Bezuspje�no puhanje na �arulje u Kopenhagenu
- neka propi�u koliko �e padati ki�a
13.12.2009.
Dr. Branimir Molak, dipl. in�.
Mediji nas iz dana u dan teroriziraju besmislenim masovnim okupljanjem besposlenih u Kopenhagenu koji „spašavaju“ Zemlju od korištenja fosilnih goriva.
Evo kako je u biti:
Godišnji energetski tok Sunca (5,62E24 J/god.) na Zemlju oko 10.000 puta je ve�i nego je današnja godišnja potrošnja klasi�nih energenata �ovje�anstva na Zemlji (ugljen, nafta, plin, nuklearna, hidro, biomasa - otpad....). Tome treba dodati geotermi�ki tok (1E21 J/god) – geotermalnu energiju - izazvan raspadom radioaktivnih izotopa u Zemlji koji je oko 5000 puta manja od toka Sunca i energiju uslijed gravitacije planeta (0,094E21 J/god) koja izaziva plimu i oseku, koja je oko 50.000 puta manja od toka Sunca. Energetski tok Sunca nepresušan je obnovljiv izvor energije na Zemlji i ne prijeti kriza.
Ali..... Svaki energetski izvor koji se �eli koristiti (klasi�ni kao i obnovljivi) mora dati odgovor na niz pitanja, me�u kojima su:
A1.- fizikalne mogu�nosti pridobivanja energije?;
A2.- tehni�ku izvodivost zamišljenog na�ina korištenja?;
A3.- gospodarstvenost pojedinog rješenja? i
A4.- društvenu prihvatljivost pojedinog energenta?
B1.- koliki je energetski potencijal pojedinog izvora ?;
B2.- koliki su troškovi njegova korištenja ?;
B3.- koji i koliki su utjecaji na okolinu ?;
B4.- kojim na�inom koristiti pojedini izvor ?
C1.- sigurnost opskrbe (pravi energent u pravo vrijeme na pravom mjestu)?;
C2.- minimalizaciju troškova energenata?;
C3.- o�uvanje okoliša?;
C4.- u�inkovitost korištenja zbog gubitaka u energetskim transformacijama?;
C5.- znanje o tome koje energetske objekte graditi danas, što planirati za sutra (10-20 godina) i što poglavito istra�ivati za prekosutra (20-50 godina)?.
Mnogi obnovljivi izvori (dobiveni pretvorbom procesima u prirodi na Zemlji a zatim �ovjekovim napravama) osim hidroenergije danas ne daju zadovoljavaju�e odgovore na ta pitanja i zbog toga se ne koriste u onoj mjeri koliko bi ljudi htjeli. Politi�ari skupljaju politi�ke bodove propagiranjem obnovljivih izvora i tobo�njom brigom za spas Zemlje (Zato se i okupljaju u velikom broju na besmislenim raspravama o „spasu“ Zemlje u turisti�kim odredištima (Rio, Kyoto, Kopenhagen,...).
Umjesto istine o zbivanjima u podru�ju energetike javnost se u nizu zemalja podgrijava dezinformacijama o klimatskim promjenama "izazvanim" korištenjem energije - izmišljotini nuklearaca nakon problema s nesre�ama u nuklearnim elektranama i trgovaca vjetrenja�ama i solarnim kolektorima (za pretvorbu u elektri�nu energiju). Nakon besplodnih rasprava i "ograni�enja" emisija CO2 u Kytou 1996.(100.000 besposlenih licemjera na skupu – samo na putovanje na skup potrošili su više energije nego što stanovnici nekih zemalja potroše za cijela �ivota, a ograni�ili bi im potrošnju energije) sada su se preselili u Kopenhagen, a od 1997. - 2007. upravo je najviše od svih energenata u svijetu porasla potrošnja ugljena, �ak za 37,1%.
 |
Sjev.
Amerika |
J. i sred.
Amerika |
Europa +
Euroazija |
Arapske z.+
Afrika |
Azija +
Pacifik |
|
Potrošnja ugljena (milijuna tona oekv) u svijetu 1997. i 2007. u podru�jima svijeta
Klimatske promjene su evidentne (kao i pojava epidemija bolesti) i uvijek ih je bilo i bit �e ih na Zemlji, ali nije dokazano da su izazvane spaljivanjem fosilnih goriva (udio �ovjeka je zanemariv prema drugome što ih izaziva). Kad bi promjene uslijed korištenja energije bile bitne, onda je zbog svjetskog porasta potrošnje ugljena od 37,1% u razdoblju od samo 10 godina (poslije "ograni�enja" iz Kyotoa) ve� trebao nastupiti smak svijeta.
