Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  
 
     
    Pjesni�tvo, proza, kazali�te, publicistika uop�e

 


U potrazi za slobodom i kruhom

Na tragu Hrvata u �vicarskoj - NOBELOVCI: LAVOSLAV RU�I�KA


(VUKOVAR, 13.9.1887. - Z�RICH, 26.9.1976.)

U slavonskom gradu Vukovaru rodio se 13. rujna 1887. ba�varu Stjepanu Ru�i�ki i njegovoj supruzi Amaliji sin kojeg su krstili imenom Lavoslav. Ni u najbujnijoj ma�ti se nije moglo pretpostaviti da �e Lavoslav Ru�i�ka jednoga dana na ETH (Savezna tehni�ka visoka �kola) u Z�richu utemeljiti svjetski poznatu �kolu za organsku kemiju, osvojiti Nobelovu nagradu, �vicarskoj kemijskoj industriji dati va�ne impulse i svojoj novoj domovini pokloniti vrijednu zbirku nizozemskog slikarstva.

�IVOTNO OSIGURANJE ZA FINANCIRANJE STUDIJA

Otac Lavoslava Ru�i�ke imao je samo dvije godine �kole i izu�io je za ba�vara. Ipak je uspio postati uspje�nim trgovcom drvetom. Njegova dva sina su trebala dobiti najbolju mogu�u izobrazbu; sklopio je �ivotno osiguranje kako bi im jednoga dana mogao omogu�iti fakultetsko �kolovanje. Bila je to va�na odluka, jer je otac umro kada je Leopold imao samo �etiri godine, a prije toga je spekulcijama drvom izgubio imovinu. Majka se sa svojom djecom vratila u rodni Osijek gdje je �ivjela s dvije neudate tete. Ru�i�ka je bio dobar, ali ne odli�an u�enik; prirodne znanosti zanimale su ga znatno vi�e nego literatura i filozofija. Htio je postati sve�enikom, ali se kona�no ipak odlu�io za kemiju. Nakon mature upisao se na visoku tehni�ku �kolu u Karlsruheu. Novac o�eva �ivotnoga osiguranja bio je dovoljan za tro�kove studija i spartanski �ivot. Iznajmio je sobu kod jednog zeljezni�ara �ija je k�er postala njegovom prvom suprugom.

VE� KAO STUDENT RU�I�KA JE KOMBINIRAO VISOKI TALENT S NEVJEROJATNOM MARLJIVO��U; NJEGOVA SNAGA ZA RAD BILA JE FENOMENALNA. POD VODSTVOM HERMANNA STAUDINGERA, UTEMLJITELJA MAKROMOLEKULARNE KEMIJE, PO�EO JE VE� U �ETVRTOM SEMESTRU ISTOVREMENO S DIPLOMSKIM RADOM I S DOKTORATOM; OBOJE JE ZAVR�IO KRAJEM 1910. STAUDINGER JE 1912. POZVAN NA ETH I RU�I�KU JE UZEO KAO SVOG ASISTENTA; KAD SE OVAJ 1916. HTIO HABILITIRATI KAO PRIVATNI DOCENT, IZGUBIO JE ASISTENTSKO MJESTO. ODOBREN MU JE SAMO JEDAN MALI LABORATORIJ U KOJEM NIJE SMIO IMATI VI�E OD TRI STALKA.

Od �eneve preko Utrechta natrag u Z�rich

NI KAO PRIVATNI DOCENT NI KAO TITULARNI PROFESOR (STO JE POSTAO 1923.) RUZICKA NIJE DOBIVAO PLACU OD ETH. BIO JE PRIMORAN TRAZITI FINANCIJSKU POMOC OD KEMIJSKE INDUSTRIJE. MEDU OSTALIM GA JE POMAGALO DRUSTVO ZA KEMIJSKU INDUSTRIJU U BASELU (KASNIJE CIBA), ZATIM TVORNICA MIRISA CHUIT DE NAEF (KASNIJE FIRMENICH) U �ENEVI. U NJOJ JE 1925. PREUZEO MJESTO VODITELJA ZNANSTVENIH ISTRAZIVANJA. GODINU DANA KASNIJE DOBIO JE POZIV NA SVEUCILISTE UTRECHT. U NIZOZEMSKOJ JE PROVEO SRETNO VRIJEME U KOJEM SE U NJEMU PROBUDILA LJUBAV PREMA CVIJECU I NIZOZEMSKOM SLIKARSTVU. IPAK, 1929. SE OSTVARIO NJEGOV STARI SAN: POZVAN JE ZA ORDINARIJA ZA KEMIJU NA ETH.

