Dvadeseto stolje�e u kojem je Me�trovi� djelovao (prva polovica) kriti�ki je za njega (u drugoj polovici) izgubljeno. Ho�e li to biti i 21. stolje�e? / �etrdeseta obljetnica smrti Ivana Me�trovi�a nije samo prilika za rezimiranje (ne)u�injenoga ve� i za ukazivanje na permanentni odnos prema tomu vrhunskom umjetniku / Koji je pravi razlog tomu da nitko ne �eli ili ne mo�e zagristi u tu o�ito kiselu jabuku hrvatske povijesti umjetnosti?
�etrdeseta obljetnica smrti Ivana Me�trovi�a (umro u South Bendu, SAD, 16. sije�nja 1962.) nije samo prilika za rezimiranje (ne)u�injenog za toga najve�eg hrvatskog kipara 20. stolje�a, ve� i za ukazivanje na permanentni odnos prema tomu vrhunskom umjetniku, koji se ovime, ni�im obilje�enim danom samo potvr�uje. Iako je bilo za o�ekivati da �e Fundacija Me�trovi�, osnovana 1991. godine, za ovu priliku organizirati znanstveni skup na kojem bi stru�njaci �to se bave Me�trovi�evim opusom izlo�ili svoje rezultate dugogodi�njih istra�ivanja umjetnikova opusa, iz te Me�trovi�eve ustanove (utemeljene na umjetnikovoj darovnici iz 1952., koja uz zagreba�ki Atelje Me�trovi� uklju�uje Galeriju Me�trovi� i Ka�telet u Splitu te Crkvicu Presvetoga Otkupitelja u Otavicama, u kojoj je obiteljska grobnica Me�trovi�evih) u javnost dopire samo muk. Nije uprili�ino ni predstavljanje upravo dovr�enoga CD-ROM-a koji je ustvari elektronski katalog stalnoga postava Ateljea Me�trovi� u Zagrebu, upotpunjen podatcima o umjetnikovu �ivotu i radu.
�ira javnost nije bila obavije�tena ni o misama zadu�nicama odr�anim u zagreba�koj Crkvi sv. Marka, Vrpolju i Splitu te onoj, zbog nevremena otkazanoj, u Otavicama. Bile su to, dakle, tihe mise za Me�trovi�a. Takva ti�ina pogoduje upadanju Me�trovi�a u zaborav, iz kojeg ga tu i tamo i��upaju pojedine izlo�be, pa �ak i veliki projekti, iza kojih ipak nikada nije ostalo sustavno obra�eno i kona�no valorizirano umjetnikovo djelo. Po�etkom osamdesetih u negda�njem zagreba�kom Muzejskom prostoru (danas Klovi�evi dvori) o stotoj obljetnici prire�ena retrospektivna izlo�ba izgledala je kao poticaj za cjelokupno vrednovanje Me�trovi�eva umjetni�koga rada. Tu iluziju podr�ao je i veliki izlo�beni projekt Muzeja suvremene umjetnosti, kojim je izbor Me�trovi�evih djela prikazan u Berlinu, Milanu, Be�u, Moskvi, Lenjingradu i Z�richu. No, povratkom djela u domovinu, sve je opet palo u zaborav.
Kada je nakon zagreba�ke izlo�be najavljena velika monografija o Ivanu Me�trovi�u, nakon njena izlaska iz tiska pokazalo se da je rije� tek o izvrsnoj fotomonografiji (fotografije Nenada Gattina) kojoj je predgovor napisao Bo�idar Gagro. Bila je to jo� jedna od izjalovljenih najava budu�e kriti�ke monografije. A takva se do danas nije pojavila. Nju izdani CD-ROM ne mo�e nadomjestiti. On je samo jo� jedna odgoda kona�nog suo�avanja s djelom Ivana Me�trovi�a.