Prijevara je insistiranje na prestanku trošenja fosilnih goriva i njihovoj zamjeni sa preskupim obnovljivim izvorima (vjetrenja�e i solarni kolektori) i korištenje nuklearne energije u društvima posve nezrelim za njeno korištenje i �elja za vladanjem stanovnicima i dr�avama (IPCC UN i WHO). U pozadini je samo zarada onih koji takve naprave prodaju, kao što je kod tzv. svinjske gripe zarada farmaceutske industrije.
Udio korištenja dodatnih obnovljivih izvora (geotermalna, vjetar, sunce) u proizvodnji umre�ene elektri�ne energije u svijetu je danas tek oko 0,5%, a kod nas u Hrvatskoj bi „trebao“ vjetar rješavati probleme u proizvodnji elektri�ne energije („malo vitra–malo sutra“), a za gubitke elektri�ne energije u HEP-u: koji dosi�u i više od 23% u odnosu na energiju predanu potroša�ima (više nego što potroši cijela industrija ili više nego je cjelokupni preostali hidropotencijal za izgradnju hidroelektrana u Hrvatskoj) nitko ne mari
(GUBICI I SAMOPOTROŠNJA ELEKTRANA U HRVATSKOJ).
Da na cijeloj obali izgrade vjetrenja�e ne bi ih bilo dovoljno da proizvedu onoliko elektri�ne energije koliko HEP izgubi, a slave otvaranje vjetrenja�a (koje nam stranci skupo prodaju) umjesto da izgrade elektromre�u (doma�om opremom).
U Hrvatskoj i u svijetu ima mnogo va�nijih problema nego što je ova izmišljotina o ograni�enju emisije CO2 za skretanje pa�nje sa va�nijih tema. Neki od tih problema u Hrvatskoj o kojima se ne smije govoriti su:
- ve� spomenuti suludi rad elektroenergetskog sustava - gubici elektri�ne energije ponekad �ak više 23 % potrošnje i ve�i nego potrošnja elektri�ne energije cjelokupne industrije ili preostalog hidropotencijala u Hrvatskoj za izgradnju novih hidroelektrana;
- izvoz plina u Italiju (u biti besplatno tj. samo za ulog Talijana u eksploataciju), a za uvoz plina iz Rusije kojim nadokna�ujemo izvoz pla�amo 6-8 puta više, uz la�i da Hrvatska proizvodi samo 60% plina koji joj treba za potrošnju, kako bi se prikrio izvoz;
Bilanca plina u Hrvatskoj
- prodaja 1/4 INA-e Ma�arima za samo 500 milijuna USD i otkup bezna�ajnog skladišta plina Okoli za �ak 250 milijuna USD;
- neracionalno trošenje oko 1 milijarde m3 plina u Petrokemiji i HEP-u;
- štete uslijed ugovora o NEK-u od oko 2 milijarde USD;
- izvoz naftnih derivata agresoru za vrijeme rata (treba tra�iti naftne dnevnike a ne fantomske topni�ke, jer da nije bilo izvoza nafte i derivata agresoru rat bi kra�e trajao i �rtava bi bilo manje), a onaj koji se izvozom bavio, tu�i osobu koja je to javno kazala, zbog duševnog bola;
- prekomjerno skupi plin (za ku�anstva je 10 puta skuplji nego što je njegova cijena proizvo�enja iz Jadrana i još ga �ele poskupjeti), naftni derivati i elektri�na energija u odnosu na kupovnu mo� stanovnika, a sve to posljedica sulude energetske politike;
- Hrvatska je (u energetici) ve� sada u �istom kolonijalnom odnosu prema Italiji, Ma�arskoj i Sloveniji, a ljudi se bave skupljanjem potpisa za referendum zbog mogu�eg arbitra�nog rješavanja pitanja mora (u kojem mo�da ima nafte i plina?)....
Ukratko: Puhanje na �arulju u Kopenhagenu „pokriva“ u Hrvatskoj u�as do u�asa.
Za portal:Dr. Branimir Molak
