Starosno i nasljedno osiguranje (AHV)

Starosno i nasljedno osiguranje (Alters- und Hinterlassenenversicherung, u daljnjem tekstu AHV), je �vicarsko dr�avno osiguranje koje ima zadatak da osiguranim osobama i njihovim obiteljima barem djelomi�no nadoknadi primanja koja se u starosti ili uslijed smrti osigurane osobe smanjuju ili potpuno gube.

Ovo osiguranje je

1. obvezno za sve osobe koje imaju mjesto boravka ili� koje su zaposlene u �vicarskoj kao i za �vicarske dr�avljane koje je na odre�eno vrijeme poslao u stranu zemlju� �vicarski poslodavac, a
2. dragovoljno je za �vicarske dr�avljane s mjestom boravka u stranoj zemlji.

Po�etak uplata doprinosa za AHV

Zaposlene osobe po�inju s uplatama za AHV od 1. sije�nja godine u kojoj navr�avaju 18 godina �ivota, a osobe koje nisu zaposlene 1. sije�nja nakon navr�ene 20. godine.

Kod prvog zapo�ljavanja dobije se iskaznica s osobnim brojem (AHV Karte), koju prigodom svakog mijenjanja radnog mjesta treba dostaviti novom poslodavcu. On je dalje proslije�uje mjerodavnom mirovinskom fondu (Ausgleichkasse) da bi u nju bio upisan broj mirovinskog fonda novog poslodavca. Telefonske brojeve svih mirovinskih fondova� mo�ete prona�i na posljednjoj stranici telefonskih imenika.
Kod bra�nih parova koji su oboje zaposleni, svatko upla�uje svoje doprinose AHV koji im se automatski odbijaju od pla�e.
Ako je samo jedan bra�ni partner zaposlen, drugi je preko njega automatski osiguran, ukoliko zaposleni upla�uje zakonom odre�eni minimum koji za 2007. iznosi 890 franaka.

Kada se stje�e pravo na starosnu mirovinu?

Pravo na starosnu mirovinu iz ovog osiguranja stje�u mu�karci s navr�enih 65 godina �ivota, a �ene sa 64 godine.

U mirovinu se mo�e i�i i ranije, jednu ili dvije godine prije propisanih starosnih granica, ali se tada mirovina� trajno umanjuje u postotcima za svaku godinu.

Ako �ene ro�ene izme�u 1944. i 1947. idu godinu ranije u mirovinu, iznos mirovine se umanjuje za 3,4%, a ako idu 2 godine ranije, iznos se umanjuje za 6,8%.
Kod �ena ro�enih od 1948. nadalje, koje� idu godinu ranije u mirovinu, iznos mirovine se umanjuje za 6,8%, a kod� odlaska� u mirovinu 2 godine ranije, umanjuje� se� za 13,6 %.

Mu�karcima koji idu u mirovinu godinu dana ranije, umanjuje se mirovina za 6,8%, a ako idu 2 godine ranije za 13,6%.

Tko se odlu�i na prijevremenu mirovinu, mora i dalje upla�ivati doprinose za AHV (�ene do navr�enih� 64, mu�karci 65 godina) s tim da oni te doprinose upla�uju ovisno o visini� mirovine (od penz. kase)� i imovini koju posjeduju.�
To nije neophodno ako je drugi bra�ni partner zaposlen i upla�uje najmanje dvostruki minimalni iznos od CHF� 890.- godi�nje.�

Mogu�nost kasnijeg odlaska u mirovinu
zna�i da osoba koja je ispunila uvjete za urednu starosnu mirovinu mo�e i dalje biti zaposlena, ali najdu�e jo� 5 godina. Tome slijedi i pove�ana mirovina, koja se npr. za 1 godinu pove�ava za 5,2% a za 5 godina �ak 31,5 %.
Ako zaposleni� ispunjava uvjete za urednu starosnu mirovinu i nastavi dalje da radi, tada� mora�� dalje upla�ivati i� doprinose za AHV s tim da� ako zara�uju do� CHF 1400.- mjese�no, (tzv. Freibetrag)� na taj iznos ne mora pla�ati doprinose, ali je du�an upla�ivati doprinose na iznos koji prelazi� CHF 1400.-���
�
Pravo na redovitu mirovinu AHV
imaju osigurane osobe koje su �pla�ale najmanje jednu punu godinu doprinose AHV ili
koje su �ivjele u �vicarskoj sa zaposlenim supru�nikom koji je upla�ivao najmanje dvostruki� najni�i doprinos ( CHF 890.- za 2007.) Tko ispunjava uvjete i �eli i�i u mirovinu, mora to pravovremeno prijaviti svojm mirovinskom fondu najmanje 4 mjeseca unaprijed. Prijavni obrazac se mo�e dobiti od mirovinske fonda ili preko interneta www.ahv.ch.

