Slu�beni znak Univerzijade i maskota Univerzijade Zagi

Prije mjesec dana, 8. srpnja 2012. navršilo se �etvrt stolje�a od spektakularnog po�etka Univerzijade, 14. me�unarodnih studentskih sportskih igara koje za noviju povijest Zagreba zna�e mnogo više od jedne sportske manifestacije. Po svojoj raskoši, a pogotovo po dugoro�nim posljedicama to je bio najve�i spektakl odr�an u Zagrebu u njegovoj devetstoljetnoj povijesti pa u pam�enju Zagrep�ana Univerzijada zauzima ono mjesto koje u nekim drugim gradovima poput Sarajeva ili Barcelone imaju olimpijske igre. Nakon desetlje�a sivila i sustavne devastacije, Zagreb je tih vru�ih ljetnih dana 1987. odjednom po�eo �ivjeti nekim novim velegradskim ritmom i kozmopolitskim duhom. Sumorna stvarnost je nakratko zaboravljena i kao da je za�ivjela parola „kruha i igara“, o �emu svjedo�e i re�enice tadašnjeg novinara Vladimira Drobnjaka objavljene u Vjesniku: „Eto barem nekoliko dana nismo razbijali glavu trocifrenom inflatornom prozom ve� smo brojali stotke naših košarkaških reprezentacija. Tko da misli o beskona�noj minuta�i neproduktivnosti kad se u bazenu i na tartanu krote stotinke. I nismo gledali te�ajne liste dok su rasle naše akcije na burzi medalja.”

Reprezentacija Brazila u mimohodu na otvorenju Univerzijade

Pod geslom „Svijet mladih za svijet mira”, od 8. do 19. srpnja 1987. natjecalo se 3195 sportaša iz 122 zemlje u 12 sportova (atletika, košarka, ma�evanje, nogomet, gimnastika, plivanje, skokovi u vodu, vaterpolo, tenis, odbojka, veslanje i kajak) i 130 pojedina�nih disciplina u 77 sportskih objekata. Osim sportaša, na Univerzijadi su sudjelovale i 1682 slu�bene osobe i treneri, te 749 sudaca, akreditirano je bilo 1570 akreditiranih novinara, 25.700 dobrovoljaca opslu�ivalo je razli�ite slu�be, a u sve�anom otvaranju Univerzijade sudjelovalo je 12.500 izvo�a�a.

Ukupno je bilo 43.975 akreditiranih osoba, što uklju�uje i oko 9500 osoba anga�iranih na poslovima sigurnosti kojima je na �elu bio kasniji zapovjednik Vojne policije Mate Lauši�. Univerzijadu je na veli�anstvenoj sve�anosti na Dinamovu stadionu, koji je re�irao Paolo Magelli, otvorenom proglasio predsjednik Predsjedništva Jugoslavije Lazar Mojsov, plamen je upalio Dra�en Petrovi�, a prisegu je u ime svih sportaša polo�ila atleti�arka Slobodanka �olovi�.

Javier Perez de Cuellar

Juan Antonio Samaranch u obilasku sporstkih terena u Zagrebu

Osim politi�kog vrha Jugoslavije, u Zagrebu su povodom Univerzijade bili i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Javier Pérez de Cuéllar i predsjednik Me�unarodnog olimpijskog odbora Juan Antonio Samaranch.

Sport je me�utim bio samo okosnica za brojne kulturne doga�aje i samo povod da Zagreb do�ivi pravu renesansu kad je u pitanju izgradnja novih objekata i obnova starih te rješavanje infrastrukturnih problema.

U potpunosti je ure�en tadašnji Trg Republike, obnovljeno je 65 fasada u središtu grada, ...

Dvorana Cibone, danas Košarkaška dvorana Dra�en Petrovi�

... sagra�eni su dvorana Cibone s poslovno-trgova�kim centrom i neboderom, ...

Sportski centar Mladost

... sportski centar Mladost, dvorane Martinovka i Sutinska vrela, sportske dvorane Ekonomskog fakulteta, MIOC-a i srednje kemijske škole, dotad zapušteno jezero Jarun ure�eno je u sportsko-rekreacijski centar, Zagreb je dobio novi Autobusni kolodvor i novi ulaz Zagreba�kog velesajma, a na Gornjem gradu galeriju Gradec. Sagra�eni su hoteli Holiday, I i Panorama, obnovljeni su Dom sportova, dvorana Kutija šibica, sportski tereni na Šalati, stadioni Dinama i Zagreba te studentski domovi Stjepan Radi� i Cvjetno koji su privremeno pretvoreni u sportska sela.

