Za�to sam vam lagala

Julijana Matanovi�

(tn) Bogati njema�ki jezik u nekim je slu�ajevima manje diferenicran od hrvatskoga. Tako u rodbinskom nazivlju rije� Tante zna�i strinu, ujnu, tetu, a Onkel strica, ujaka i tetka. Je li glavno lice Onkel Milan u romanu "Warum ich euch belogen habe" (Frankfurter Verlagsanstalt, Frankfurt am Main, 2000) autori�in stric, ujak ili tetak, mo�emo saznati tek iz hrvatskoga originala, koji se 1997.g. pojavio u Zagrebu pod naslovom "Za�to sam vam lagala" i mjesecima bio najprodavanija knjiga u Hrvatskoj. Godine 1998. djelo je nagra�eno knji�evnom nagradom "Ivan i Josip Kozarac".

Julijana Matanovi� potje�e iz Bosanske Posavine, ro�ena u Grada�cu ili blizoj okolici, djetinjstvo provodi kod tetke i tetka (ujne i ujaka, strine i strica) u Slavoniji. Nakon mature studira knji�evnost u Osijeku, a doktorira u Zagrebu, gdje i danas �ivi i radi, predaju�i noviju hrvatsku knji�evnost. Upravo je to sadr�aj romana u kojem opisuje svoje djetinjstvo i �kolovanje u provinciji, a kao poticaji na prisje�anje slu�e joj jednostavni, iz svakodnevice uzeti predmeti i pojmovi kao "cipele", "ime" "najlonski ogrta�", "srok", "fotografija", "san", "pulover", "kesten", "Josip", "Podravka-express", "�itaonica" "svije�njak". Svaka pri�a sombolizira pojedine biografske postaje i, vje�tom igrom rije�i, pretvara ih u umjetni�ku sliku. Ni�u se slike, nevino djetinje, poput igra�aka. Opisane sasvim bezazlenim, jednostavnim jezikom, koji pokatkad usput spomene - kao zabunu - policiju, zatvore, emigraciju, strah od mogu�eg pretresa ku�e i pronalaska "Hrvatskog tjednika" u njoj. Gotovo da i ne zapa�amo te sasvim suptilno i nenametljivo dodirnute aktualne hrvatske teme: od gra�anskoga poroka do djelomi�ne nacionalne katastrofe. I to je rijetko dostignuta vrijednost ove knjige, u kojoj se povijest vlastitoga �ivota dodiruje s povije��u cijeloga naroda. Taj narod �ivi bez Slobode, bez Ljepote, iako prisan, stra�no je potkupljiv. I knjiga je dobila naslov po jednom ambivalentnom doga�aju: Nakon �to je dvadesetak godina �ivjela kod strica/tetka/ujaka Milana, posje�uje ga u bolnici u Zagrebu. Lije�i ga upravo lije�nik kojemu je autorica lektorirala znanstvene radove - poznaju se. Ipak, da bi pridobila njegovu naklonost prema bolesniku, ona odjednom naziva Milana ocem! Milan joj je kao obrazovan �ovjek dao puno toga: smisao za lijepo, fantaziju, ljubav za knji�evnost, velikodu�nost, samopo�tovanje. Hranio je i obla�io autoricu, pa �ak i adoptirao. Voljeli su se me�usobno i uva�avali. Unato� svemu, ona ga u jednom trenutku prvi i posljednji put naziva ocem. La�!? Upravo tako, la� iza koje se krije strahovito velika istina o jednom podneblju odnosno o uobi�ajenom pona�anju pojedinca i naroda uop�e u na�oj domovini. S napeto��u o�ekujemo kritiku zapadnih sredstava priop�avanja.

Iako su to, na �alost, rijetki slu�ajevi, svakom se prodoru hrvatskog stvarala�tva na zapadno trziste obradujemo. Do�ivljavamo to kao vlastiti uspjeh. Pa ipak nek nam je dopu�tena ovom prilikom jedna primjedba. Prema nekim procjenama, Hrvati imaju najvi�e knji�evnika u Europi po glavi stanovnika. Hrvatsko dru�tvo knji�evnika� broji oko 600 �lanova. A ima knji�evnika koji nisu �lanovi stale�kog HDK-a. Dakle, otprilke na svako 7000 stanovnika po jedan knji�evnik. U desetak posljednjih godina samo je nekolicina knjiga prevedena na njem�aki. Dodamo li, da tome malom i neznatnom broju prijevoda pribrajamo i knjige tzv. disidentskih knji�evnika i onih koji potje�u iz BiH, pitamo se, �to je kadra ponuditi hrvatska knji�evnosti iz Republike Hrvatske europskoj kulturnoj javnosti!?

Po�etak