U potrazi za blagom slavonskog plemstva
Osje�ke kustosice kod europskih grofova i baruna
Kustosica Najcer Sabljak, grof Felix Clary von Aldringen i kustosica Lu�evnjak
ispred dvorca Herrnau u Salzburgu gdje je ostavština Peja�evi�a iz retfala�kog dvorca
Interijer dvorca Herrnau u kojem je i dio namještaja iz retfala�kog dvorca
Na tavanu dvorca Herrnau osje�ale smo se kao u škrinji s blagom
Galerija likovnih umjetnosti u Osijeku za sljede�u godinu priprema veliku tematsku izlo�bu pod nazivom “Likovna baština obitelji Peja�evi� u Hrvatskoj”.
Dio je to velikog projekta pod nazivom “Skriveno blago europskog plemstva”, kojim bi se u sljede�ih nekoliko godina hrvatskoj javnosti predo�ile i izlo�be o baštini obitelji Hilleprand von Prandau i Normann u suradnji s Muzejom Valpovštine i likovna baština obitelji Eltz u suradnji s vukovarskim muzejom.
Ova izlo�bena trilogija javnosti bi kona�no pojasnila što se nekada nalazilo iza zidova dvoraca u vrijeme dok su u njima �ivjeli grofovi.
Autorice izlo�be o obitelji Peja�evi� u Hrvatskoj bit �e dr. sc. Jasminka Najcer Sabljak, viša kustosica u GLU, i Silvija Lu�evnjak, ravnateljica Zavi�ajnog muzeja Našice, a na projektu �e sura�ivati i stru�njaci iz inozemstva koji se bave prošloš�u grofovske obitelji Peja�evi�.
- Imamo jako dobru suradnju s Bugarskom, odakle i potje�e ova plemenitaška obitelj, i sura�ujemo s kolegicom, dr. sc. Yordankom Geshevom, koja je napisala knjigu o prošlosti Peja�evi�a u Bugarskoj. Na projektu sura�uje i kolega Franjo Pajri�, koji istra�uje povijest obitelji u Šopronu u Ma�arskoj, te kolega �or�e Boškovi� iz Zavi�ajnog muzeja u Rumi, koji se bavi poviješ�u Peja�evi�a u Srbiji. Rije� je o jednoj europskoj pri�i, a izlo�ba �e nakon Osijeka gostovati i u Umjetni�kom paviljonu u Zagrebu, Našicama i Virovitici te u nekom izlo�benom obliku u Šopronu, Rumi i Bugarskoj - navodi koautorica izlo�be, dr. sc. Jasminka Najcer Sabljak.
No prava avantura doga�ala se u okviru pripremnog istra�ivanja. Slavonske povjesni�arke umjetnosti su kako bi doznale što se stvarno krilo u interijerima dvoraca i kako bi javnosti što bolje do�arale nekadašnji �ivot obitelji Peja�evi� u Hrvatskoj krenule u pravu potragu za nasljednicima plemstva, koje je danas raspršeno diljem svijeta.
Obitelj Peja�evi� imala je tri loze i nekoliko dvoraca u Hrvatskoj. Rije� je o ve�im ili manjim dvorcima u Virovitici, Našicama, Podgora�u, Retfali te u Rumi u Srbiji, a pala�e su imali i u Šopronu te Budimpešti u Ma�arskoj.
PALA�E U SRBIJI I MA�ARSKOJ
- Mi danas otprilike znamo koje su umjetnine bile u interijerima dvoraca u Virovitici, Našicama i Podgora�u, ali ne znamo što je bilo u Retfali. Taj dvorac je oko 1924. prodan Eskontnoj banci i grofovi tada kupuju dvorac Herrnau u Salzburgu, gdje prenose gotovo svu gra�u iz Osijeka. Stoga smo morale nekako stupiti u kontakt sa sadašnjim vlasnicima dvorca i ujedno nasljednicima obitelji, a put do Salzburga smo jako dugo pripremali. Naime, bilo je relativno teško do�i do plemenitaške obitelji Clary von Aldringen, koja je nasljednik obitelji Peja�evi�. To smo na kraju uspjeli preko austrijskog Lions cluba i supru�nika Karla i Zorice Pilstl. Naime, gospo�a Pilstl, ro�ena Ercegovac, podrijetlom je iz Beliš�a. Na sam prijam što zbog naših, što zbog grofovih obveza �ekali smo godinu i pol - pri�a kustosica dr. sc. Najcer Sabljak.
Recimo kako je posljednji �lan obitelji Peja�evi�, grof Ladislav Peja�evi� imao �etiri k�eri i jedna od njih se udala za grofa Clary von Aldringena, koji prodaje retfala�ki dvorac i kupuje dvorac u ju�nom dijelu Salzburga, gdje ova obitelj i do danas �ivi.
S groficom Lobkowicz iz Vukovara i groficama Khuen-Belassi iz Nuštra
- Grof Felix Clary von Aldringen prvobitno je bio uvjeren kako nam ne�e mo�i previše pomo�i te nas je primio na dva sata u svoj dvorac, a tamo su nas vrlo srda�no do�ekale i grofica Lobkowicz iz Vukovara i dvije grofice Khuen-Belassi iz Nuštra. Moram re�i da im je bilo jako drago što smo došli i što nas nakon toliko godina ponovno zanima prošlost plemenitaških obitelji u Slavoniji. Sam grof Felix tek desetak godina �ivi u ovom dvorcu, gdje se vratio nakon smrti oca, pa ni sam nije znao podrijetlo svih umjetnina koje posjeduje i oduševio se kada smo mu nakon dva sata obilaska dvorca po�eli objašnjavati što zapravo posjeduje. Naime, on nikada nije bio u Hrvatskoj i prvi je put u katalozima i knjigama koje smo mu poklonile te konzervatorskoj studiji o današnjoj obnovi dvorca koju nam je ustupio Konzervatorski odjel Ministarstva kulture RH, vidio dvorac u Retfali i doznao nešto o njemu.