Otvorenje Muzeja Mimara

U staroj zgradi gimnazije na Rooseveltovom trgu ure�en je Muzej Mimara, Arheološki muzej dobio je lapidarij, tramvajska pruga produljena je sve do Vrbana, a dovršen je i tramvajski prsten u Novom Zagrebu. Pored Vjesnikova nebodera sagra�en je press centar u koji �e se kasnije preseliti redakcije Vjesnika, Ve�ernjeg lista i Sportskih novosti, u Pre�kom je izgra�en Centar za automatsku obradu podataka (CAOP), a otvoreno je i oko 80 novih trgovina, od kojih desetak bescarinskih. Zagreb je Univerzijadom riješio probleme za koje bi mu normalnim razvojem doga�aja trebalo vjerojatno dva desetlje�a te je iz jedne nekomercijalne sportske manifestacije uspio izvu�i veliku medijsku i strukturnu dobit. Profitirala je me�utim cijela sjeverozapadna Hrvatska jer iako je Zagreb bio doma�in, Univerzijada je odr�ana u još devet mjesta koja su dobila nove sportske terene. Bili su to Bjelovar, �akovec, Jastrebarsko, Karlovac, Kumrovec, Petrinja, Sisak, Vara�din i Sveti Ivan Zelina, kao i Velika Gorica, Samobor i Zapreši� koji su tada kao op�ine bili dio Grada Zagreba.

Kako je uop�e došlo do toga da glavni grad Hrvatske u nepovoljnim politi�kim i gospodarskim okolnostima postane doma�in jedne velike me�unarodne sportske priredbe? Ideja se pojavila tijekom Mediteranskih igara u Splitu 1979., a u korist Zagrebu išla je �injenica da je Beograd 1975. u posljednji trenutak otkazao organizaciju planirane univerzijade. Nakon toga na brzinu je organizirana zamjenska univerzijada u Rimu, ali samo u atletici pa se Jugoslavija na neki na�in trebala oprati od te sramote. Naravno, više nije bilo ozbiljno ra�unati s Beogradom kao doma�inom. Zagreb je 1980. osnovao inicijativni, a zatim i pripremni odbor te je naposlijetku Sveu�ilišni savez za fizi�ku kulturu Jugoslavije podnio slu�benu kandidaturu za Univerzijadu 1987.  Izvršnom odboru Me�unarodne studentske sportske federacije (FISU) koja je odluku donijela 12. svibnja 1984. u Veneciji. Put do toga nije bio jednostavan, ali niti potpuno pošten. Na �elu Izvršnog odbora bio je Primo Nebiolo, predsjednik Svjetske atletske federacije �ija slabost  su bila javna priznanja pa je odlu�eno da ga se „kupi“ obe�anjem da �e dobiti po�asni doktorat Sveu�ilišta u Zagrebu. No, Izvršni odbor imao je 21 �lana, a kako bi se osigurala ve�ina trebalo je i ostalima prona�i slabe to�ke, tako da je jednom Fincu omogu�en dvotjedni boravak na Zimskim olimpijskim igrama u Sarajevu uz besplatan luksuzni smještaj. Na koncu je Zagreb dobio potporu 14 �lanova Izvršnog odbora, više od Brisbanea i New Delhija.

Skupština Grada Zagreba je 26. lipnja 1984. osnovala Organizacijski odbor za �ijeg je predsjednika izabran Josip Vrhovec, hrvatski �lan Predsjedništva SFRJ, dok je glavni tajnik (tada se zvao „generalni sekretar“) bio košarkaški trener Mirko Novosel. Osnovani su i Izvršni odbor koji je vodio Vladimir Pezo te Radna zajednica Univerzijade ‘87 s funkcijom organizacije, koordinacije i realizacije poslova i zadataka na svim podru�jima. Koncepcija priprema za Univerzijadu prihva�ena je na sjednici 23. travnja 1985. i tada se krenulo u njihovu realizaciju. Sretna okolnost bila je �injenica da se Beograd u to vrijeme kandidirao za ljetne olimpijske igre 1992. pa su Univerzijada u Zagrebu i sva popratna ulaganja trebali poslu�iti kao primjer da Jugoslavija mo�e organizirati ovako zahtjevna i velika sportska doga�anja. Kad je Beograd 1986. izgubio kandidaturu, ve� je bilo kasno da se pritiscima iz Srbije zaustavi zagreba�ka Univerzijada.

