Predavanje Kristine Herende u Hrvatskom institutu

Socijalna radnica Hrvatske socijalne slu�be iz Badena Valentina Matoli� je u Hrvatskom institutu u Riedenu kod Badena organizirala predavanje na temu „Ulazak Hrvatske u Europsku zajednicu“, koje je odr�ala Kristina Herenda, odvjetnica iz Dietikona.

Kristina Herenda, odvjetnica iz Dietikona

Skra�eni sadr�aj ovog zanimljivog predavanja koji nam je odvjetnica poslala , objavljujemo za �itatelje portala:

Ulazak Hrvatske u Europsku zajednicu

Po�etci Europske zajednice datiraju još od 1957. godine kada su dr�ave osniva�i, i to Belgija, Njema�ka, Francuska, Italija, Luksemburg i Holandija, uzdigle zajedni�ku suradnju na nivo zajedni�kih institucija.

U razdoblju izme�u 1957. i 2007. se sve više europskih zemalja opredijelilo za smjer Europske zajednice. Najve�e, i samim tim najva�nije proširenje Europske zajednice, dogodilo se 2004. godine kada je došlo do proširenja Europske zajednice kojim su obuhva�ene i zemlje isto�ne Europe.
U sklopu ovog proširenja je 2007. godine došlo i do pristupanja Bugarske i Rumunjske Europskoj zajednici.

Oblik koji ima današnja Europska zajednica je nastao 1992. godine tako zvanim Maastricht ugovorom. Europska zajednica se karakterizira kao ekonomsko i politi�ko partnerstvo dr�ava �lanica koje se odigrava na nekoliko nivoa i koje se zasniva na tri osnovna stupa. Prvi stup predstavlja sama Europska zajednica, drugi stup obuhva�a zajedni�ku vanjsku i sigurnosnu politiku i tre�i stup se odnosi na zajedni�ku policijsku i pravosudnu suradnju u oblasti kaznenog prava.

Tri stupa Europske zajednice:

I. Prvi stup

Europska zajednica
carinska unija i doma�e tr�iste
europska privredna i monetarna unija
politika tr�išnog natjecanja, dr�avne subvencije
porezna politika
politika zapošljavanja
trgovinska politika
obrazovna politika i politika prema mladima
politika zaštite potroša�a i zdravstvena politika
politika u oblasti viza, azila i imigracije

II. Drugi stup

Zajedni�ka vanjska i siguronosna politika (GASP)
kooperacija, zajedni�ki stavovi i akcije
odr�avanje mira
ljudska prava
demokracija
pomo� tre�im zemljama
humanitarni i mirovni zadatci
mjere radi suzbijanja kriza

III. Tre�i stup

policijska i pravosudna suradnja u kaznenim stvarima (PJZS)
policijska suradnja
borba protiv rasizma i mr�nje prema strancima
borba protiv trgovine drogom i oru�jem
suzbijanje organiziranog kriminala
borba protiv terorizma
kaznena djela u vezi s trgovinom djecom i ljudima

Najva�niji organi Europske zajednice su:

• Europski parlament (predstavnik europskih gra�ana)
• Vije�e Europske zajednice (predstavnik nacionalnih vlada)
• Europska komisija (predstavnik zajedni�kih interesa Europske zajednice)

Vije�e Europe
Šefovi dr�ava i vlada svih dr�ava �lanica
i predsjednik Europske komisije

Najzna�ajnije za gra�ane Europske zajednice su takozvane „�etiri osnovne slobode“ koje obuhva�aju slobodan promet robe, slobodu poslovnog kretanja ljudi, slobodan promet usluga, kao i slobodan promet kapitala i platnog prometa.
 
Pojam slobodnog prometa robe zna�i da slobodna trgovina me�u dr�avama �lanicama ne bi smjela biti ograni�ena. To zna�i da Europska zajednica predstavlja jedinstvenu carinsku uniju tako da se �lanicama Zajednice ne smije uvesti carina ni na uvoz, a ni na izvoz robe. Isto tako, �lanicama Zajednice ne bi se smjelo uvesti ograni�enja u pogledu koli�ine robe koju namjeravaju uvesti niti bi smjele uvesti neke druge mjere koje bi dovele do ovih ograni�enja.

Pojam slobodnog poslovnog kretanja ljudi zna�i da gra�anin Zajednice ima pravo u poslovnom smislu slobodno se kretati u okviru Europske zajednice i slobodno birati mjesto boravka. Posebni aspekti ove slobode poslovnog kretanja ljudi su slobodno kretanje zaposlenih osoba kao i sloboda nastanjivanja kod bavljenja nekom samostalnom djelatnoš�u ili osnivanjem firmi.

U vezi sa slobodnim kretanjem zaposlenih osoba, vrijedno je spomenuti da ovo na�elo uklju�uje ukidanje svih razlika po osnovi dr�avne pripadnosti, i to kako u pogledu zapošljavanja i pla�a tako i u pogledu ostalih uvjeta vezanih za zaposlenje.

Pojam slobodnog prometa usluga zna�i da svaki pojedinac ima pravo u okviru Europske zajednice ponuditi i provesti svoje usluge. Ovo pravo se poklapa s pravom koje pojedinac ima i u svojoj zemlji.

Kod �etvrtog principa slobodnog prometa kapitala i platnog prometa je va�no da u okviru Europske zajednice postoji slobodan transfer novca i vrijednosnih papira.

Iako su ove slobode vrlo va�ne i predstavljaju Europsku zajednicu, neophodno je sprije�iti nastajanje nekih pogrešnih predod�bi. U tom smislu je va�no naglasiti da ove slobode nemaju apsolutno djelovanje. Postoji mogu�nost da se ugovorom Europske zajednice uvedu ograni�enja i izuzetci od ovih principa. Tome treba dodati još i �injenicu da �lanice Zajednice �esto dolaze u iskušenje da ova pravila iskoriste u svrhu prosperiteta svoje privrede i svojih gra�ana.

U slu�aju da ova ograni�enja idu previše daleko ili da nisu u skladu sa zakonom, postoji mogu�nost obra�anja Europskom sudu, do �ega sve �eš�e dolazi.

Hrvatska vanjska politika je trenuta�no zauzeta samim vo�enjem pregovora o pristupu Hrvatske Europskoj zajednici. Zahtjev za �lanstvo u Europskoj zajednici Hrvatska je podnijela 21.velja�e 2003. a ve� 18. lipnja 2004. joj je slu�beno priznat status kandidata za pristup Europskoj zajednici. Sam po�etak vo�enja pregovora o pristupu bio je uvjetovan suradnjom Hrvatske s Me�unarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju poznatim kao Tribunal za ratne zlo�ince u Haagu. Nakon toga su usljedili pregovori o pristupanju, koji su otpo�eli 3. listopada 2005. nakon što je sud u Haagu potvrdio potpunu suradnju Hrvatske s tim sudom.

U listopadu 2008. godine je došlo do prekida ovih pregovora. Taj prekid je trajao godinu dana, a bio je prouzrokovan grani�nim sporom koji je izbio izme�u Hrvatske i Slovenije. Ishod ovog spora odlu�it �e ho�e li Slovenija u podru�ju Piranskog zaljeva imati pristup me�unarodnim vodama. Hrvatska i Slovenija su se u me�uvremenu sporazumjele da �e potra�iti neko sporazumno rješenje kako bi sprije�ile odugovla�enje procesa pristupa Hrvatske Europskoj zajednici.

Sloveniji kao punopravnoj �lanici Europske zajednice je mogu�e utjecati na tijek pregovora, to jest, na sam pristup Hrvatske jer svaka punopravna �lanica Europske zajednice raspola�e vetom, što zna�i da jedan od kandidata mo�e postati novi �lan Europske zajednice samo ukoliko se svi postoje�i �lanovi jednoglasno slo�e s pristupom.

U okviru pregovora o pristupu Europskoj zajednici svaka zemlja kandidat mora prihvatiti pravne norme Europske zajednice i raditi na tome da ove norme poslije dobivanja �lanstva provede i u okviru svoga teritorija. Pravni poredak Europske zajednice se konstantno razvija i proširuje i obuhva�a sljede�e oblasti:

• sadr�aj, osnovne principe i politi�ke ciljeve ugovora na kojima po�iva Europska zajednica
• zakonske norme, odluke i sudske presude
• druge obvezuju�e i neobvezuju�e pravne akte, koji se donose u okviru Europske Zajednice kao što su interinstitucionalni sporazumi, odluke, objašnjenja, savjeti i prate�e linije;
• zajedni�ki poduhvati, zajedni�ki stavovi, objašnjenja, zaklju�ci kao i ostali pravni akti u okviru zajedni�ke vanjske i sigurnosne politike;
• zajedni�ke mjere, zajedni�ka mišljenja, potpisivanje dogovora, odluka, objašnjenja kao i ostalih pravnih dokumenata u okviru sudstva i unutrašnjih poslova;
• me�unarodni ugovori zaklju�eni od strane Zajednice, izme�u Zajednice i njezinih �lanica, kao i izme�u dr�ava �lanica i to u oblastima koje spadaju u nadle�nost Zajednice.

U svim navedenim pravnim oblastima Europske zajednice postoji obveza dr�ava kandidata da svoje institucije, organizaciju svoje imovine kao i svoj upravni sustav prilagode mjerilima Europske zajednice i to kako na nacionalnom tako i na regionalnom nivou. Uvjet je u svakom slu�aju solidna i efikasna uprava koja se zasniva na nepristranoj i neutralnoj javnoj slu�bi kao i nezavisnom i efikasanom pravnom sustavu.

Zna�i da bi jedna dr�ava mogla postati �lan Europske zajednice neophodno je da obje strane priznaju me�usoban pravni poredak. Kao što je do sada kod svih pregovora o pristupu bio slu�aj, postoji mogu�nost da pregovara�ke strane sklope prijelazna rješenja prije nego što do�e do definitivnog pristupa.

Sama faza koja prethodi definitivnom pristupu nove dr�ave �lanice sastoji se u tome da tijekom pregovora zemlja kandidat mora s Europskom zajednicom zaklju�iti nekoliko takozvanih ugovornih poglavlja.

Gospodin Olli Rehn, �lan komisije o proširenju Europske zajednice, najavio je da bi pregovori o pristupanju Hrvatske mogli biti okon�ani sljede�e godine. U svakom slu�aju bi Hrvatska morala intenzivirati reforme u oblasti pravosu�a kao i u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Isto tako se zahtjeva da Hrvatska u pogledu va�ne dokumentacije što prije omogu�i pristup me�unarodnom kaznenom sudu.

Komesar Europske zajednice je izjavio da bi se definitivni pristup Hrvatske realno mogao o�ekivati 2012. godine.

Jedan od najva�nijih aspekata za gra�ane Europske zajednice je sloboda poslovnog kretanja ljudi koji obuhva�aslobodu kretanja zaposlenih i slobodu poslovnog nastanjivanja. Sloboda poslovnog kretanja ljudi mo�e se odraziti i na stil �ivota ukoliko se u njoj vidi mogu�nost nesmetanog mobiliteta ili pogodna prilika da se na taj na�in �ivi i radi u inozemstvu.

�ak i Švicarska, iako nije �lan Europske zajednice, nije se mogla oduprijeti mo�i Europske zajednice tako da je bila prisiljena u okviru dvostranih ugovora prihvatiti princip slobodnog poslovnog kretanja gradjana Europske zajednice i na svome teritoriju.

Po ovom recipro�nom ugovoru izme�u Švicarske i Europske zajednice gra�ani obje strane dobivaju pravo da svoje mjesto boravka kao i svoje radno mjesto slobodno biraju. Odlu�uju�a pretpostavka za u�ivanje ovog prava je posjedovanje ugovora o zaposlenju ili dokaz obavljanja neke samostalne djelatnosti. Nezaposlenim osobama omogu�uje se u�ivanje slobode kretanja ukoliko prilo�e dokaz da raspola�u s dovoljno nov�anih sredstava te da imaju odgovaraju�e zdravstveno osiguranje.

Švicarska je prilikom zaklju�enja ugovora o slobodnom kretanju zadr�ala prijelazne rokove koje �e vjerojatno primijeniti i prema novim �lanovima Europske zajednice. Ova prijelazna pravila omogu�uju postupno i kontrolirano otvaranje radnog tr�išta.

U odnosu na opseg slobodnog prometa dolazi do izvjesnog kategoriziranja:

-   Slobodno poslovno kretanje ljudi s ograni�enjima: Prednost doma�ih osoba, prethodna kontrola platnih i radnih uvjeta kao i kontingenti koji vrijede sedam godina od dana stupanja na snagu prijelaznog pravila.
-   Slobodno poslovno kretanje ljudi sa zaštitnom klauzulom.
-   Neograni�eno poslovno kretanje ljudi

Klauzula sa zaštitnom funkcijom zna�i da po istjeku prijelaznih rokova postoji mogu�nost ponovnogo uvo�enja kontingenata ukoliko u odnosu na prosjek u posljednje tri godine do�e do porasta strane radne snage iznad 10 %.

Kontingenti u Švicarskoj trenuta�no postoje prema Bugarskoj i Rumunjskoj. Broj trajnih boravišnih dozvola za stanovnike Bugarske i Rumunjske raste postupno s 362 u prvoj godini na 1207 u sedmoj godini, to zna�i do 2016. godine. Tako�er raste broj kratkotrajnih boravišnih dozvola s 3620 na 11664. Nakon toga �e vrijediti potpuna sloboda prometa sa zaštitnom klauzulom za sljede�e tri godine i zaklju�no slijedi neograni�ena sloboda poslovnog kretanja ljudi.

Ovaj primjer postupnog uvo�enja Bugarske i Rumunjske uz pomo� prijelaznih pravila je prikazan zato što se mo�e ra�unati da �e Švicarska i prema Hrvatskoj primijeniti postupno to jest prijelazno rješenje. Ova ograni�enja vode do toga da u prvim prijelaznim godinama zbog prednosti doma�ih osoba i zbog kontingenata, mogu�nost nekog zaposlenja u Švicarskoj imaju samo visoko kvalificirane stru�ne osobe.

Osim toga, postoji prednost gra�ana Europske zajednice koji pripadaju dr�avama osniva�ima Europske zajednice.

Ovom treba dodati još i posebnost politi�kog sustava Švicarske po kome se gra�ani mogu izjasniti o proširenju slobodnog poslovnog kretanja ljudi na neku novu �lanicu. Ukoliko ne postoji ova suglasnost mogu�e je raspisati referendum. U svakom slu�aju mora se uzeti u obzir da trenuta�no vladaju kriti�ne struje kada je u pitanju sloboda poslovnog kretanja ljudi. Prije svega u Švicarskoj gdje su pla�e mnogo više, a nezaposlenost mnogo ni�a u odnosu na ostale europske zemlje protiv svake imigracije postoje predrasude jer se ljudi boje ostati bez posla ili izgubiti posao pa se shva�a kao prijetnja.

Gra�anin Europske zajednice koji namjerava �ivjeti i raditi u Švicarskoj ima pravo podnijeti zahtjev za odobrenje trajne boravišne dozvole. Boravak se odobrava za razdoblje do pet godina, a preduvjet je da postoji radni odnos koji mo�e biti zaklju�en ili na neograni�eno vrijeme ili na vrijeme du�e od godinu dana. Pored toga postoje još i kratkoro�ne boravišne dozvole koje se izdaju u slu�aju da radni odnos traje kra�e od godinu dana.

Obje dozvole uklju�uju pravo slobodnog mijenjanja radnog i boravišnog mjesta. Bez obzira na du�inu ove dozvole, u nju je u principu uklju�eno i pravo da se i obitelji nositelja te dozvole omogu�i boravak u Švicarskoj.

Pojedinci koji obavljaju neku samostalnu djelatnost moraju dokazati namjeravanu poslovnu djelatnost da bi im bila odobrena boravišna dozvola.

Oni koji tek namjeravaju tra�iti posao imaju pravo tu svrhu šest mjeseci boraviti u Švicarskoj. Pri tome im za prva tri mjeseca nije potrebna nikakva dozvola za boravak, a nakon toga im se izdaje kratkoro�na dozvola koja je ograni�ena na tri mjeseca. U slu�aju da se u razdoblju od šest mjeseci ne prona�u posao, gubi se pravo da se nakon toga dobije boravišna dozvola.

Za portal: Kristina Herenda

Fotozapis s predavanja

(kliknite na sliku da biste ju pove�ali - pa još jednom kliknite do pune veli�ine)