Knjiga o sre�i

Sre�a je ne�to �to je te�ko posjedovati. Nju se ve�inom tra�i i rijetko nalazi. A i kad se misli da ju se na�lo, brzo se spozna da je to samo dio �eljenog. Stoga su rijetke knjige o sre�i, a i kad se takve pojave, ve�inom su rasprave o tome �to je sre�a, a rijetko prozna ili lirska djela koja ju opisuju. Sad nam je u rukama najnovija, �etvrta zbirka pjesama pjesnikinje Dragice Raj�i� "Knjiga o sre�i" (Buch von Gl�ck) kod nakladnika "edition 8", Z�rich 2004. (Cijena Fr. 25.-- plus po�tarina)

Tema zbirke je zapravo ljubav o kojoj cijeli svijet govori, ali je pitanje je li je itko vidio. �esto opjevana, a nikad dopjevana, uvijek tra�ena, a nikad kona�no prona�ena, marljivo izgovarna, a nikad dore�ena tema, koja fascinira �ovjeka od njegova postanka do danas. Pune su je svete knjige �ovje�anstva. Veliki umjetnici glazbe, slikarstva i rije�i nisu je mogli nikako zaobi�i. Njema�ki filozof Friedrich Schlegel pi�e da ljubav "nastaje iz osje�aja kona�nosti, vlastite ograni�enosti i iz prividnog proturje�ja tog osje�aja s idejom Beskrajnoga, koja je sadr�ana u svakoj istinskoj ljubavi". Na�e postmodernisti�ko doba kao da je tu veli�anstvenu temu svelo na patetiku i ki�, zaboravljaju�i na njezinu �ednost i njezinu dimenziju transcendentalnosti.

Dragica Raj�i� podsje�a, mo�da i opominje, na izvornu �ovjekovu �e�nju da spoji (ne)spojivo i potrebu za suglasjem. Time je iskora�ila, premda i dalje zadr�ava krnji njema�ki jezik, iz one op�eprihva�ene kategorije "glasa strankinja i stranaca u �vicarskoj". Povratila se u ti�inu, u intimni �ivot, zapravo samoj sebi, svom unutarnjem bi�u, koje je �eljno dodira sa sveobuhvatnom tajnom. Posvetila se otkrivanju skrivenoga u svakodnevnom unato� tome �to se "ponovno isprije�ila jedna rije�" (str. 179) koja nastoji zatomiti tra�eni smisao. Njezino "lirsko ja" je osu�eno na volidbu, jer samo ljubav, kao i kod Rilkea, zna za tajne postojanja:

"Tvoje ruke su mi obe�ale
na�i izvor
u ovom vodom siroma�nom mjestu" (str. 41).

Ljubavni zanos nije samo mjesto susreta pro�loga, sada�njega i budu�ega, nego i mjesto istodobnog boravka u daljini i blizini, mjesto u kojem ljubav dobiva dimenziju alkemije. Poput nenadma�ne "Pjesme nad pjesmama" pjesnikinja pjeva svom najdra�em koji "pe�e zeca iza sedam brda, a moja du�a li�e zeca" (str. 69). Ljubav se pokazuje kao mo� nad du�om, koja uspjeva sve preobraziti u voljeno bi�e i sve preobra�eno prigrliti, a vrijeme pretvoriti u bezvremenost, prolaznost u trajnost.

Pjesma "Biografien" (str. 95) pokazuje kako pjesnikinja jako dobro zna lu�iti svijetle od tamnih strana �ivota, razlikovati izme�u radosti i �alosti, ushi�enja i bezna�a. Stoga i njezina pobuna protiv poplave jeftine i tro�ne �enstvenosti, koju potro�a�ki mentalitet na�ega vremena podvrgava �okantnoj i skandaloznoj komercijalnosti. Rijetko je danas na�i jednu izvornu poruku, nastalu na neospornom iskustvu hrabrih i trijeznih �ena, primjerice iz Dalmatinske zagore ili zapadne Hercegovine, obdarenih posebnim srcem i snovima vidovitim, kao �to je ova:

"�ive �ene
Operiraju svoje nosove
Miri�u demone
I smije�e se".

Pjesnikinja Dragica Raj�i� ni u ovoj zbirci ne uskra�uje �itatelju u�itak u njezinoj omiljenoj ironiji. Afinitet prema ironiji, naime, potje�e iz �elje da se izrekne neizrecivo, da se jedna vi�a i nedoku�iva stvarnost preto�i u rije�. A to je mogu�e samo donekle i ve�inom metaforom ili ironijom. U svojoj smionosti i pustolovnosti otkriva nam blistave iskrice fragmentarnosti i neo�ekivane prizore rasko�nosti originalnih i sugestivnih slika i simbola:

"Sad treba do�i poanta
Do�e �alost zbog
Izgubljene �arape" (str. 49)
Ili
"Poljubi se samoga
I stavi to na papir
Lagan je
I gori" (str. 110).

"Knjiga o sre�i" je lirski dragulj koji u sebi sadr�i trenutnu sliku presretnog i tu�nog, pustolovnog i kriti�nog lirskog ja, �iji su stihovi no�eni lakonskim i preciznim jezikom o svakodnevnom, koje zablista egzistencijalnim - kako se ka�e u predgovoru. Nakon anga�iranih pjesni�kih iskaza o gastarbeiterstvu, koje u sebi skriva nepravedan odnos, neuva�avanje, katkad i preziranje, Dragica Raj�i� je sad izi�la pred javnost s vi�e meditativnog senzibiliteta protkanim djelom i vje�nom ljudskom temom ljubavi. A ljubav u sebi sadr�i dimenziju vje�noga u kojem je ljepota sveprisutna. A ljepota je istina, jer joj je izvor punina. Ljubav, dakle, ne mo�e nestati, nego samo ja�ati kao iskonski izvor istine. U tome smislu po�elimo autorici jo� vi�e snage za ostvarenja ove vrsti.

Tihomir Nui