Ina�e, za odr�avanje Univerzijade  bilo je minimalno potrebno samo nekoliko sportskih objekata – stadion za nogomet i atletiku, jedna velika zatvorena dvorana ili dvije manje te jedno veliko ili dva mala zatvorena plivališta, me�utim radovi su bili daleko opse�niji jer je tadašnji hrvatski politi�ki vrh shvatio da se radi o zadnjem pokušaju da se golema javna sredstva napokon ulo�e u izgradnju i obnovu Zagreba, kao što je bio slu�aj sa Sarajevom uo�i zimskih olimpijskih igara 1984. U to je vrijeme  jedini veliki gra�evinski projekt u Zagrebu bila Sveu�ilišna bolnica u Blatu, neizgra�ena sve do danas, a u posebno �alosnom stanju bili su sportski kapaciteti. Cibona je bila dvostruki prvak Europe, ali nije imala svoju dvoranu, dok je vaterpolski klub Mladosti, tako�er europski prvak, igrao na bazenu u Ljubljani jer su bazeni na Šalati bili zapušteni i obrasli travom.

„Univerzijada je šansa stolje�a za Zagreb. Univerzijada je šansa grada da se sna�nije kultivira i civilizira, to je šansa za veliki korak naprijed“, napisao je u Vjesniku 1985. Mirko Novosel. Prema prora�unima Antuna �apete, direktora Radne zajednice Univerzijade, ulaganja u sportske i nesportske objekte u tri godine intezivne gradnje dosegle su vrijednost od oko 391 milijardu tadašnjih dinara. Zbog inflacije koja je izme�u 1984. i 1987. iznosila 912 posto teško je taj iznos prera�unati u današnje brojke, ali svakako bi se radilo o milijardama današnjih kuna. Novac se prikupljao na dva osnovna na�ina – od poreza na promet na proizvode koji su imali simbol Univerzijade i ulaganjima Grada i dr�avnih tvrtki, bez ikakvog inozemnog zadu�ivanja. Sve tvrtke �iji proizvodi su imali simbol Univerzijade imali su pravo na 30 posto prihoda, a ostatak je odlazio za potrebe Univerzijade, s time da nije bilo nikakvih zakonskih limita. Time je prikupljeno �ak 80 milijardi dinara, od �ega 62 u prvih sedam mjeseci 1987.

Regatna staza na Jarunu

Na kraju, Zagreb je pred otvorenje Univerzijade osvanuo s oko 130 novih ili obnovljenih objekata. Najve�i pothvat bez sumnje bilo je ure�enje Jaruna, ukupne površine 240 hektara, od �ega 70 hektara vodene površine, a kako bi se ta investicija opravdala najprije je trebalo izboriti se da i veslanje u�e u popis sportova Univerzijade. Kad je to organizatorima pošlo za rukom, FISU je dozvolio da se u Zagrebu odr�e još i natjecanja u kajaku. Bila je to „izlika“ da se uz stazu dugu 2000 metara sagrade tribine na sjevernoj i ju�noj strani s 3700 sjede�ih mjesta, hangari i prate�i objekti, ali i cesta oko jarunskog jezera duga 6300 metara, pješa�ke i biciklisti�ke staze, �etiri mosta koja povezuju otoke, ure�ene su pla�e i obavljeni infrastrukturni i hortikulturni radovi.

Jarun je sve�ano otvoren 3. svibnja 1987. velikim vesla�kim natjecanjem na kojem su sudjelovale i posade Oxforda i Cambridgea, a na otvorenju je bilo 70.000 gledatelja, što je apsolutni hrvatski rekord za jednu sportsku priredbu. I 25 godina nakon Univerzijade Jarun, koji je prozvan „zagreba�kim morem“, slu�i Zagrep�anima kao omiljeno mjesto razonode i rekreacije.