Tada je kemijska profesura na ETH-u vrijedila kao odsko�na daska za mlade njema�ke docente koji su i��ekivali radno mjesto u domovini. Nijedan od profesora nije ostajao dugo i izgradnja infrastrtikture laboratorija bila je zapostavljena. Taj zadatak je preuzeo Ru�i�ka s energijom koja je za nj karakteristi�na i u tri desetlje�a djelovanja Institut je rastao i napredovao, zahvaljuju�i sretnoj suradnji s industrijom. Pri odabiranju svojih suradnika imao je sretnu ruku jer su mnogi slavni kemi�ari proizi�li iz njegova Instituta.

PROSJE�NOST RU�I�KA NIJE TOLERIRAO. LJUDE KOJI SU U NJEGOVIM O�IMA BILI GLUPANI NIJE PODNOSIO I ODNOSIO SE PREMA NJIMA S OMALOVA�AVANJEM. BIO JE U APSOLUTNOM SMISLU �EF I GLAVA INSTITUTA. NJEGOV JE AUTORITET BIO NEOSPORIV, BIO JE STRAH I TREPET TAKO DA SU GA MNOGI �AK I MRZILI. IPAK JE RESPEKTIRAO VALJANE ARGUMENTE I PODVRGAVAO IM SE. PONEKAD JE REAGIRAO VRLO IMPULZIVNO, PRIJE NEGO �TO SE INFORMIRAO I RAZMISLIO O MOGU�IM POSLJEDICAMA SVOGA �INA.

Vi�elan�ani prsteni, terpeni i hormoni

SREDNJE TRIDESETE GODINE BILE SU RU�I�KINO NAJKREATIVNIJE RAZDOBLJE. NOBELOVU NAGRADU DOBIO JE 1939. GODINE ZA SVOJE RADOVE O POLYMETHYLENIMA I VI�IM TERPENIMA. TO SU DVA NAJVA�NIJA PODRU�JA NA KOJIMA JE DJELOVAO. PRVI NIEGOV TRIJUMF BILO JE OBJA�NJENJE O KONSTITUCIJI PRIRODNIH MIRISA MOSUSA, MUSCONA I ZIBETONA, KOJI SU TADA BILI VRLO SKUPI. NIZOM ELEGANTNIH I IZRA�AJNIH KEMIJSKIH REAKCIJA, RU�I�KA JE DOKAZAO DA JE RIJE� O VI�ELAN�ANIM PRSTENIMA S 15 ODNOSNO 17 ATOMA UGLJIKA. TIME JE OTKRIO EGZISTENCIJU TAKVIH PRSTENASTIH SPOJEVA. POSLIJE TOGA JE SINTETIZIRAO CIJELI NIZ TAKVIH PRSTENASTIH SPOJEVA S 9 DO 34 �LANKA.

Terpenima je Ru�i�ka bio fasciniran cijeloga �ivota. Tu je rije� o spojevima koji se nalaze posvuda u prirodi i koji su va�ni sastav eteri�nih ulja. Ru�i�ka je spoznao da se uglji�na struktura terpena izvodi iz jednostavne ugljikovodi�ne strukture isoprena. Monoterpeni dobivaju dvije isoprenske jedinice; tome pripadaju mentol, pinen i campher. Sesquiterpeni su izgra�eni iz tri isoprenska ostatka, diterpeni (na primjer kiselina abietina iz koliphoniuma) iz �etiri, triterpeni kao lanosterin (koji se nalazi u �istoj masti) iz �est isoprenskih ostataka. Tetraterpenu iz osam isoprenskih ostataka pripadaju postoje�e biljne boje (takozvane carotinoide) na primjer carotini iz mrkve.

