Gosti i zatvaranje 40. seminara Zagreba�ke slavisti�ke �kole   U utorak, 30. kolovoza Zagreba�ka slavisti�ka škola ugostila je dva suvremena hrvatska pisca, Josipa Mlaki�a i Edu Popovi�a, u srijedu, 31. kolovoza, hrvatskoga redatelja Ognjena Svili�i�a, a u petak, 2. rujna 2011. godine, zatvoren je jubilarni 40. hrvatski seminar za strane slaviste. Krenimo redom: Dva suvremena hrvatska pisca, Josip Mlaki� i Edo Popovi� U atriju Poslijediplomskoga središta u Dubrovnika Zagreba�ka slavisti�ka škola ugostila je u utorak, 30. kolovoza 2011. dva suvremena hrvatska pisca, Josipa Mlaki�a i Edu Popovi�a. Razgovor s piscima vodila je programska tajnica Škole, Anera Ryznar. Edo Popovi�, Anera Ryznar i Josip Mlaki� Nakon što je moderatorica ve�eri, Anera Ryznar, predstavila pisce kroz podatke iz njihove biografije i bibliografije, pisci su se i sami predstavili vlastitom poetikom. Josip Mlaki� pro�itao je ulomak iz svojega najnovijeg romana „Ljudi koji su sadili drve�e“, a Edo Popovi� pro�itao je ulomak iz svoje knjige „Priru�nik za hoda�e“. Edo Popovi� i Josip Mlaki� Edo Popovi� urbani je pisac lakonskoga stila, sklon konciznome opisivanju doga�aja i do�aravanju ugo�aja iz kvartova Novoga Zagreba. Na knji�evnoj ve�eri govorio je o dvama prostorima koji obilje�avaju njegov �ivot, ali i opus – o Zagrebu i Velebitu. Govorio je i o svojem prvijencu, zbirki pri�a „Pono�ni boogie“, objavljenoj 1987. te o �ivotu na kulturnoj margini, autorima, filmovima i trendovima osamdesetih godina prošloga stolje�a koji su utjecali na nastanak knjige. Na pitanje smetaju li mu odrednice koje se �esto ve�u uz njegovu literaturu  Popovi� je istaknuo kako ponajviše zazire od termina „stvarnosna proza“. Takvo stajalište objašnjava mišljenjem da kada poezija po�ne biti stvarnosnom to zna�i njezin kraj. Tako�er isti�e da ne bi mogao pisati bez �itanja poezije te da je odmicanje od vlastitoga ega preduvjet  pisanja dobre poezije. Josip Mlaki� govorio je o tome što za njega kao pripovjeda�a kojeg, kako je istaknula Anera Ryznar, hrvatska javnost percipira kao ponajboljeg pisca ratne proze, zna�i ratni kontekst i koliko ga u stvaranju obilje�ava iskustvo rata. Na pitanje kako pozicionira sebe u odnosu na hrvatsku, a kako u odnosu na bosansku literarnu scenu te je li njegova pomalo izmještena pozicija prednost ili nedostatak, Mlaki� odgovara da o tome ne razmišlja te da je pisanje jedini princip do kojega mu je stalo. Potpisivanje knjiga Mlaki� je najavio da �e uskoro izi�i njegov novi rukopis koji se sastoji od petnaest samostalnih pri�a koje �ine roman, a Edo Popovi� najavio je objavljivanje svojega novog romana „Lomljenje vjetra“ kojeg odre�uje antiutopijskim. ***** Portret autora: Ognjen Svili�i� U Poslijediplomskom središtu u Dubrovniku Zagreba�ka slavisti�ka škola ugostila je u srijedu, 31. kolovoza, hrvatskoga redatelja Ognjena Svili�i�a. Ognjen Svili�i� i doc. dr. sc. Nikica Gili� Odr�ana je i projekcija filma „Armin“, a s redateljem je razgovarao filmolog doc. dr. sc. Nikica Gili� koji na Odsjeku za komparativnu knji�evnost na Filozofskome fakultetu u