|
U
POTRAZI ZA SLOBODOM I KRUHOM
Na tragu Hrvata u �vicarskoj
POLITI�KI
EMIGRANTI - Jure Petri�evi�, Tihomil Ra�a i Dragutin Opa�i�
JURE PETRI�EVI�
DR. JURE PETRI�EVI�
(1912.-1997.) JE NAKON DIPLOME NA POLJOPRIVREDNOM FAKULTETU U ZAGREBU,
DO�AO 1940. U �VICARSKU NA PRAKTI�NU IZOBRAZBU KOD �VICARSKOG SELJA�KOGA
SAVEZA. DOKTORIRAO JE KOD PROF. HOWALDA NA SAVEZNOJ TEHNI�KOJ �KOLI
(ETH Z�RICH) 1942. NAKON TOGA SE VRA�A U RATOM ZAHVA�ENU HRVATSKU.
GODINE 1945. POBJEGAO JE PRED TITOVIM PARTIZANIMA U AUSTRIJU. 1946.
SE USPJEVA PREBACITI U �VICARSKU I DOBIVA MJESTO KOD �VICARSKOGA
SELJA�KOGA SAVEZA, GDJE OSTAJE DO SVOJE SMRTI. SAVEZ MU JE POSLODAVAC,
STANODAVAC I NAJMODAVAC PRIVATNOGA UREDA. GODINE 1960. UTEMELJUJE
HRVATSKO DRU�TVO U �VICARSKOJ �IJIM JE PREDSJEDNIKOM BIO SVE DO
NJEGOVA PRESTANKA S RADOM 1973. DR. PETRI�EVI� JE BIO NE SAMO DRU�TVENO
AKTIVAN NEGO I POLITI�KI POZNAT PO SVOJOJ SREDNJOJ LINIJI, �TO JE
ZNA�ILO OTKLON OD USTA�A I KRITI�NOST PREMA HSS-U. INTENZIVNO JE
SURA�IVAO SA SREDNJO-EUROPSKOM IZGANI�KOM INTELIGENCIJOM �IJE JE
RADOVE OBJAVLJIVAO U SVOJOJ NAKLADI ADRIA VERLAG, BRUGG (SELBSTBESTIMMUNG
F�R MITTEL- UND OSTEUROPA, 1988, G�RUNG IN MITTEL- UND OSTEUROPA,
1989, ITD.). U TOJ NAKLADI JE UGLEDALO SVJETLO DANA 16 SVEZAKA �TO
NA NJEMA�KOM �TO NA HRVATSKOM JEZIKU. SVOJU JE NOV�ANU OSTAVINU
VE�IM DIJELOM DAROVAO MATICI HRVATSKOJ, NAJSTARIJOJ HRVATSKOJ KULTURNOJ
USTANOVI U ZEMLJI.
Nakon umirovljenja o Petri�ev�u je pisalo glasilo
�vicarskog selja�koga saveza: "Njegov se posao uglavnom odvijao
u ti�ini. