A �to sad???
Baby boom generacija odlazi u mirovinu

Zapadni svijet nalazi se pred jednom od najve�ih dru�tvenih promjena u bli�oj povijesti. U sljede�ih desetak godina velik broj pripadnika tzv. baby boom generacije (ro�eni izme�u 1946. i 1963. godine) odlazi u mirovinu, a generacije iza njih ne�e mo�i popuniti nastalu prazninu na tr�i�tu rada. Pitanje je kako �e to utjecati na gospodarstva razvijenih zemalja jer se na horizontu pojavljuju nove sile - Kina i Indija - s milijunskom armijom mlade i poletne radne snage

Kona�no mirovina....

Na problem sve ve�eg broja umirovljenika u razvijenim dru�tvima donedavno se gledalo kao na financijsku slagalicu: kako platiti zadovoljstvo tim dosadnim dokoli�arima. Kad je Bismarck 1880. u Pruskoj uspostavio prvi mirovinski sustav u svijetu, u mirovinu se odlazilo sa 70 godina, dok je prosje�ni �ivotni vijek bio oko 50 godina. Danas se u zapadnim zemljama u mirovinu odlazi oko 65. godine, a �ivi se 20 godina dulje.

Me�utim, umirovljenici danas nisu vi�e samo financijski problem, ve� glavno dru�tveno i ekonomsko pitanje u �ije �e se rje�avanje morati uklju�iti vlade, poslodavci i 'obi�ni' ljudi.

DESET MILIJUNA JAPANACA IDE U MIROVINU

Prvi pripadnici baby boom generacije ove godine proslavit �e svoj 60. ro�endan. Kad ta generacija krene u mirovinu, bit �e to najve�i broj ljudi u povijesti koji su dobrovoljno prestali s radom u tako kratkom vremenu. Njihovim odlaskom drasti�no �e se smanjiti broj radne snage u razvijenim zemljama jer su generacije nakon njih manje brojne.

Primjerice, u Japanu �e se u sljede�ih 25 godina broj radne snage smanjiti za 16 posto, odnosno za 10 milijuna ljudi! U Europi �e broj radnika pred mirovinom narasti za �etvrtinu u odnosu na trenutno stanje. U SAD-u �e se broj radnika starih izme�u 55 i 64 godine u sljede�em desetlje�u pove�ati za vi�e od pola, a broj pripadnika generacije izme�u 35 i 44 godine smanjit �e se za 10 posto.

Zapadne kompanije imaju sve vi�e problema s upravljanjem znanjem te se sve vi�e utrkuju s vremenom poku�avaju�i se osigurati da ih iskusni djelatnici ne napuste prije nego �to svoje znanje i vje�tine prenesu na mla�e radnike.

Tako �e u nekim kompanijama vojne industrije i zra�nog prometa ve� u sljede�ih pet godina skoro 40 posto radne snage biti spremno za mirovinu, a brojnost zamjenskih djelatnika je premala jer u razvijenim zemljama svake godine diplomira sve manje in�enjera.

Europljani su sve stariji...

POSLODAVCI ZA STARIJE

Poneke zapadne tvrtke svjesne su nastale situacije pa su krenule s prilagodbom radnih mjesta starijim radnicima. Ameri�ka udruga za starije od 50 godina (AARP) svake godine objavljuje listu najboljih poslodavaca za svoje �lanove. Na vrhu su tvrtke iz zdravstvenog sektora, industrije kojoj najvi�e nedostaje visokoobrazovanih radnika, a u sli�noj su situaciji i tvrtke iz naftnog, energetskog i javnog sektora.

Na zadnjem popisu AARP-a pri vrhu se na�la tvrtka Deere&Company koja se bavi proizvodnjom industrijske opreme i �ijih je oko 35 posto zaposlenih od 46 tisu�a radnika starije od 50 godina, a mnogi su i u sedamdesetim godinama. Rick McAnally, voditelj odjela za ljudski potencijal, tvrdi da tvrtka ne vodi nikakvu politiku koja favorizira starije radnike. Ipak, prilikom zapo�ljavanja nastoje privu�i ljude koji su u njoj spremni provesti �itav radni vijek, tako da nisu malobrojni oni koji su u tvrtki vi�e od 40 godina. Starijim radnicima kompanija omogu�ava fleksibilno radno vrijeme i rad kod ku�e te mnogo ula�e u pobolj�anje uvjeta rada kako bi posao u�inila �to lak�im.

I japanski proizvo�a� automobila Toyota, ina�e jedna od najinovativnijih tvrtki na svijetu, prilagodio je svoje tvornice starijim radnicima. Manjak stru�ne radne snage prisilio je automobilsku industriju da sve vi�e pose�e za 'veteranima', pa je tako i njema�ki BMW nedavno u Leipzigu otvorio pogon u kojem su zaposleni samo radnici stariji od 45 godina.