IZ TRITERPEN-SQUALENA KOJI SE NALAZI U ULJU MORSKOG PSA, NASTAJU IN VIVO PREKO LANOSTERINA STERINE I STEROIDI KOJIMA PRIPADAJU HORMONI NADBUBRE�NE �LIJEZDE (KAO NA PRIMJER CORTISON) I SEKSUALNI HORMONI KAO I BROJNE BIOLO�KI VRLO VA�NE TVARI. JEDAN OD NJEGOVIH NAJUSPJELIJIH PRONALAZAKA JE PARCIJALNA SINTEZA SPOLNIH HORMONA ANDROSTERONA I TESTOSTERONA KROZ RAZGRADNJU PRIRODNIH �IROKO RAZGRANI�ENIH DERIVATA KOLESTERINA. OVE SU SINTEZE BILE JAKO VA�NE ZA RAZVOJ �VICARSKE KEMIJSKE INDUSTRIJE.

Skromni "robovlasnik"

RU�I�KA JE SVOJIM STUDENTIMA O�TRO NAGLA�AVAO DA SE AKADEMSKA SLOBODA SASTOJI U TOME DA SE PUNO VI�E SMIJE RADITI NEGO �TO JE PROPISANO. OD SVOJIH SURADNIKA, A POGOTOVO OD SAMOGA SEBE, TRA�IO JE ZALAGANJE KOJE JE DALEKO IZNAD PROSJEKA. NJEGOVA PREDAVANJA PO�IMALA SU UVIJEK TO�NO U 8.15, A U 9.00 SATI �ELIO JE NA SVOM STOLU POPIS SURADNIKA KOJI DO TADA JO� NISU DO�LI NA POSAO. DVA PUTA DNEVNO OBILAZIO JE INSTITUT, OSOBNO DIJELIO SVOJIM DOKTORANTIMA I SURADNICIMA REZULTATE ANALIZA I RASPRAVLJAO O TOME S NJIMA.

Unato� zaradi od svojih patenata, �ivio je vrlo �tedljivo i (u sitnicama) skromno. Tako bi ostatke svoga sapuna slijepljivao, u laboratoriju je �uvao rabljene �ibice da bi plamen s jednog bunzenovog plamenika prenio na drugi. Pri obilascima Instituta gasio je svjetlo posvuda gdje nije bilo potrebno da gori. Za vrijeme Drugog svjetskog rata u Americi su se skupile zarade od patentiranih licenci od oko tri i pol milijuna franaka. Dvije godine se Ru�i�ka koncentrirao na kupovinu slika i pri tome postao stru�njak za nizozemsko slikarstvo. Slike je darovao z�ri�kom Kunsthausu. U glazbi je cijenio naro�ito J. S. Bacha jer je slu�aju�i ga mogao razmi�ljati o triterpenima. Udaljio se od takozvanog intelektualizma i nije razumio za�to se u knjigama beskona�no ruje po bolesnim du�ama. K tome je mislio da je njegov vlastiti unutra�nji �vot rnnogo zanimljiviji nego sve �to se mo�e pro�itati.

S GODINAMA JE RU�I�KI DOSADIO RUTINSKI POSAO; KONCENTRIRA SE SAMO NA OP�ENITE ASPEKTE KEMIJE KAO I NA UPRAVNE I RAVNATELJSKE ZADATKE. U LABORATORIJIMA, KOJE JE PREPUSTIO SVOJIM SURADNICIMA, BIO JE RIJETKO VI�AN. HTIO JE IZBJE�I DA GA NETKO OD PO�ETNIKA ZAPITA O PRAKTI�NOJ PROVEDBI JEDNE OD NOVIH REAKCIJA KOJIMA VI�E NIJE VLADAO. U SVIM DRUGIM PITANJIMA NJEGOVI PRIJA�NJI USPJESI DAVALI SU MU UPORI�TE. S VLA��U SVAKE VRSTE, OKRUNJENOM I NEOKRUNJENOM, OPHODIO SE S NAJVE�OM LAKO�OM.

