Mirovinske blagajne (Pensionskasse)

Mirovinske blagajne (Pensionskasse)
Mirovinsko osiguranje zaposlenih (BVG) uvedeno je u �vicarskoj 1985. godine zakonom koji daje samo minimalne smjernice kojih se mirovinske blagajne moraju pridr�avati, a sve ostalo mogu regulirati svojim pravilnicima.

Cilj ovog osiguranja je svima zaposlenima omogu�iti u mirovini odr�avanje postoje�eg standarda zajedno sa starosnim i nasljednim osiguranjem (AHV).
Provo�enje je omogu�eno kroz zato registrirane institucije - mirovinske blagajne (Pensionskasse). Promjenom poslodavca automatski se mijenja i mirovinska blagajna. Ve�a poduze�a osnivaju za svoje zaposlenike vlastite mirovinske blagajne, a ostali poslodavci se mogu priklju�iti nekoj ve� postoje�oj instituciji (Sammelstiftung, Gemeinschaftstiftungen) koja ovu vrstu osiguranja organizira za razli�ite poslodavce.

Pravilnik i godi�nje izvje��e
Svaka mirovinska blagajna ima svoj pravilnik (Reglement), u kojemu se nalaze sve va�ne odrednice koje mogu biti razli�ite za svaku mirovinsku blagajnu pojedina�no.
Svi zaposleni bi trebali dobiti jednom godi�nje izvje��e od svojih miroviskih blagajni u kojem su navedeni svi va�ni podatci: visina u�te�enog kapitala i kamata, godi�nje uplate zaposlenoga i poslodavaca, na�in osiguranja u slu�aju smrti i invalidnosti te visina kapitala koji �e se skupiti do odlaska u mirovinu.
Godi�nje izvje��e kao i pravilnik mirovinske blagajne treba dobro �uvati, jer oni sadr�e va�ne informacije za osiguranike.

Tko je osiguran
Obvezatno su osigurani svi zaposleni koji kod jednog poslodavca godi�nje zara�uju najmanje CHF 19'890.- do najvi�e 79 560.- (stanje za 2008. godinu) Taj iznos ne ovisi o postotku zaposlenja. Pravilnikom mirovinske blagajne mo�e biti predvi�eno da su osigurane i godi�nje pla�e preko propisanog maksimuma od CHF 79 560.- (�berobligatorisch)
Ovo osiguranje je na raspolaganju samo zaposlenima, a ne zaposlenima i onima koji zara�uju manje od gore navedenog iznosa nije dostupno.

Zaposleni po�inju pla�ati ovo osiguranje od 1.sije�nja godine u kojoj navr�avaju 18 godina �ivota, ali samo za rizike smrti i invalidnosti, a od 1. sije�nja godine u kojoj navr�avaju 25 godina �ivota po�inju i sa pravom �tednjom za starost ("Alterskapital")
Osobe koje se bave samostalnom djelatno��u mogu se dragovoljno osigurati.

Odbici za mirovinske blagajne
Svaka mirovinska blagajna pravilnikom sama odre�uje uplatni sustav, pri �emu se mora pridr�avati zakonom odre�enih smjernica.
Koliko �e se nekome odbijati od pla�e, ovisi o starosti zaposlenoga i visini osiguranog dohotka:
- od 25 do 34 godine pla�a se 7%,
- 35. do 44. godine 10%,
- od 45. do 54. godine 15%
- od 55. godine pa do mirovine 18%

Gore navedeni postotci su smjernice za poslodavce kojih se oni moraju pridr�avati, tj. najmanje toliko moraju zaposlenima uplatiti za mirovinsko osiguranje (obvezno, minimalno osiguranje). Poslodavac mora upla�ivati najmanje polovicu tog iznosa, a drugu polovicu odbija zaposlenima od pla�e (osiguranog dohotka). Poslodavac mo�e upla�ivati za svoje namje�tenike i vi�e ako je to predvi�eno pravilnikom mirovinske blagajne.Tada su zaposleni osigurani bolje od propisanog minimuna (�berobligatorisch).
Doprinosi se odbijaju zaposlenima od tzv.osiguranog dohotka, koji se dobije tako da se od godi�nje bruto zarade odbije zakonom odre�eni tzv.koordinacijski udio koji 2008. iznosi CHF 23'205.-

Npr. Ivo zara�uje godi�nje CHF 70 000.- Od tog mu se odbije CHF 23 205.-, �to zna�i da mu osigurana pla�a iznosi CHF 46 355.-

Obvezatno osigurani dohodak (obligatorischer Teil) je ograni�en na maksimalno CHF 56 355.-
Veliki dio poduze�a osigurava i zarade iznad obveznog osiguranog dohotka ili koje uop�e ne odbijaju koordinacijski udio. Ako mirovinske blagajne osiguravaju vi�e od onog �to je obvezatno i zakonom propisano, mogu odrediti pravilnikom i ve�e doprinose zaposlenog, a time i poslodavci moraju vi�e upla�ivati.

Kolovoz 2008, Valentina Matoli�,
socijalna radnica Hrvatske socijalne slu�be u Badenu

*****