Tko je bila Dora Maar

Slika slavnoga slikara Pabla Picassa "Portrait de Dora Maar" zasigurno je i u vama pobudila divljenje rasko�nosti ljepote �ene koja je nadahnula umjetnika. Jeste li se kada zapitali, tko je zapravo bila Dora Maar? Mo�da hrvatskoga podrijetla!

(tn) Dora Maar je skra�enica za Henriette Theodora Markovitch, ro�enu 1907. godine. Otac joj je bio Hrvat, a majka Francuskinja. S tri godine odlazi s roditeljima u Argentinu, gdje joj otac, po pozivu arhitekt, dobiva posao na nekoliko ve�ih projekata. U Argenitini je Dora pored materinskog francuskoga nau�ila i �panjolski jezik. Ta jezi�na osposobljenost bila je ono prijelomno za budu�e poznanstvo i kratki �ivot s velikim Pablom Picassom, kako pi�e kulturolo�ka znanstvenica iz New Yorka Mary Ann Caws. U sije�nju 1936. godine sretne Picasso Doru Maar u Caf� Deux Magots u Parizu i pozdravi je na francuskom, da bi dobio odgovor na perfektnom �panjolskom.

Dora Maar je bila jako lijepa, samouvjerena i samovoljna �ena, antifa�isti�ki anga�irana i priznata fotografkinja u krugu surealisti�kog pokreta, koja je ve� kao dvadesetogodi�njakinja stvarala briljantne prazne slike pari�kih ulica i morskih litica u stilu "Nouvelle Photographie". Od nje potje�u fotografije snimane u Picassovu ateljeu dok je nastajala nenadma�iva "Guernica". Ali veza je nakon nekoliko godina po�ela slabiti, da bi 1947. sasvim pukla. Dora do�ivljava �iv�ani slom. Za rastanak dobiva ljetnikovac u Menerbesu s majstorovim djelom na toaletnom sjedalu. K tome se Dora opskrbila podebljim smotkom papirica iz Picassove radionice - �to �e kasnije postati pravo bogatstvo. Tu�na, napu�tena i duboko povrije�ena, Dora odlazi Lacanu na psihoanalizu. Najprije otkriva okultizam, zatim budizam, da bi na koncu pohrlila u krilo rimo-katoli�ke Crkve. �ivi povu�eno, gotovo bez kontakta s izvanjskim svijetom poput pustinjaka sve do svoje smrti 16. srpnja 1997. Mary Ann Caws je napisala o njoj knjigu koja je s ameri�kog prevdena na njema�ki pod naslovom "Dora Maar. Die K�nstlerin an Picassos Seite". Nicolai, Berlin 2000. 224 str., 260 slika, 78 DM.

Po�etak