Ru�i�ka je jako volio cvije�e. Bio je pasionirani fotograf boja, najprije starim autochrom-postupkom, a zatim novim filmovima u boji pomo�u kojih je napravio tisu�e dijapozitiva. Posebna mu je �elja bila da sam uzgaja osobito lijepo cvije�e. U njegovom vrtu je raslo vi�e od 2000 razli�itih vrsta biljaka, prije svega alpsko cvije�e i ru�e, a imao je i puno krasnih konifera (zimzelenih biljaka).

MATERIJALIST I REDUKCIONIST

U mladim godinama Ru�i�ka je s odu�evljenjem �itao Haeckelovu knjigu Svjetske zagonetke: ta knjiga je imala veliki utjecaj na nj i njegov kasniji ateisti�ki i materijalisti�ki stav. Nastanak �ivota dr�ao je posljedicom samoorganiziranja materije. Bio je to problem koji ga je jako zanimao. U kasnijim godinama bavio se intenzivno biokemijom; zahvaljuju�i njegovoj inicijatvi na ETH Z�rich otvorena je katedra za tu disciplinu. S velikom o�arano��u Ru�i�ka je �itao sve o prebiotskim fenomenima. Naro�ito je cijenio radove ruskog biokemi�ara Aleksandra Oparina, kojega je osobno poznavao. Bio je odu�evljen kad su 1953. Watson i Crick publicirali model DNA-strukture i -replikacije: to je za njega bio veliki trijumf znanosti.

POSLIJE RATA RU�I�KA OTKRIVA SVOJU SLAVENSKU DU�U: ZAUZIMA SE ZA PONOVNU IZGRADNJU JUGOSLAVIJE U KOJOJ GA SE I DANAS SLAVI KAO NEKOG SVECA. VI�E PUTA GA JE PRIMIO MAR�AL TITO I SMATRAO SE NJEGOVIM PRIJATELJEM. NJEGOVA NAKLONOST PREMA POLJSKOJ I RUSIJI BILA JE PANSLAVENSKI OBOJENA. LIJEVE IDEOLOGE JE UVIJEK ISMIJAVAO, POLITI�KE KNJIGE NIJE NIKADA �ITAO, A ZNAO JE RE�I: "MOJ KOMUNIZAM PRAVIM JA SAM". NJEGOVI PRIJATELJI PRIPISUJU NJEGOVOJ SLJEPO�I ZA BOJE, DA RU�I�KA (KAO ISTOVREMENI �LAN SOVJETSKE I PAPINSKE AKADEMIJE) KARDINALCRVENU BOJU NIJE MOGAO RAZLIKOVATI OD CRVENE BOJE SOCIJALISTI�KIH ZASTAVA! BIO JE �LANOM MNOGIH ISTO�NOPACIFISTI�KIH ORGANIZACIJA I NAZO�IO JE SKUPOVIMA PROTIV ATOMSKOG ORU�JA. POSLIJE GU�ENJA MA�ARSKOG USTANKA 1956. NAGLO JE OPAO NJEGOV INTERES ZA POLITIKU.

Zidna plo�a puna formula

ZA STUDENTE KOJI SU U KASNIM �ETRDESETIM I PEDESETIM GODINAMA NA ODJELIMA IV, V I X ETH-A BILI NA PREDAVANJU ORGANSKE KEMIJE II, BIO JE RU�I�KA JEDAN GRAND OLD MAN PAR EXCELLENCE. ON JE POSTIGAO SVE O �EMU SE STUDENTI NISU NITI USUDILI SANJATI: BIO JE BOGAT, SLAVAN, MOGAO SI JE DOPUSTITI KOJEKAKVE �UDNOVATE POSTUPKE I IMAO JE FENOMENALNO SAMOPOUZDANJE. ZA SVE NAS ON JE BIO "DER RUTSCH" KOJEGA SE RESPEKTIRALO I PRED KOJIM SE POMALO STREPILO, POGOTOVO ZBOG NJEGOVIH STROGIH ISPITA. NJEGOVA PREDAVANJA SASTOJALA SU SE U TOME DA PLO�U ZA PLO�OM NAPUNI KEMIJSKIM REAKCIJSKIM FORMULAMA, �TO SE PRATILO NAPETOM POZORNO��U I KOPIRALO P�ELINJOM MARLJIVO��U. POKATKAD BI ZALUTAO PETOVRIJEDNOSNI UGLJIK NA PLO�U, NA �TO BI SLU�ATELJI UZVRATILI LUPANJEM NOGU.

RU�I�KA JE BIO MI�LJENJA DA U�ENJE I PRIMJENJIVANJE FORMULA JEDNOG �IROKOGA SPEKTRA KEMIJSKIH REAKCIJA NEOPHODNO PRIPADA U ZNANSTVENU OPREMU JEDNOG ORGANSKOG KEMI�ARA. KVANTNA KEMIJA GA NIJE BRINULA, IAKO JE BIO SVJESTAN KOLIKO SU FIZIKALNI ASPEKTI VA�NI U ORGANSKOJ KEMIJI. IZ GENERACIJE U GENERACIJU KRU�ILA JE NJEGOVA DOSJETKA: "OD FIZIKE TREBAMO SAMO STATIVE". TAKODER JE, NAVODNO, JEDNOM REKAO: "FIZI�AR NE RAZUMIJE NI�TA OD KEMIJE, KEMI�AR NE RAZUMIJE NI�TA OD FIZIKE. ONDA SI MO�ETE ZAMISLITI KOLIKO UOP�E RAZUMIJE JEDAN FIZIKO-KEMI�AR".

IPAK JE UPRAVO RU�I�KA PODUPIRAO MOLEKULARNU SPEKTROSKOPIJU, SVE MODERNE METODE FIZIKALNO-ORGANSKE KEMIJE I STRUKTURU RENDGENSKE ANALIZE TIME �TO JE BRILJANTNIM ZAINTERESIRANIM MLADIM OSOBAMA DAVAO PRILIKU DA SE ISKA�U. TAKO NIJE SLU�AJNO DA JE PET ORDINARIJA ZA FIZIKALNU KEMIJU NA �VICARSKIM VISOKIM SKOLAMA IZA�LO IZ NJEGOVA INSTITUTA. KAD JE KOD �KOLSKOG ODBORA ZATRA�IO KUPNJU INFRACRVENOG SPEKTOGRAFA, JEDAN JE �LAN PRIMIJETIO:"KOLIKO VAS POZNAJEM RU�I�KA, VI STE VE� TAJ URE�AJ NARU�ILI". "VARATE SE GOSP. KOLEGA", UZVRATI RU�I�KA, "ON U MOM LABORATORIJU RADI VE� POLA GODINE".

Klasi�ne anegdote o "Rutschu"

RU�I�KA JE BIO MAJSTOR U PRONALA�ENJU NOVCA ZA SVOJ INSTITUT. KAD SE UKAZALA POTREBA ZA MODERNOM NOVOGRADNJOM, A SAVEZNA VLADA ZA TO NIJE IMALA NOVCA, "ORGANIZIRAO" JE SUBVENCIJU OD KEMIJSKE INDUSTRIJE OD DVA MILIJUNA FRANAKA. NAKON NEKOG VREMENA ISKRSNUO JE U BASELU I JADIKOVAO ZBOG POSKUPLJENJA; TREBA MU JO� JEDAN MILIJUN. �EST MJESECI KASNIJE ISKR�AVA OPET: GRA�EVINSKI RADOVI SU POSKUPJELI KAO NIKAD, ZA PRIJA�NJU CIJENU DOBIT �E SAMO GRUBU GRADNJU - BEZ JEDNOG DODATNOG MILIJUNA NE IDE VI�E NI�TA. U TOM JE TRENUTKU POGLEDAO JEDAN OD DIREKTORA CIBE RU�I�KU I UPITAO GA KOLIKO PUTA �E JO� DOLAZITI SA SVOJIM MOLBAMA ZA DALJNJE MILIJUNE. RU�I�KA, OTVOREN I PRODORAN KAO UVJEK, ODGOVORI: "KAD VE� PITATE, JO� TRI PUTA". ODOBRILO MU SE NA KRAJU �ETIRI MILIJUNA I NIJE SE VI�E U SVEZI S TIME POJAVLJIVAO. S POVJERENIM NOVCEM POSTUPAO JE VRLO �TEDLJIVO, IAKO SE NJEGOVO KNJIGOVODSTVO SASTOJALO OD PAPIRI�A KOJE JE NOSIO U D�EPU SVOJE JAKNE I PREMDA JE OSTAVLJAO PRILI�NO KAOTI�AN DOJAM.