Trg Republike nakon ure�enja

Drugi zna�ajan gra�evinski pothvat bilo je ure�enje Trga Republike koji je umjesto asfaltom prekriven granitnim plo�ama i kockama. Obnova je trajala više od godinu dana i za to vrijeme trg je bio nepristupa�an za prolaznike koji su ga u šali prozvali „Banovom jarugom“. Nedostajao je tek spomenik banu Jela�i�u koji je još �amio u podrumu Gliptoteke da bi trg zasjao u punom sjaju, no bivši i uskoro budu�i Jela�i�ev trg dobio je novi ukras izvu�en iz dubine zemlje i povijesnog zaborava –  Manduševac. Taj je izvor vode poznat još iz srednjeg vijeka zatrpan 1898., ali je pri rekonstrukciji trga opet prona�en 1986. i na molbu gra�ana ure�en kao fontana. Kad je trg 3. srpnja 1987. sve�ano otvoren (iako još nije imao uporabnu dozvolu), Manduševac je postao atrakcija i Zagrep�anima i njihovim gostima koji su u fontanu po�eli bacati novac, ali budu�i da zbog inflacije u Jugoslaviji više nisu bile u opticaju kovanice, Manduševac je bio doslovce zatrpan papirnatim nov�anicama, dok su kovanice stranih valuta bile u manjini. Tijekom Univerzijade �ak je uveden i obi�aj da se novac, nakon pucnja Gri�kog topa skuplja o starinsku škrinju i odnosi na sušenje u zgradu Op�ine Centar, a zatim u Gradsku štedionicu. Gradski oci ponadali su se da su našli novi izvor prihoda i po�elo se najavljivati da �e se novac iz Manduševca koristiti za ure�enje i odr�avanje Trga Republike. Budu�i da se, kako se tvrdilo, radilo o jedinoj fontani na svijetu u koju se ubacuju nov�anice, pojavile su se ideje da se radi prakti�nosti na Manduševac postavi staklena piramida ili �etiri kasice, no s vremenom se novca po�elo ubacivati sve manje i manje pa je fontana danas poznatija kao mjesto ritualnog kupanja maturanata ili nogometnih navija�a.  

Baština Univerzijade nije samo Muzej Mimara, otvoren 17. srpnja 1987., ve� je to i me�unarodni festival novog kazališta Eurokaz, odr�an u novoure�enoj zgradi Zagreba�kog kazališta mladih gdje su izvedene 33 predstave. Bogat kazališni program tijekom Univerzijade priredili su i HNK i kazališna dru�ina Histrion, a u kinima su se prvi put po�ele odr�avati i no�ne projekcije, podre�ene satnici sportskih natjecanja.

U zagreba�kim muzejima prikazane su zna�ajne izlo�be, kao što su “Anti�ki portret u Jugoslaviji”, “Ikone u Makedoniji” i “Romani�ko slikarstvo u Hrvatskoj”, a organizirano je i oko 20 izlo�bi sa sportskom tematikom, me�u kojima su bile “Sportske zna�ke i odli�ja” u Povijesnom muzeju, “Narodne i borbene igre na ste�cima”  u Muzeju za umjetnost i obrt i “Hrvatski sportski plakat 1906-1986”, koju je priredio Kabinet grafike JAZU-a. I Me�unarodna smotra folklora podredila se Univerzijadi pa su joj tema bile narodne sportske igre.

I Katoli�ka crkva prilagodila se �injenici da �e Univerzijada u Zagreb dovesti na tisu�e stranaca, me�u kojima i mnoge katolike. Inventar Riznice zagreba�ke katedrale bio je izlo�en u samoj katedrali u kojoj su slu�ene mise na latinskom uz misna �itanja na drugim jezicima, sve�enici su bili u stanju pripravnosti pru�iti pastoralne usluge sudionicima Univerzijade, tiskan je pastoralno-informativni vodi� na �etiri jezika, na svim crkvama izvješeni su plakati s porukama dobrodošlice na pet jezika, u crkvi svetog Franje odr�ana je ekumenska molitva za mir, a organiziran je i okrugli stol na temu Tijelo, sport i teologija.

Osim po gra�evinskim pothvatima, Univerzijadu se sve do danas pamti i po njenoj maskoti Zagiju, nasmijanoj plavoj vjeverici s repom u olimpijskim bojama. Da �e maskota biti upravo vjeverica odlu�io je Mirko Novosel koji je tijekom razgovora s generalnim sekretarom Me�unarodnog olimpijskog odbora Rochom Campanaom kroz prozor ugledao malu vjevericu kako ska�e na drvetu i to je odmah prihva�eno. Lik Zagija osmislio je Nedeljko Dragi� koji je ga je nacrtao sa šestinskim šeširi�em ukrašenim hrvatskom trobojnicom, no tada se u sve uplela politika. Trobojnica je najprije okrenuta kako bi predstavljala jugoslavensku zastavu, ali na kraju je oko šešira osvanula neutralna �uta traka kako se tobo�e nitko ne bi našao uvrije�en.

I Diego Maradona dobio je Zagija na poklon

Zagi je brzo stekao popularnost, posebno kod djece pa su se masovno prodavale njegove lutkice i suveniri s njegovim likom. Opjevan je i u pjesmi Zagreba�kih mališana, ime Zagi dobit �e i jedan tip strojnice proizvedene u Zagrebu po�etkom Domovinskog rata, a Zagi �e izvan Zagreba postati i �est nadimak za Zagrep�anina.

Zagi je uo�i Univerzijade postao i milicajac

Zagi je bio prikazan i kao sudionik svih 12 sportova Univerzijade, a prometna policija koristila je i lik „Zagija- milicionera“ u svojim edukativnim akcijama s  ciljem izbjegavanja prometnih nesre�a i nepredvi�enih situacija. Naljepnice sa Zagijem u milicijskoj uniformi dijelile su se voza�ima i pješacima nakon napla�enih kazni, kako bi se potaknuo osje�aj simpatije prema miliciji „koja samo vrši svoju du�nost.“

Politika se uplela i u odre�ivanje slu�benog znaka Univerzijade koji je trebao imati slovo U kao dio slu�benog znaka FISU-a. Me�utim, na kraju je za simbol odabran stilizirani lik sportaša koji širi ruke u skoku u obliku slova Y, što se tuma�ilo i kao �irili�no slovo U, ali rije� je zapravo o prvom slovu engleskog naziva za Jugoslaviju i rije�i youth – mladost. „Budu�i da se simbol jedne velike manifestacije poklopio sa simbolom nekih ru�nih momenata iz naše povijesti, slovo U izbacili smo iz obilje�ja koje smo mi izradili, znak Univerzijade ‘87 lišili smo tog slova“, kazao je Berislav Badurina, predsjednik Komisije za me�unarodne odnose i suradnju Univerzijade. Zbog znaka u obliku slova Y Univerzijadu se u šali po�elo nazivati i Ipsilonijadom.

Unato� porukama mira i suradnje, ni sportska natjecanja nisu bila pošte�ena politi�kih trzavica pa su tako predstavnici Kuvajta i Indonezije odbili okršaje sa sportašima iz Izraela, a reprezentacija Kanade tra�ila je odvojen smještaj od reprezentacije SAD-a. Jugoslavenske vlasti Univerzijadu su vidjele kao pogodan oblik promocije dr�ave u svijetu, i to u trenucima kad je zapo�injala politi�ka kriza koja �e Jugoslaviju odvesti u propast. Tome je trebao pridonijeti i dolazak u Zagreb glavnog tajnika UN-a Javiera Péreza de Cuéllara, budu�i da je bilo odre�eno da �e se jedno dijete ro�eno u Zagrebu upravo u vrijeme Univerzijade simboli�ki proglasiti petmilijarditim stanovnikom Zemlje. Ta je ideja potekla od Gorana Mili�a, voditelja marketinga Univerzijade, koji je kao bivši televizijski dopisnik iz New Yorka imao dobre veze u UN-u, a uglednog Peruanca zacijelo je pridobila i odluka da ga se proglasi po�asnim gra�aninom Zagreba. „Ra�unalni populacijski sat“ u UN-u izra�unao je da �e se "jubilarni Zemljanin“ roditi 11. srpnja 1987., a odlu�eno je da �e to postati ono dijete koje �e se posljednje roditi tijekom puta Péreza de Cuéllara do Petrove bolnice. Tako je slu�beni petmilijarditi stanovnik Zemlje postao Matej Gašpar, ro�en u 8.35 sati, a prema Mili�u u prilog mu je išlo njegovo prezime koje je vrlo �esto u Slanom odakle su porijeklom Mili�evi roditelji, kao i to što je Gašpar ime jednog od sveta tri kralja. Novine su pisale da je dijete dobilo ime Matej prema gradona�elniku Zagreba Mati Miki�u koji je tog 11. srpnja slavio 50. ro�endan, ali zapravo mu ga je odabrao dvije godine stariji brat Tin.

Javier Perez de Cuellar s Matejom Gašparom

Cijeli svijet obišle su slike malog Mateja u De Cuéllarovim rukama, a novine su pisale da se tim ro�enjem slavi pobjeda �ovjekove volje, uma i talenta protiv zajedni�kog neprijatelja – bolesti i nesre�a.