Financiranje mirovina
Starosne i invalidske mirovine se financiraju jednim dijelom iz javnih sredstava (dr�ava i kanton), drugim dijelom iz na�ih uplata i uplata poslodavaca putem pla�a, kao i iz kamata fonda za izjedna�avanje.

Zaposleni upla�uju mjese�no za AHV/IV/ EU ukupno 10,1 % bruto dohotka. Od toga se samo za AHV� izdvaja 8.4%, od �ega je polovicu du�an pla�ati poslodavac, ostalu polovicu zaposlenik.

Oni koji obavljaju samostalnu djelatnost upla�uju za AHV/IV/EU� 9,5% od� �iste zarade ako ona iznosi vi�e od CHF 53.100.-, a ako zara�uju manje od navedenog iznosa, pla�aju i srazmjerno manje doprinose.

Nezaposleni� koji dobijaju dnevnice od blagajne� za nezaposlene� upla�aju doprinose za AHV na osnovu visine� dobijenih dnevnica, koji im se� automatski odbijaju.

Svi ostali nezaposleni upla�uju AHV doprinose� individualno na osnovu imovine koju posjeduju ili na osnovi visine mirovine� koju primaju (npr. od penz. kase). O uplati AHV� doprinosa�� moraju se� sami pobrinuti, tj. moraju se prijaviti kod mjerodavnog fonda (Ausgleichkasse), koji im odre�uje visinu� AHV doprinosa.
Najmanji propisani iznos je CHF 445.-
Nezaposleni� ne moraju upla�ivati AHV doprinose, ako je drugi bra�ni partner zaposlen i upla�uje namanje dvostruki minimalni iznos od CHF 890.- godi�nje.

Visina mirovine
Visina mirovine ovisi o

1. broju godina uplate doprinosa za AHV
2. o prosje�nom dohotku svih dosada�njih godina upla�ivanja.
3. dodatno se uzimaju u obzir i tzv. dodatak za odgoj i skrb (Erziehungs- und Betreuungsgutschrift).

Dodatke za odgoj dobivaju majke i o�evi koji se brinu za djecu do njihove 16. godine. Ovi dodaci obra�unavaju se automatski kada netko ide u mirovinu.

Dodatke za skrb dobivaju osobe koje moraju voditi brigu o bliskim srodnicima (npr. bra�ni drug, roditelji, djeca) s kojima �ive u istom ku�anstvu i koji nisu u stanju brinuti sami za sebe. Ovi dodaci se dobivaju samo na zahtjev i ako su ispunjeni predvi�eni uvjeti.
�
Puna mirovina
Pravo na punu mirovinu imaju svi oni koji su redovito upla�ivali svake godine AHV doprinose�� od svoje 20. godine sve dok nisu ispunili uvjete za starosnu mirovinu, (�ene sa 64, a mu�karci 65 godina �ivota tzv. skala 44) . U tom slu�aju� minimalna starosna mirovina za pojedince� iznosi CHF 1105.

Maksimalna mirovina iznosi za pojedinca CHF 2'210.-� Nju mogu dobiti oni koji su cijeli svoj radni vijek upla�ivali redovito svake godine doprinose za AHV (mu�karci ukupno 44, a �ene ukupno 43 godine) te �iji je prosje�ni dohodak iznosio oko� CHF 79'560.-� Ako je netko zara�ivo vi�e od ovog iznosa, ne dobiva i ve�u mirovinu, osim ako nastavi raditi nakon svoje navr�ene 65. godine. Samo u tom slu�aju mirovina mo�e biti ve�a od maksimalno propisane.

