�uje se okoliš.. Potrebno je oko 700 milijuna m3 za proizvodnju 2 milijarde kWh izgubljene elektr. energije. Da HEP svoje gubitke svede na europski prosjek od prije dvadeset godina to bi zna�ilo uštedu plina od 700 milijuna m3.

Petrokemija plin za proizvodnju umjetnog gnojiva za izvoz (više od 300 milijuna m3/god) i HEP za proizvodnju izgubljene elektri�ne energije (oko 700 milijuna m3/god.) trebaju platiti po punoj cijeni plina koji INA-Mol uvozi iz Ruske Federacije (oko 0,40 USD/m3), pa ako im je takav rad tr�išno rentabilan, neka samo nastave tako raditi, a ne svoje promašaje napla�ivati od malih potroša�a – ku�anstava u prekomjernoj cijeni plina, elektri�ne energije i grijanja.

7.Štete izazvane nekontroliranom obustavom plina industriji prošle zime (tvrde da su iznosa oko 2 milijarde kuna – pa je da bi se namirile uveden dodatni porez, tzv. hara�), najve�im dijelom su posljedica zbivanja – nemara u Hrvatskoj, a manje spora Rusija-Ukrajina. Najvjerojatnije se radi o podvali Vladi RH, a skrivaju podatke iz kojih se to mo�e pouzdano ustanoviti. Stalno su kukali - pani�arili kako sve ovisi o skladištu Okoli (da u njemu ima premalo plina), a ono je gotovo zanemarivo s obzirom na zapremninu 24 plinska polja iz kojih se proizvodi plin, a svako od njih je u prosjeku 3 puta ve�e zapremnine nego li je Okoli.

8. Ni ove godine nisu ništa poduzeli da ne do�e ponovno do prekida isporuke plina potroša�ima ako se osjetno spuste temperature zimi, ili nastupe problemi na relaciji Ukrajina- Rusija, iako su ove godine ve� osjetno poskupjeli plin za doma�instva, a sada ga namjeravaju od 1.1.2010. ponovno poskupjeti.
 
Zagreb, 16.12.2009.
Dr. Branimir Molak, dipl. in�.
Doktor tehni�kih znanosti (naftnog rudarstva – le�išta plina)
 http://www.arhiva.croatia.ch/zanimljivosti/070208.php
e-mail: bmolak@globalnet.hr

 

Oni koje zanimaju detalji za navedene tvrdnje mogu ih na�i u mojim tekstovima:

1. PROJEKT RAZARANJA ENERGETIKE U HRVATSKOJ (3 x 2 milijarde USD šteta u energetici + nafta i rat) http://hrvati.com/modules/news/article.php?storyid=1479

2. Neobi�na matematika u hrvatskoj energetici na primjeru podmorskog energetskog blaga (Stru�no-znanstveni skup MH: MORE HRVATSKO BLAGO, Zagreb 23.-25.4.2008.)
http://www.arhiva.croatia.ch/tjedan/080341.php

3. Gubici i samopotrošnja elektrana u Hrvatskoj
http://hakave.org/index.php?option=com_content&task=view&id=3578&Itemid=1

4. Tko i zašto je u bescjenje prodao INA-u ? Ministri i stru�njaci bescjenja
http://www.dragovoljac.com/index.php?option=com_content&task=view&id=3918&Itemid=1

5. Bezuspješno puhanje na �arulje u Kopenhagenu - neka propišu koliko �e padati kiša
http://www.arhiva.croatia.ch/zanimljivosti/091215.php

 Kontakt ako imate pitanja ili poznate neku interesantnu zanimljivost mo�ete nam se javiti e-mailom zanimljivosti@arhiva.croatia.ch

 

Untitled Document


Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.