„Na�ela slobode, pravednosti, društvenog i gospodarskog napretka i mira koja su stolje�ima nadahnjivala Zagreb istovremeno su i na�ela Ujedinjenih naroda”, kazao je Pérez de Cuéllar na koncertu odr�anom u �ast Matejeva ro�enja u Ciboninoj dvorani na kojem je kao dirigent nastupio Lorin Maazel, a jedna od glavnih atrakcija bio tada desetogodišnji Stefan Milenkovi�.

Gradona�elnik Zagreba Mato Miki� predaje Pérezu de Cuéllaru povelju
o izboru za po�asnog gra�anina Zagreba

De Cuellar je primio povelju po�asnog gra�anina Zagreba, kao što je i Nebiolu dodijeljen obe�ani mu po�asni doktorat, razgledao je zagreba�ke znamenitosti, me�u kojima Gornji grad i katedralu, a u Muzejskom prostoru otvorio je izlo�bu „Svijet s pet milijardi.“ Kad je 1991. u Hrvatskoj bijesnio rat, De Cuellar kojem se mandat bli�io kraju nije pokazao veliku naklonost zemlji koja ga je ugostila �etiri godine ranije. Danas su mu 92 godine i najstariji je �ivu�i bivši glavni tajnik UN-a. Iako se njegov ro�endan od 1987. obilje�ava kao Dan svjetske populacije, Matej Gašpar danas �ivi poput ve�ine njegovih vršnjaka i radi u jednoj tvrtki koja proizvodi laboratorijsku opremu i kemikalije. Zanimljivo je da je jubilaran bio i u matici krštenih �upe svetog Antuna u koju je upisan kao stoto dijete kršteno u 1987.

Osim materijalno, Zagreb je Univerzijadom profitirao i duhovno i napokon po�eo funkcionirati kao moderan velegrad u punom smislu rije�i, kao što �e nekoliko godina kasnije osamostaljenjem Hrvatske kona�no i slu�beno postati jedna od europskih metropola. „Zagreba�ki preporod, uskrsnu�e jednog grada koji je pretrpio cjeloviti kozmeti�ki zahvat u svom izgledu i pomaknuo civilizacijski prag vlastitog mentaliteta, veliko je naslje�e Univerzijade“, napisao je po završetku manifestacije u Vjesniku Vladimir Drobnjak. Zagreb je nakon 1945. po�eo ubrzano rasti u prostoru, ali urbanizaciju nisu u dovoljnoj mjeri pratili i popratni sadr�aji koji bi grad lišili provincijskog štiha, ne samo kad je u pitanju nedostatak objekata za sport i rekreaciju, nego i ono što je u Zagrebu danas ve� uobi�ajeno, kao što su no�ne linije javnog prometa, produljeni rad trgovina i ugostiteljskih objekata, zabavni sadr�aji tijekom ljeta, ljubaznost s mušterijama umjesto mrzovolje ili dovoljan broj kanti za sme�e koje bi gra�ane odvikle od  bacanja otpadaka i opušaka na plo�nik. Sve to u velikoj je mjeri tekovina Univerzijade koja je kod mnogih Zagrep�ana, posebno doseljenicima, oja�ala osje�aj pripadnosti Zagrebu kao njihovom gradu.

Nakon ljeta 1987. u Zagrebu je porastao interes za informatiku jer mnogi su tek tada prvi put došli u doticaj sa svijetom ra�unala. Zagrebu je na raspolaganju ostala zgrada CAOP-a, što je omogu�ilo postupnu informatizaciju administracije, kao i tri velika IBM-ova ra�unala, 810 osobnih ra�unala i 420 printera. Dio je opreme predan je bolnicama i domovima zdravlja, a dio bankama kojima je omogu�eno da osuvremene poslovanje i uobi�ajenu papirologiju polako po�nu slati u povijest.
   