Neredovito upla�ivanje doprinosa za AHV ima za posljedicu umanjenje starosne mirovine� za svaku neupla�enu godinu 2.3% . U tom se slu�aju ne mo�e dobiti ni puna mirovina, nego se� dobija mirovinu srazmjerno broju godina upla�enih AHV doprinosa.
Npr. studenti nakon navr�ene 20-te godine, ako nisu zaposleni, a nisu upla�ivali� minimalni godi�nji iznos za nezaposlene (CHF 445.-).
To se mo�e dogoditi i ako poslodavac nije redavito upla�ivao doprinose AHV, a odbijao ih zaposlenom od pla�e, a� on to� nije na vrijeme primijetio. Ako zaposlenik mo�e svojim platnim listama dokazati da mu je poslodavac odbijao propisane iznose koje on nije upla�ivao, tada se ra�una kao da su mu doprinosi redovito upla�ivani za upitno vremensko razdoblje.
Stoga je uputno povremeno se informirati kod svog mirovinskog fonda jesu li doprinosi za AHV� redovito upla�ivani i to tako� da od va�eg mirovinskog fonda zatra�ite tzv. izvod iz va�eg induvidualnig konta u kojem su navedeni svi godi�nji� AHV- doprinosi koje su uplatili sada�nji i biv�i� poslodavci.
U slu�aju da mirovinski fond utvrdi neke nepravilnosti, propu�teni iznosi se mogu naknadno uplatiti za razdoblje od 5 godina unatrag.
�
Starosne mirovine kod bra�nih parova
Ukoliko samo jedan bra�ni partner ispunjava uvjete za starosnu mirovinu, njemu se mirovina obra�unava na osnovu njegovih doprinosa AHV tj. njegovog inuvidualnog konta.�
Kod bra�nih parova kod kojih oboje ispunjavaju uvjete za starosnu mirovinu, mirovina je plafonirana.To zna�i da iako su oboje cijeli svoj radni vijek redovito upla�ivali doprinose za AHV, mogu dobiti minimalno CHF 2'210.-, a ako su dodatno zara�ivali jo� i prosje�no oko� CHF 79' 560.- tada� maksimalna mirovina njih oboje ne mo�e iznositi vi�e od CHF 3'315. Do plafoniranja starosne mirovine kod bra�nih parova ne dolazi ako oni �ive odvojeno na osnovu sudske odluke ili ako jedan bra�ni partner ima pravo na starosnu mirovinu, a drugi prima polovicu ili �etvrtinu invalidske mirovine.

Dodatne mirovine
Pravo na dodatnu mirovinu AHV imaju osobe koje su prije AHV mirovine dobivale istu od invalidskog osiguranja.
Dje�je mirovine� dobivaju svi koji primaju AHV mirovinu a imaju djecu mla�u od 18 godina ili� ako se djeca dalje �koluju do njihove 25. godine.

Dodatna primanja
Ukoliko starosnom mirovinom nije pokriven egzistencijalni minimum, tj. ako umirovljenici nemaju dovoljno sredstava za �ivot, imaju pravo tra�iti tzv. dodatna primanja. (Erg�nzungsleistungen). Ho�e li ih i koliko dobiti, ovisi o �ivotnim uvjetima pojedinca. Mogu ih dobiti samo osobe koje ve� neprekidno 10 godina �ive u �vicarskoj s dozvolom boravka. Definitivnim odlaskom u inozemstvo ili boravkom du�im od 3 mjeseca gubi se pravo na dodatna primanja.

Udovice stje�u pravo na stalnu mirovinu kada u trenutku smrti supruga imaju jedno ili vi�e
djece.
Ako nemaju djecu, tada udovica dobiva mirovinu samo ako je navr�ila 45. godinu �ivota� i ako je bila u braku s preminulim najmanje 5 godina.

Udovci imaju pravo na mirovinu samo ako su ostala� djeca koja jo� nisu navr�ila 18 godina.

Visina udovi�ke mirovine iznosi 80% odgovaraju�e starosne mirovine preminulog bra�nog partnera.

U slu�aju ponovne udaje ili �enidbe, ova mirovina se gasi, ali ukoliko u roku od 10 godina do�e� do rastave� tog braka , ponovno se stje�e pravo na udovi�ku mirovinu. Ukoliko netko poslije stekne pravo na invalidsku ili starosnu mirovinu, ispla�uje mu se ve�a mirovina.

Stalnu mirovinu imaju i rastavljene udovice ako ispunjavaju sljede�e uvjete:
-ako �ive s djecom u zajedni�kom� doma�instvu i ako je brak trajao najmanje 10 godina
-ako su navr�ile 45 godina �ivota i najmla�e dijete nije jo� punoljetno ( u ovom slu�aju nije va�no koliko je brak trajao)
-ako je brak trajao najmanje 10 godina i do rastave je do�lo nakon njezine navr�ene 45.godine �ivota.

Nakon smrti oca ili majke djeca imaju pravo na mirovinu u iznosu od 40% od mirovine preminulog roditelja i to do navr�ene 18.godine �ivota ili ako jo� nisu zavr�ila �kolovanje do navr�ene 25.godine �ivota.

Baden,16.06.2007�

Valentina Matoli栠