Dvadeseto stolje�e u kojem je Me�trovi� djelovao (prva polovica) kriti�ki je za njega (u drugoj polovici) izgubljeno. Ho�e li to biti i 21. stolje�e? Zbog �ega postoji takav odiozum prema Me�trovi�evu stvarala�tvu, koje ga je jo� za �ivota proslavilo ne samo u zemlji ve� i u inozemstvu? Za�to se stru�njaci njime bave tek fragmentarno? Koji je pravi razlog tomu da nitko ne �eli ili ne mo�e zagristi u tu o�ito kiselu jabuku hrvatske povijesti umjetnosti, koja se zapravo i ne mo�e ispisati bez cjelovitog vrednovanja Me�trovi�eva doprinosa hrvatskoj modernoj skulpturi? Neke zapreke u tom pristupu kiparevu djelu o�ito postoje. Jesu li one umjetni�koga ili nekog drugog karaktera? Zar kod nas uistinu nema takovog stru�njaka koji je sposoban ra��istiti sve nedoumice (ako postoje) i odrediti vrijednosnu skalu unutar umjetnikova opusa, te stvarnu poziciju u hrvatskoj umjetnosti, koja mu je dodu�e deklarativno priznata. Nedostaje tek stru�na analiti�ka argumentacija. Pa se ocjene o njegovoj veli�ini ponekad doimaju kao pau�alne.
�to je sve moglo utjecati na takav odnos prema Me�trovi�u? Zbog svojih mladena�kih istupa o poslanju vlastite umjetnosti, kojima je podupro neke svoje teorije o umjetnosti, Me�trovi� je bio izlo�en kritici s lijevih pozicija, u kojoj su sudjelovali Mo�a Pijade, Miroslav Krle�a i August Cesarec. Isto obilje�je imale se i kritike upu�ene mu zbog njegova politi�kog anga�mana, o kojem svjedo�i njegova knjiga "Uspomene na politi�ke ljude i doga�aje".
Kriteriji potonje sigurno su bili neumjetni�ki, a i ona prvotna te�ko da je imala upori�ta u analiti�koj razgradbi oblikovnih elemenata Me�trovi�eva umjetni�koga rada. To je mo�da bio odraz teorijskih sukoba u pristupu, kojem olakotna okolnost nije mogao biti ni Me�trovi�ev "Kosovski ciklus". Taj mu je pak zasigurno odmogao pri kraju stolje�a, kada je tuma�en kao Me�trovi�ev prinos jugoslavenskoj ideji. U Jugoslaviji, pak, mrgodno su gledali na onaj dio njegova opusa koji je imao religijski predznak. No, mo�da su sve to bila dobro do�la opravdanja koja su prikrivala nedostatak inicijative za stvarno bavljenje Me�trovi�evima radovima.
Kao da je neka zla kob nadvijena nad kiparevu ostav�tinu. U Domovinskom ratu u raketiranju je stradao Atelje Me�trovi� - umjetnikova obiteljska ku�a u Mleta�koj, koju obilazi sve manje posjetitelja, koji bi vjerojatno poremetili njezin mir u koji je utonula. Dio njegovih djela oplja�kan je u istome ratu u Drni�u, Otavicama, Kninu i Vukovaru. Ne�to od toga je vra�eno, za odre�enim brojem djela jo� uvijek se traga. Zbog toga je crkvica Presvetoga Otkupitelja jo� uvijek bez originalnih, ali i vratnica koje su se mogle izliti prema sa�uvanim gipsovima. �ak i obitelj koja se, navodno, uvijek borila za priznavanje pozicije Ivana Me�trovi�a u hrvatskoj kulturi, oskvrnula je njegovu ostav�tinu, prodaju�i dio grunta uz Galeriju Me�trovi� u Splitu, za koji je prethodno urbanisti�ki nelogi�no isposlovana gra�evinska dozvola. Umjesto deklariranog obitavali�ta Me�trovi�evih tu je podignuta velebna modernisti�ka zgrada, koja je samo jedan od kamen�i�a �to upotpunjava mozaik odnosa prema tomu umjetniku.
Za stotu obljetnicu Me�trovi�eva ro�enja bar je najavljivana kriti�ka monografija. Uz �etrdesetu godi�njicu njegove smrti nema ni tih jalovih obe�anja. Me�trovi� je jednostavno stavljen na �ekanje. Do kada?

Vesna Kusin