Povjesni�arke umjetnosti na tavanu dvorca Herrnau u istra�ivanju s grofom
Prona�eno je 80 umjetnina za koje se vjeruje da su iz dvorca Peja�evi� u Retfali
Portret grofice Franciske Peja�evi�
OTKRIVENO 80 UMJETNINA
Stoga nam je odlu�io otvoriti i vrata tavanskog prostora, gdje je ve�ina baštine iz osje�kog dvorca Retfala i dopustio da istra�ujemo i sljede�i dan. Ve�ina gra�e iz Osijeka i danas je na tavanu jer je dvorac u Herrnau gotovo tri puta manji od osje�kog, pa u njega ionako prekrcanog umjetninama nisu mogli smjestiti svu ostavštinu. Mi smo se osje�ale kao u škrinji s blagom i odmah smo detektirale što bi moglo biti iz osje�kog dvorca.
U društvu s grofovima Clary von Aldringenom i Eltzom
Drugi dan nam se u istra�ivanju pridru�io i Peter von Eltz, koji je kolekcionar i savjetnik za umjetni�ka djela, te ro�ak grofova Peja�evi�. Veza Peja�evi�a i Eltza se�e još u drugu polovinu 19. stolje�a i ona je jako va�na jer se Ludvina grofica Peja�evi� iz Retfale udala za grofa Hugu Eltza, a nakon njegove smrti za njegova brata Karla, te 50 godina �ivjela u Vukovaru. To je najva�niji dio prosperiteta Vukovara i taj brak povezuje stranu i doma�u grofovsku obitelj - objašnjava dr. sc. Najcer Sabljak.
Iako su slavonske kustosice u Austriji otkrile oko 80 umjetnina, nisu prona�ene fotografije interijera retfala�kog dvorca, što je zapravo bio cilj. No �ini se kako je Osijek ipak nadomak otkri�a.
- Mislim da smo na tragu akvarela Franza Alta, koji nam pokazuje interijere retfala�kog dvorca i mi �emo za izlo�bu imati prilike vidjeti kako su izgledali njegovi interijeri. Naime, Franz Alt je austrijski slikar koji je bio na ovim podru�jima i izgleda da ga je obitelj anga�irala za oslike dvorca, jer smo u Hernnau pronašli umjetnine koje vidimo na akvarelima Franza Alta - objašnjava osje�ka povjesni�arka umjetnosti.
Recimo i kako su se sve plemenitaške obitelji zainteresirale za izlo�bu, te joj se raduju, a svoj prvi dolazak u Osijek prilikom otvorenje izlo�be sljede�e godine najavio je i grof Felix Clary von Aldringen, te grofovi Eltz.
Nefreteta Z. EBERHARD
VELIKA POTRAGA ZA UMJETNINAMA
Osje�ka doktorica povijesti umjetnosti Jasminka Najcer Sabljak objašnjava kako je njezin interes za prošlost plemenitaških obitelji zapo�eo još prije desetak godina kada je stigla u Galeriju likovnih umjetnosti i u knjigama inventara pronašla podatke o vlasništvu umjetnina. “Po�ela sam se baviti ostavštinom obitelji Peja�evi�, što je rezultiralo magisterijem o temi 'Likovna baština obitelji Peja�evi� iz Galerije likovnih obitelji u Osijeku', da bi nakon toga proširila temu na plemstvo Slavonije, Baranje i Srijema, pa sam u doktoratu obuhvatila osim grofova Peja�evi� i valpova�ke barune Hilleprand von Prandau, grofove Normann-Ehrenfels te vukovarske grofove Eltz i kne�eve Odescalchi”, objašnjava kustosica.
OBITELJSKI ARHIVI
Plemstvo je povezano i susretljivo
Kustosica Sabljak s nasljednicima plemstva susretala se ve� pri pisanju doktorske disertacije, kada je dobila priliku za kavu s grofom Georgom von Eltzom. “Tada sam istra�ivala baštinu obitelji Eltz i bili su mi nu�ni podaci iz obiteljskog arhiva. Tako da smo se našli u Vukovaru na kavi i doru�ku i grof mi je vrlo ljubazno ustupio informacije i dokumente. Plemstvo je jako povezano i lijepo sura�ujemo s njima. U stalnom kontaktu sam s Nikolom ml. barunom Adamovi�em iz Zagreba. Svi su kooperativni i poma�u u istra�ivanju, te su svjesni vrijednosti tih umjetnina. Ova istra�ivanja i njima su zna�ajna jer im poma�emo doznati i spojiti kockice za koje nisu znali. Tako je nedavno kod nas bio i Ladislav grof Peja�evi� s obitelji, �elio je vidjeti obiteljske portrete, a ponajviše ga je zanimao portret njegove majke iz 1941. godine. On sada �ivi u Be�u i bilo mu je drago vidjeti likovnu baštinu obitelji Peja�evi� restauriranu, o�uvanu i spremnu za izlaganje sljede�e godine”, ka�e dr. Sabljak.
Dr. sc. Yordanka Gesheva napisala je knjigu o prošlosti Peja�evi�a u Bugarskoj, odakle su ina�e i podrijetlom
Zna se koje su umjetnine bile u interijerima dvoraca u Virovitici, Našicama i Podgora�u, ali ne što je bilo u Retfali
Osje�ke istra�iteljice u Austriji su do�ekale i grofica Lobkowicz iz Vukovara te dvije grofice Khuen-Belassi iz Nuštra
Izvor: Glas Slavonije
Za portal odabrao i pripremio: Zvonimir Mitar