Ru�i�ka je mrzio nacisti�ki re�im i prezirao na�in na koji se ve�ina njema�kih docenata aran�irala s njim. Kad je u Rimu 1938. na internacionalnom kongresu kemije jedan kemi�ar iz na�e susjedne sjeverne zemlje dr�ao referat o slobodnim masnim kiselinama, zapitao je Ru�i�ka sarkasti�no: "Ima li u Njema�koj uop�e jo� slobodnih masnih kiselina?"

JEDAN RU�I�KIN SURADNIK SE ZALJUBIO U GLUMICU. STVAR SE ZAVR�ILA NESRETNO I DOTI�NIK SE MORAO LIJE�ITI NA PSIHIJATRIJI. POTRA�I �EFA DA MU PRIOP�I DA �E JEDNO VRIJEME SAMO UJUTRO DOLAZITI U LABORATORIJ JER POPODNE MORA NA PSIHOANALIZU. RU�I�KA GA POGLEDA KROZ NAO�ALE I POVI�E: "TAKO! I VI IMATE DU�U!"

U STAROSTI OD OSAMDESET DEVET GODINA RU�I�KA JE MORAO OPERIRATI PROSTATU. OPERACIJA JE USPJELA, ALI JE SLABO PODNIO NARKOZU. OTPREMLJEN JE NA REHABILITACIJU U KLINIKU MAMMERN NA BODENSKOM JEZERU. NEPRESTANO JE GOVORIO O SVOJOJ MLADOSTI I TO NA HRVATSKOM JEZIKU TAKO DA GA OSOBLJE KLINIKE NIJE RAZUMJELO. NEKOLIKO DANA PRIJE SMRTI OPROSTIO SE OD SVOG NASLJEDNIKA PRELOGA RIJE�IMA: "JA SAM JAKO UMORAN. PUSTITE ME DA SA SVOJOM PRO�LO��U IDEM U KREVET."

POGOVOR*

O nastanku gornjeg �lanka moglo bi se napisati jedan cijeli �lanak, ali ja bih dogo�aje htio ukratko sa�eti. Za studente kemije na ETH Z�rich (kojima sam i ja pripadao) bile su organska kemija za napredne kao i biokemija va�ni obvezni predmeti. Predavanja u tim kolegijima je tada dr�ao Leopold Ru�i�ka koji je stajao kratko pred umirovljenjem. Moji kolege i ja smo smatrali da su ta predavanja prili�no dosadna i staromodna, ali mi smo bili razma�ena djeca. Naime, ve� dvije godine prije toga smo s velikim odu�evljenjem slu�ali osnovna predavanja koja je dr�ao Vladimir Prelog, kasniji Ru�i�kin nasljednik. Prelog je predavao modernu kvantnu kemiju na �udesno �iv i zoran na�in. Gotovo svaki od nas je sanjao kako �e kod njega jednom promovirati, �to su mnogi i u�inili - samo sam ja pripadao iznimkama.