Zagreb �e se, zajedno s Rijekom kandidirati za Univerzijadu 2016., ali koja ne�e biti svjetskog nego europskog karaktera, a istovremeno postoje planovi da se na Jarunu, nakon spomen-plo�e, postavi i spomenik Zagiju. Uspomena na Univerzijadu od prije 25 godina danas budi nostalgi�na sje�anja prije svega stoga što su danas svi svjesni da se nikad više ne�e ponoviti takav entuzijazam ni toliko opse�ni gra�evinski radovi kojima je promijenjeno lice Zagreba. Nije posrijedi samo nedostatak novca nego i druga�ije politi�ke i društvene okolnosti te poslovna pravila i obi�aji. U to vrijeme nije bilo politi�ke oporbe ni slobodnih medija koji bi propitkivali opravdanost golemih ulaganja, otkrivali afere ili postavljali druga neugodna pitanja. Ona su na red došla tek kasnije, ali iz Beograda, kad je pred Ustavnim sudom Jugoslavije bio podnesen i zahtjev za ocjenu ustavnosti financiranja Univerzijade. Nije bilo niti jakih mehanizama kontrole, odluke politi�kog vrha provodile su se bespogovorno, a nedostatak novca pokrivao se donacijama dr�avnih poduze�a. Sve potrebne dozvole dobivale su se ekspresno, bez odugovla�enja provodio se otkup zemljišta, a nije se gubilo vrijeme na javne natje�aje jer se u startu znalo da �e sve objekte u Zagrebu graditi tvrtke Gortan, Industogradnja i Tempo.

Današnji bi mediji da ih se vrati �etvrt stolje�a unatrag imali dovoljno materijala, a s naslovnica bi vjerojatno vrištale optu�be o podila�enju mo�nicima dodjelama po�asnih doktorata i po�asnog gra�anstva ili ekskluzivna otkri�a da se jugoslavenskim sportašima masovno dijele studentski indeksi kako bi mogli nastupiti na Univerzijadi. Zbog kontrole nad medijima nisu velik odjek dobili napisi o tome da planirani radovi ne�e biti dovršeni na vrijeme.  Naime, mjesec dana prije po�etka Univerzijade bilo je dovršeno tek 60 posto objekata, ali je Primo Nebiolo, koji je došao u inspekciju, posjetio samo ono što je bilo gotovo pa se vratio u Rim i zadovoljno izjavio da je Zagreb sto posto izgra�en i spreman. �lanci o problemima, kao što je primjerice bilo poništenje gra�evinske dozvole za gradnju Cibonina tornja i tu�ba podnesena protiv poduze�a Gortan bili su tek usputni i nije bilo šanse da do�u na udarna mjesta u novinama. Zanimljivo je da su dr�avne vlasti bile protiv toga da Dra�en Petrovi� upali plamen Univerzijade, ve� su tra�ile da to u�ini vaterpolist beogradskog Partizana Igor Milanovi�, ali upornost Mirka Novosela bila je ja�a pa je na kraju Milanovi� tek upalio baklju ispred zgrade Sveu�ilišta. Dra�enov dres i danas se �uva u njegovom muzeju, ali baklja koju je nosio u ruci je netragom nestala.

Nije pretjerana ocjena novinara Krešimira Fija�ka koji je Univerzijadu u tjedniku Danas prije 25 godina nazvao drugim ilirskim preporodom zbog njene va�nosti za materijalni i duhovni razvoj Zagreba. Upravo zato Univerzijadu treba smatrati velikom prekretnicom, ali je i smjestiti u povijesni kontekst koji se više ne mo�e ponoviti, što mu osigurava legendaran status u povijesnom pam�enju Zagrep�ana.

Stotinjak godina prije Univerzijade, Zagreb je od 15. kolovoza do 15. listopada 1891. bio doma�in jubilarne Gospodarske izlo�be, �ijim su suvremenicima taj doga�aj i popratne manifestacije bili dovoljan razlog da ga proglase „najsjajnijom zagreba�kom predstavom“. Zagreb koji je tada imao tek 40.000 stanovnika u dva je mjeseca posjetilo �ak 450.000 posjetitelja, na izlo�benom prostoru po prvi put je korištena elektri�na rasvjeta, ure�en je tadašnji Sveu�ilišni trg, otvoren je Botani�ki vrt, a u promet je pušten konjski tramvaj. Bio je to nagovještaj 20. stolje�a u kojem je Zagreb napokon postao pravi europski velegrad, no iskreno govore�i, ure�enje grada uo�i Gospodarske izlo�be iz 1891. u usporedbi s radovima uo�i Univerzijade izgleda poput malih komunalnih akcija, a sli�no je i s ve�inom infrastrukturnih zahvata poduzetih u Zagrebu u zadnjih dvadesetak godina.

Za portal: Marijan Lipovac