STAROST I VRIJEME�������������������������������� 2/4

Vjerojatno Vam je poznat tzv. klasi�ni pozdrav umirovljenika: "Nemam vremena!" Iza njega se �esto skriva gruba istina kako mnogi od njih niti nakon prijelaza u mirovinu ne nalaze mira i vremena za sebe i za druge, ve� su i dalje "boluju" od prekomjernoga aktivizma i preoptere�enosti. To, izme�u ostaloga, mo�e biti izraz unutarnjega nemira, odn. oblik podsvjesnoga straha, bijega od suo�avanja sa samim sobom, sa prolazno��u i (be)smislom �ivota... Odlazak u mirovinu predstavlja izvandrednu mogu�nost da se �ovjek iznova i u miru zamisli nad fenomenom vremena i uspostavi novi odnos prema njemu. Pritom ne mislimo samo na pojam digitalnoga vremena koje mjere na�i satovi, ve� na vrijeme kao �ivotnu odrednicu, prostor, domet, zada�u; na�e vrijeme kao sastavni dio ljudske povijesti odn. povijesti spasenja.

�to je vrijeme?
U biti, to nitko ne zna to�no i dokraja, ve� ovisi s kojega motri�ta promatramo vrijeme (linearni i cikli�ki model). Nadalje, na�in na koji pristupamo i postupamo s vremenom. Premda vrijeme te�e istom brzinom, �to se naziva objektivnim vremenom, postoji i tzv subjektivno ili psiholo�ko vrijeme koje - ve� prema doga�aju / do�ivaljaju - mo�e trajati du�e ili kra�e. Barem u zapadnome svijetu poznata je ovisnost, a katkada i robovanje vremenu, terminima, rokovima i obvezama.
No, bez obzira na sve vanjske okolnosti i definicije vremena, u ovome trenutku doista vrijedi zaustaviti se i razmisliti o vremenu koje nam je dano - ne�to kao kad promatramo pje��ani sat. Koliko je pijeska (pre)ostalo na strani �ivota? Koji smisao i sadr�aj trebam dati svome vremenu (�ivotu), da bih sutra mogao kazati kako se isplatilo �ivjeti? �to je ono bitno, va�no, presudno?
I ovaj puta mo�emo se poslu�iti slikom pje��anoga sata. Naime, zrnca pijeska, ma kako bila mala, mogu samo jedno po jedno pro�i kroz uski otvor sada�njosti. Po�to pro�u, tada su ve� na strani pro�losti. Umije�e organiziranja i raspolaganja vremenom sastoji se upravo u sposobnosti da vje�to i umjereno, jedno po jedno (!), poslo�imo zrnca mogu�nosti koje nam �ivot nudi, tako da svako do�e na svoje mjesto.

Kako organizirati vrijeme?
�esto se dogodi da osoba-umirovljenik (osobito mu�karci) odjedanput ima "vi�ak" slobodna vremena, te se naprosto izgubi kao riba na suhome... Tada je nu�no razgovarati s bra�nim drugom te zajedno organizirati i osmisliti vlastito i zajedni�ko slobodno vrijeme. Grafi�ki prikaz koji slijedi mo�e Vam poslu�iti kao poticaj za razmi�ljanje.

1. Kako izgleda moj trenta�ni tempo �ivota? (umjeren-neumjeren)
2. �to �elim/trebam reducirati, �to zadr�ati onako kako jest, a �to moram promijeniti?
3. Koje nove du�nosti trebam preuzeti?
4. Koje poslove obavljam rado, a koje ne?
5. �to volim uraditi sam, a �to zajedni�ki?
6. Gdje i kada mogu i moram kazati "ne"?
7. Na koji na�in mogu uspostaviti idealnu ravnote�u izem�u aktivnoga �ivota i mirovanja, izme�u vremena za sebe, vremena za druge i vremena kada "legalno" mogu ljen�ariti?

Me�uljudski odnosi
Jedno od glavnih upori�ta i naj�vr��ih oslonaca, osobito u poodmaklim godinama, jesu kvalitetni me�uljudski odnosi. Svi skupa �ine jednu mre�u koja nas dr�i i ne dopu�ta da padnemo na dno, osobito u kriznim trenutcima i nevoljama. Kao i sve drugo, socijalni kontakti, poznanstva i prijateljstva se ne izgra�uju preko no�i, ve� u njih treba dugo ulagati. Ako smo ih tijekom radnoga vijeka zbog brojnih obveza donekle zapostavili, odlazak u mirovinu predstavlja idealnu priliku da ih obnovimo, osvje�imo i postavimo na �vrste noge.
Jer, svi mi trebamo osobe koje...

1. �e nas prihvatiti i voljeti onakvima kakvi jesmo
2. osobe koje �e nas saslu�ati
3. koje �e po�tivati i uva�iti na�e mi�ljenje
4. koje �e podijeliti s nama i dobro i zlo
5. koje �e nam postaviti kriti�ka pitanja
6. koje �e podijeliti s nama iste interese i slobodno vrijeme
7. koje poznaju na�u �ivotnu pri�u, situaciju, �elje i strahove

Drugim rije�ima, mi trebamo stare prijatelje koji �e skupa s nama ostarjeti i nove koji �e nam pomo�i da ostanemo mladi!

Kako izgleda moja mre�a me�uljudskih odnosa?

1. Moji najbli�i: s njima mogu razgovarati o svemu, mogu doista biti onakav kakav jesam, jer me razumiju i prihva�aju; oni su uvijek tu, kad ih zatrebam.

2. Prijatelji, rodbina, susjedi: s njima mogu razgovarati o mnogo�emu, �ak i o "�kakljivim" temama; dobro se poznajemo i poma�emo jedni drugima.

3. Dobri poznanici: s njima rado provodim vrijeme, dru�im se.

4. Daljnja poznanstva: poznamo se povr�no, me�utim ne ulazimo u sferu privatnoga �ivota.

Naposljetku razmislite o tome kako izgleda Va�a mre�a me�uljudskih odnosa? Imate li doista osobe od povjerenja koje su Vam pri ruci kad zatreba i na koje se mo�ete osloniti? Koje odnose ste zapostavili, koje pak trebate obnoviti? - Sve �to �inite, �inite u prvome redu za sebe!

Marijan Markoti�

(objavljeno u: "Katoli�ki Tjednik", br. 48, 2.12.2007, str. 28)