U POTRAZI ZA SLOBODOM I KRUHOM
Na tragu Hrvata u �vicarskoj

Drugi iseljenici - Baltazar Bogo�i�

Baltazar Bogi�i�

�ovjek koji je napisao "Op�ti imovinski zakonik za knja�evinu Crnu Goru" (1888.) i pri tom se uglavnom oslonio na kodifikacije privatnoga prava kantona Z�rich, Graub�nden i Glarus te �vicarskoga gra�anskoga zakonika, bio je Hrvat Baltazar Bogi�i� (1834.-1908.) . Baltazar (Baldo) Bogi�i�, pravnik, povjesni�ar prava i etnograf rodio se u Cavtatu. Tek nakon o�eve smrti koji je od njega zahtijevao da prekine �kolovanje i bavi se gospodarstvom i trgovinom, uputio se 1858. na �kolovanje u Veneciju gdje je maturirao na liceju Sv. Katarine. Studij prava je zapo�eo iste godine u Be�u, a nastavio s pravom, filozofijom, povije��u i jezikoslovljem u Berlinu, Parizu, M�nchenu, Giessenu i Heidelbergu. U Giessenu je promoviran u doktora filozofije, a potom je 1863. postavljen za knji�ni�ara knji�nice. Pro�irio je svoje znanje o slavenskoj povijesti, jezicima i kulturi te se po�eo zanimati za samonikle pravne obi�aje ju�nih Slavena. Kao knji�ni�ar upoznao je hrvatske uglednike poput Vatroslava Jagi�a, Franju Ra�koga, Niccolu Tommasea. U Be�u je 1864. doktorirao pravo i politi�ke znanosti. Ubrzo je objavio studiju "O va�nosti sakupljanja narodnijeh pravnih obi�aja kod Slavena" i "Naputak za opisivanje pravnijeh obi�aja koji u narodu �ive", te "Gra�a u odgovorima iz razli�itih krajeva slavenskoga Juga", u kojoj je nekriti�ki obuhvatio gra�u iz �ivoga narodnoga prava. Nacrtom "Pisani zakoni na slavenskom jugu" potaknuo je Hrvatsku akademiju znanonsti i umjetnosti za pokretanje edicije "Monumenta historico-iuridica Slavorum Meredionalium". Radio je kao profesor prava u Odesi, Petrogradu, a na poziv crnogorskog kneza Nikole pristupio je izradi crnogorskoga gra�anskoga zakonika. Umirovljen je 1889. u Petrogradu, a od 1893. do 1899. bio je ministar pravde kne�evine Crne Gore.

- NASTAVLJA SE -

TIHOMIR NUI