|
U
potrazi za slobodom i kruhom
Na tragu Hrvata u �vicarskoj
Marko Turina
Me�u
vi�e stotina u �vicarskoj zaposlenih lije�nika hrvatskoga podrijetla,
Marko Turina (Zagreb, 1937.), "najslavniji kardiokirurg Svicarske"
(Neue Z�rcher Zeitung, 24.1.1997, 56), zauzima posebno mjesto. Direktor
klinike za kardioviskularnu kirurgiju Sveu�ili�ne bolnice u Z�richu,
do�ao je 1962. godine u Flawil, nakon �to je u Zagrebu zavr�io studij
medicine, odslu�io vojnu obvezu i bio progla�en "bur�ujom".
Komunisti, naime, nisu mogli oprostiti nadarenom mladom lije�niku
koji potje�e iz ugledne gra�anske obitelji (majka mu je zavr�ila
studij za profesoricu na gimnaziji, a otac pravnik), �to im ne �eli
pristupiti i biti jedan od njih. Godine 1964. prelazi u Z�rich.
Nakon istra�iva�koga rada i dalje izobrazbe, Turina je 1982. postao
izvanrednim profesorom na Sveu�ili�tu u Z�richu, a 1985. postaje
ordinariusom za kirurgiju, osobito za viskularnu i kirurgiju srca.
Obavljao je i du�nost dekana Medicinskog fakulteta Svu�ili�ta u
Z�richu.
TURINU FASCINIRA KOMPLEKSNOST �IVOTNIH PROCESA
KOJE SE SAMO PROU�AVANJEM MO�E BOLJE RAZUMIJETI. ZA TO SE TRA�I
NE SAMO MEDICINSKO ZNANJE NEGO I POZNAVANJE BILOGIJE, BIOKEMIJE
I KEMIJE. POZIV SR�ANOG KIRURGA NEMA NI�TA ZAJEDNI�KOGA SA �UDOTVORSTVOM,
NEGO JE TO IZAZOV, SVAKI PUT IZNOVA, KOJEMU SE MORA �TO JE MOGU�E
SAVR�ENIJE ODAZVATI I TO U SVIJESTI DA I NAJMANJA POGRJE�KA MO�E
IMATI SMRTNE POSLJEDICE. SMRT JE DEFINITIVAN KRAJ, STOGA VALJA ODR�ATI
�IVOT, DOK JE TO MOGU�E. TO JE TEMELJNA IDEJA VODILJA MARKA TURINE,
JAKO PRO�ETA OPCIJOM BOLESNIKA KOJI STOJE PRED IZBOROM: SMRT ILI
OPERACIJOM DO OPSTANKA NA �IVOTU. BEZ SRCA NEMA �IVOTA. SRCE JE
NEVJEROJATNO U�INKOVITA CRPKA. "U DANU IMA OKO 86 TISU�A OTKUCAJA,
TRIDESET MILIJUNA U GODINI, I TO SVE CIJELI �IVOT, OSAMDESET I VI�E
GODINA - TO JE NAPROSTO FENOMENALNO. NE POSTOJI STROJ KOJI MO�E
TAKO NE�TO I PRIBI�NO. A ONDA SAMOREGULIRANJE: KOD SPAVANJA ILI
KOD IGRANJA NOGOMETA, SRCE SE ODMAH PRILAGO�AVA, TO JE VELI�ANSTVENO."
(NZZ FOLIO, STUDENI 1999., 9).
Valja pomo�i �ovjeku kad mu je �ivot
u opasnosti i pritom se slu�iti tehni�kim sredstvima koja stoje
na raspolaganju. Na primjer pumpa iz titanskog �elika je 7 cm duga,
3 cm debela i 93 grama te�ka. Ona preuzima funkciju srca, a na elektromagnetski
je pogon. Njome se mo�e premostiti vrijeme do transplantacije. Turina
je prvi u svijetu konstruirao, a potom i klini�ki primijenio umjetno
srce izvan grudnoga ko�a. Po�eo je s transplantacijama srca 1985.
Prvi je operirao sr�anu manu novoro�en�etu starom jedan dan. Godine
1999. ugradio je 19-godi�njem pacijentu umjetno srce. U tome dodu�e
nije bio prvi, ali mu je jedinom na svijetu uspjelo da mu pacijent
pre�ivi operaciju bez ve�ih pote�ko�a. "Umjetno srce koje smo
ugradili jedno je od najboljih na svijetu, a rezultat je 30-godi�njega
rada" ka�e dr. Turina. Ve� je operirao pomo�u robota, �to je
takodjer inovacija u medicini. Obavio je do sada oko 300 transplantacija
srca. Bio je osam godina izdava� stru�noga �asopisa "European
Journal of Cardiothoraxic Surgery" i objavio je veliki broj
znanstvenih radova.
Tihomir Nui�
|