KAO ZNANSTVENI NOVINAR SAM MNOGO GODINA KASNIJE OPET SREO PRELOGA NA JEDNOM SKUPU NOSITELJA NOBELOVE NAGRADE U LINDAU. ON JE TAMO NA SVOJ UOBI�AJENI BRILJANTNI NA�IN DR�AO PREDAVANJE POD NASLOVOM "POGLED UNATRAG NA 118 SEMESTARA STUDIJA KEMIJE". PRELOG SE, NAIME, SMATRAO DO�IVOTNIM U�ENIKOM I PRIBROJIO JE I SEMESTRE U KOJIMA JE BIO PROFESOR. NAKON UMIROVLJENJA DJELOVAO JE I DALJE KAO PROFESOR, UPISAO SE KAO STRU�NI SLU�ATELJ NA ETH I S VIDNIM ZADOVOLJSTVOM JE DALJE "STUDIRAO". TEK 146. SEMESTAR NIJE VI�E ZAVR�IO. NJEGOVO SAM PREDAVANJE IZ LINDAUA OBJAVIO NA TEMELJU SVOJIH PRIBILJE�AKA I TO JE PRELOGA DOVELO NA POMISAO DA BIH TREBAO TAKO�ER NAPISATI I �LANAK ZA 100. RO�ENDAN RU�I�KE KOJI JE PADAO U RUJNU 1987.

Rado sam pristao ne sanjaju�i u �to sam se time upustio. Prvi dogovor s Prelogom je pro�ao jo� veoma bezazleno: on mi je dao hrpu �ivotopisa i znanstvenih �lanaka o Ru�i�ki, razgovarali smo o konceptu �lanka, izmjenjivali sje�anja i anegdote o biv�em "diktatoru" Organsko-kemijskog instituta. Tjedan dana kasnije �lanak je po mom mi�ljenju bio gotov, ali sam tada morao zaklju�iti da je to bio tek za�etak.

OD TADA SAM PROVODIO TJEDAN ZA TJEDNOM, UVIJEK PO JEDNO �ITAVO POPODNE, U PRELOGOVU UREDU. PRI TOME JE SVAKA RIJE� MOG SASTAVKA BILA, DOSLOVCE RE�ENO, STAVLJENA NA PRECIZNU VAGU, SVAKA RE�ENICA JE ISPITIVANA U SVIM MOGU�IM VARIJANTAMA, SVAKA ZNANSTVENA IZJAVA JE BILA PRILAGO�ENA NA �TO JE MOGU�E VI�I STUPANJ PRECIZNOSTI. A USPOREDO S TIM PRELOG SE UVIJEK IZNOVA SJE�AO NOVIH ZGODA I �ALA KOJIH JE ZNAO NA STOTINE. ON SAM JEDVA DA JE NE�TO IZMIJENIO U MOM RUKOPISU. ALI SPRETNIM PITANJIMA I POTPITANJIMA BI ME UVIJEK NAVODIO NA FORMULACIJU KOJU JE ON SAM �ELIO. VE�INOM JE SVE TO TRAJALO NE�TO DULJE, ALI NIKADA NISAM DOBIO DOJAM DA BIH BIO NJEGOV PISAR.

�lanak je bio moj rad i bio je kao takav i objavljen. Bio je to tako�er i najte�i ispit kojega sam ikada morao polo�iti. Svaki put nakon tri do �etiri sata takvog te�kog rada bio sam potpuno iscrpljen i morao sam se oprostiti. Prelog me je svaki put otpratio koracima plesa�a po hodniku i otvarao mi vrata lifta. Tada mu je bila 81 godina.
__________
* Dr. Lucien F. Trueb, Ebmatingen-Z�rich, je Veleposlanstvu Republike Hrvatske dostavio �lanak objavljen u NZZ-u s pogovorm koji nedostaje u preuzetom �lanku. Dopu�tenjem Veleposlanstva Republike Hrvatske preuzeto iz �asopisa "Prilozi", br. 3, Bern 2000

 



Vizualna umjetnost
Knji�evnost
Znanost
Glazba
Film
Leksikon
Kontaktirajte nas
 
Predstavljamo:



 

Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.