Zagrebu predaje na dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi iz teorije filma. Ognjen Svili�i� ro�en je u Splitu 1971. Vješt u kombiniranju dramskog i komi�nog, sklon melankoli�nim ugo�ajima, zna�ajne je uspjehe postigao cjelove�ernjim komedijama Da mi je biti morski pas (1999), s radnjom smještenom u rodnom Splitu, te Oprosti za kung fu (2004), filmom o kulturnim konfliktima koji nastaju u Dalmatinskoj zagori kada se junakinja vrati iz Njema�ke trudna, i to s djetetom Azijata. Vrlo mu je zapa�ena i minimalisti�ka drama Armin (2007), o ocu i sinu koji iz Bosne i Hercegovine dolaze na filmsku audiciju u Zagreb. Jedan je od najboljih hrvatskih scenarista i dramaturga – uz svoje filmove osobito je uspješno radio na filmovima Što je Iva snimila 21. listopada 2003. (2005) Tomislava Radi�a te Put lubenica (2006) i Metastaze (2008) Branka Schmidta. Predaje pisanje scenarija na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Polaznici 40. seminara Zagreba�ke slavisti�ke škole pogledali su film „Armin“ za koji je Ognjen Svili�i� dosad dobio trinaest nagrada, od kojih �ak osam me�unarodnih. Nikica Gili� i Ognjen Svili�i� razgovarali su o redateljskoj inspiraciji, sociološkom kontekstu i kulturnim konfliktima u Svili�i�evim filmovima. Dotakli su se i pitanja kulturnih stereotipa, nagrada, njihova zna�aja, filmskih festivala, uloge moderne tehnologije u stvaranju filma te distribucije filma.   ***** Zatvaranje 40. seminara Zagreba�ke slavisti�ke škole U petak, 2. rujna 2011. godine, zatvoren je jubilarni 40. hrvatski seminar za strane slaviste. U dvotjednome programu Zagreba�ke slavisti�ke škole polaznici su seminara sudjelovali u radu lektorata, proseminara, prevoditeljske radionice, fakultativnoga programa, tematskih ciklusa predavanja te kulturološkoga bloka zbivanja. Uprava Zagrebake slavistike škole Prigodom zatvaranja 40. seminara voditelj Škole, doc. dr. sc. Krešimir Mi�anovi�, zahvalio je polaznicima seminara na upornosti, disciplini i zainteresiranosti. Zahvalu je uputio i svim izvo�a�ima programa, posebice voditeljima programskih cjelina, prof. dr. sc. Krešimiru Bagi�u i prof. dr. sc. Ivi Pranjkovi�u; voditelju obilaska dubrova�kih znamenitosti, prof. dr. sc. Milovanu Tatarinu; lektorima, profesoricama i profesorima Ani Kodri�, Ani �avar, Ivani Drenjan�evi�, Tomislavu Bogdanu, Nikoli Koš�aku, Tvrtku Vukovi�u, Leu Rafoltu i �ur�i Strsoglavec; voditelju glazbene radionice, Ivici Pulji�u; web-uredništvu, Aidi Korajac i Ivani Šijakovi� te naju�em timu suradnika, financijskoj tajnici gospo�i Bo�eni Jur�i�, programskoj tajnici profesorici Aneri Ryznar i zamjeniku voditelja Škole, doc. dr. sc. Tomislavu Bogdanu. Polaznice glazbene radionice Polaznicima 40. seminara uru�ene su diplome, a oproštajno je dru�enje nastavljeno u atriju Poslijediplomskoga središta. Na prigodnome domjenku do�ivljaj su uveli�ale polaznice glazbene radionice koje su izvele tradicionalne klapske pjesme „Prole�ele bijele vile“ i „Ej, targo�ice“. Zagreba�ka slavisti�ka škola 40seminar@hrvatskiplus.org Za portal pripremio: Zvonimir Mitar   Po�etak