DOLJUBLJENJA (Aufliebeseen)

U Gradskom kazali�tu u St. Gallenu praizveden je komad najpoznatije Hrvatice u �vicarskoj AUFLIEBESEEN, pri�a o jednoj Hrvatici koja ni mrtva ne nalazi dom.

"Doljubljenja" je nedijalo�ki tekst Dragice Raj�i�, Hrvatice koja �ivi u St. Gallenu, nastao na poticaj Petera Schweigera, direktora kazali�ne ku�e u St. Gallenu. U njemu pri�a (bolje re�eno uokru�uje) autorica jako autobiografski obojenu pri�u �etrdesetgodi�nje Mene, koja u jednom domu za izbjeglice pada mrtva. Ona je "ostatak etni�kog �i��enja", kojega se u egzilu (u �vicarskoj) treba �to prije osloboditi.

Tekst je pisan "strancima vlastitim", tu�inskim njema�kim, i ostavljen u sirovom obliku, jer nije mogu�e zaklju�iti �to je namjera, �to grje�ka a �to neznanje. A neobi�ne slike i smjele spojnice su aduti ove literature, koja je ne�to kao "art brut". Gostuju�i re�iser iz Berlina Ralf Grunwald se usudio pristupiti ovom katkat hermeti�ki-privatnom tekstu.

Partitura za tri glasa

Mena je razdijeljena na tri protagonistice, tri glasa. Tako se sanktgallenska praizvedba poziva na napomenu autorice da se tekst �ita kao troglasna partitura u sje�anju: "Mena kao djevoj�ica. Mena koja odrasta u socijalisti�koj dr�avi. Mena kao zaljubljena mlada �ena." Tri su Mene tri potpornja sanktgallenskog ansambla: Karen Bruckmann kao djevoj�ica, Silke Geertz kao poodrasla djevojka, Eva Brunner kao �ena koja ve� ljubi. O ulogama se pak ne mo�e govoriti. Grunwald je shvatio tekst kao troglasnu elegiju, kao glazbu, a s tijelima se ophodi kao kipar ili kao slikar jugendstila: on ih aran�ira u skupinu figura i pozu.

Na po�etku stoje i sjede kao tri trojanske princeze u progonstvu, le�ima okrenutim publici, obu�ene u crninu s predugim desnim rukavom, bez nade u povratak u domovinu koja je razru�ena. Motiv tu�noga pogleda odra�ava se i u izgledu pozornice: Ephgenia Hodkevitch je u pozornicu Gradskog kazali�ta St. Gallen dala ugraditi bijelim obrubljeno oko.

Pogled natrag bez srd�be

Karen Bruckmann, kao prva me�u jednakima, daje dojam kao sjetno sredi�te izvedbe. Sa �iroko otvorenim o�ima za�u�enog i snovima predanog djeteta ona gleda, kao i u svim iskustvima nasilja i tjelesnog poni�enja, u neki drugi svijet ("otvorenog oka se izliti u fantaziji" naziva to autorica); svoje tijelo dr�i u raznolikim pozicijama, koje, ma kako inscenirane, prikazuju samozaborav i opu�tenost djeteta. Silke Geertz pru�a pateti�ke parole i poze za Meninu �ivotnu fazu politi�ke indoktrinacije. Eva Brunner je �ena za veseli ton zaljubljenice, ali i za male komi�ne interludije. Dijalektom obojeni glas sa stropa Davida Stecka pridodaje svemu parodisti�ku melodiju suhe �vicarske slu�beni�ke du�e. Na kraju nestaju te tri Mene s o�iju i i��ezavaju u sutonskom svjetlu. Glasove im preuzimlje najprije zvu�nik, a onda utihnu.

Onda, u potpunoj tami, bljesak, posljednji pogled natrag, bez srd�be. Ova predstava je drama gotovo antiknog sklada, suzdr�ana i nespektakularna - jedno pribli�avanje op�eeuropskoj rani jugoslavenskog rata, koja se ne brine za pomodarske te�nje, ali u svojoj stilisti�koj glazbenosti predstavlja jedan estetski izazov.

(Ovaj tekst je preuzet iz bernskog dnevnika "Der Bund" od 29.5.2000)

Dragica Raj�i� (Rado�i� kod Splita, 1959.g.) �ivi i radi, s manjim prekidom, od 1979. godine u �vicarskoj. Pi�e pjesme i prozu na specifi�nom, "gastarbeiterskom" ili krnjem njema�kom. Pored �lanaka i pjesama po razli�itim novinama i �asopisima, Dragica Raj�i� objavljuje i priloge s gastarbeiterskom problematikom u posebnim zbornicima, tako u "Blickwechsel. Die multi-kulturelle Schweiz an der Schwelle zum 21. Jahrhundert". Hrsg. Simone Prodilliet. Caritas-Verlag, Luzern 1999. Slijede�e su joj knjige dosad tiskane: "Halbgedichte einer Frau" (1986), "Lebednigkeit Ihre zur�ck" (1992), "Nur Gute kommt ins Himmel" (1994). Kazali�ni komad "Ein St�ck Sauberkeit" (1994) izvo�en je na razli�itim pozornicama. Dobila je vi�e �vicarskih i njema�kih nagrada za svoje stvarala�tvo.