Neke kompanije rje�avaju taj problem tako �to odr�avaju kontakte sa svojim biv�im djelatnicima. Primjerice, IBM �esto regrutira svoje umirovljene radnike na posebnim projektima.

Navedene tvrtke ipak su izuzetak. Iako je ve�ina globalnih korporacija svjesna da ih �eka smanjenje broja stru�ne radne snage, jo� uvijek na taj problem gledaju olako. Prema zadnjem istra�ivanju, vi�e od tisu�u tvrtki od 1.400 svjetskih korporacija o�ekuje pad broja zaposlenih u naredne tri do pet godina. Ipak, samo ih se nekolicina planira osloniti na stariju radnu snagu kako bi nadomjestila manjak. �tovi�e, mnoge europske i ameri�ke tvrtke �ale se da imaju problema prilikom pronala�enja kvalitetnih direktora za svoje upravne odbore, a dopu�taju da u mirovinu odlaze mnogi visokoobrazovani pojedinci.

Mirovina mo�e biti po�etak pravog �ivota

Zbog �ega kompanije ne u�ine ne�to vi�e kako bi zadr�ale starije djelatnike? Mnogi menad�eri jo� nisu svjesni te�ine problema. No, isto tako, zapo�ljavanje starijih radnika nije jedino rje�enje za smanjenje broja radne snage. Gledano globalno, demografski problem u bogatim zemljama imat �e tek lokalni karakter jer broj radnika u zemljama u razvoju vi�e nego nadomje�ta gubitke u zapadnim zemljama.

MIROVINA NE OSIGURAVA BEZBRI�NU STAROST

Korporacije sele svoje poslovanje u Kinu i Indiju gdje ih �eka mnogobrojnija i jeftinija radna snaga. Neke zemlje, poput Australije, ubla�ile su useljeni�ku politiku s ciljem pove�anja broja radnika iz inozemstva. U SAD-u se sve vi�e okre�u brojnoj latinoameri�koj populaciji koja je u prosjeku 12 godina mla�a od bijelaca, a njezin jedini nedostatak je slabo obrazovanje. Ostale zemlje poku�avaju nadomjestiti radnike ulaganjem u napredne tehnologije i strojeve.

Ipak, najbli�i izvor kvalitetne radne snage nalazi se u dvori�tu razvijenih zemalja. Stariji radnici �ele zadr�ati svoj posao, a razloga za odga�anje umirovljenja ima vi�e. Jedan je to �to visina mirovina vi�e ne osigurava bezbri�nu starost - zahvaljuju�i korporacijama i institucijama koje su uspjele srezati visinu izdvajanja za mirovine. Nedavno istra�ivanje Wall Street Journala pokazalo je da 39 posto Amerikanaca starijih od 54 godine sumnja da �e imati dovoljno novca za stare dane.

Ako pripadnici baby boom generacije �ele raditi dulje, a kompanijama nedostaje stru�ne radne snage, u �emu je onda problem?

U mnogim zemljama Europske unije najve�i problem su visoke pla�e za starije radnike. Prema podacima Adecca, najve�e svjetske agencije za zapo�ljavanje, u Francuskoj i Njema�koj radnici od 50 do 65 godina pla�eni su prosje�no 60-70 posto bolje nego oni od 25 do 35 godina! Nasuprot tome, u Velikoj Britaniji su zarade pribli�no iste. To je jedan od razloga zbog �ega ima ve�i broj starijih Britanaca koji jo� uvijek rade nego Nijemaca.

Osim visoke pla�e, problem su i mirovinski sustavi koji vi�e ohrabruju ljude da odlaze u mirovinu nego da nastave s radom. Potrebne su sveobuhvatne reforme mirovinskih sustava koji bi dozvolili ljudima da nastave s povremenim radom i nakon slu�benog umirovljenja. Primjer za to je �vicarska koja dopu�ta radnicima da rade pet godina vi�e od slu�bene granice za umirovljenje i jo� im pove�ava dr�avnu mirovinu za pet tisu�a franaka za svaku dodatnu godinu.

Vremena za reforme u razvijenim dru�tvima je sve manje. Kompanije i vlade bogatih dr�ava moraju biti mnogo fleksibilnije, a stariji radnici spremni da se prilagode novom vremenu. Nekad je vrijedilo pravilo '�to stariji radnik, to skuplji', no danas �e pripadnici baby boom generacije na�i posao jedino ako prihvate �injenicu da visina njihovih primanja ovisi o tome koliko tvrtka smatra da su joj vrijedni.

Zna�enje mirovine nakon baby boom generacije vi�e nikad ne�e biti isto. Nekad smatrana zaslu�enom nagradom za 30 ili 40-godi�nji radni vijek, osim dokolicom i ljen�arenjem sad �e biti ispunjena i povremenim odlaskom u tvornicu ili na sastanak upravnog odbora neke korporacije.

Izvor: tportal.hr