Nikola Tesla, ljubitelj ptica i izvanzemaljaca

Zbog obilja ideja a nedostatka novca brojni Teslini izumi i danas su samo zapisi u njegovim bilje�nicama, koje su predmet velikog interesa obavje�tajnih slu�bi diljem svijeta.

Nikola Tesla

Hrvatski pronalaza�, elektrotehni�ar i fizi�ar Nikola Tesla je ro�en 10. srpnja 1856. godine u mjestu Smiljan kod Gospi�a. Teslin otac Milutin bio je pravoslavni sve�enik, a majka Nikolina Mandi� neobrazovana, ali veoma inteligentna �ena. Nikola Tesla je bio sanjar s poetskom crtom, puno je �itao i obo�avao ptice. U pubertetu se volio kartati, a zara�en novac obi�no je poklanjao prijateljima.

Roditelji su ga tjerali da postane sve�enik, ali Tesla se nije dao te se upisao na Tehni�ko sveu�ili�te u Grazu. Kasnije �e u Pragu studirati tehniku. Nakon zavr�etka studija zaposlio se u telefonskom dru�tvu i priklju�ivao telefone po ku�ama, a zatim radio kao in�enjer Telefonskog dru�tva u Budimpe�ti.

Nakon Budimpe�te seli u Pariz gdje po�inje raditi za Continental Edison Company, tvrtku svog najve�eg konkurenta, tada ve� slavnog i vrlo bogatog izumitelja Thomasa Alvu Edisona. Odnos izme�u njih dvojice mogao bi se usporediti s onim Mozarta i Salierija. Ba� kao i genij Amedeus, Tesla je umro u siroma�tvu i bolesti.

Godine 1883. u Strasbourgu konstruira prvi indukcijski motor. Godinu dana kasnije odlazi u Sjedinjene Dr�ave i postaje ameri�ki dr�avljanin. U New York je stigao s �etiri centa u d�epu, nekoliko vlastitih pjesama i prora�unima za lete�i stroj. Prvo zaposlenje u Sjedinjenim Dr�avama na�ao je ponovo u tvrtki Thomasa Edisona, ali se dva izumitelja nikako nisu mogla slo�iti u na�inu rada, �to je dovelo do neizbje�nog sukoba.
1887. Tesla osniva vlastiti laboratorij u New Yorku. Tamo je izumio elektromagnetski motor koji �e biti osnova svih strojeva koji se pokre�u izmjeni�nom strujom.

Njegovi izumi zasnivani na izmjeni�noj struji postali su temelj cijelom daljnjem razvoju elektrotehnike. Ostvario je oko tisu�u pronalazaka i patenata - prona�ao indukcijski motor, trofazni sustav za prijenos elektri�ne snage, generator i transformator za struje visoke frekvencije (Tesline struje)... Tesla je bio i jedan od pionira radio tehnike: otkrio je sustav za be�i�no upravljanje i davanje znakova na daljinu, prona�ao je nov sustav osvjetljenja, konstruirao je visokofrekventne alternatore kao osnovu emisijskih radiostanica, proizveo je neprigu�ene elektromagnetske valove, otkrio je i patentirao princip rezonancije za radio veze, izlo�io ideju o interplanetarnim telekomunikacijama pomo�u ultrakratkih valova, a zamislio je i radarski sustav u cjelini.

Objavio je radove iz fizike u kojima je iznosio originalne ideje koje su se kasnije ostvarile i smatra se jednim od najve�ih i najplodnijih elektrotehni�kih genija.

Me�utim, njegova uvjerenost da prima signale s drugih planeta, kao i izjave da mo�e razdijeliti Zemlju poput jabuke, te tvrdnja da je izmislio smrtonosnu zraku koja mo�e uni�titi 10.000 aviona na udaljenosti od 400 kilometara nailazile su na podsmijehe i kritike. Nije imao puno prijatelja, ali tom malom krugu odabranih pripadali su poznati pisci Mark Twain i Robert Underwood Johnson. Smatrali su ga velikim ekscentrikom, �to je vjerojatno i razlog zbog kojeg nije u�ivao u materijalnim plodovima svog rada. Briljantni znanstvenik i pjesnik u slobodno vrijeme, Tesla ionako nije bio �ovjek optere�en boga�enjem. Svu zaradu uvijek je ulagao u nove projekte, a d�epove mu je potpuno ispraznio poku�aj konstrukcije tornja za be�i�no oda�iljanje signala.

Iako mu je novac bio zaista potreban, 1912. godine odbija primiti Nobelovu nagradu iz fizike jer je tvrdio da Thomas Edison, koji je s njim trebao primiti nagradu, nije pravi znanstvenik. Zadnje godine svog �ivota proveo je hrane�i golubove i �ivio je uglavnom od godi�njeg honorara iz domovine. Umro je 1943, a u �ast stogodi�njice njegova ro�enja Me�unarodna elektrokomisija nazvala je jedinicu magnetske indukcije Tesla (T).

Ru�ica Mati�, tportal.hr

Po�etak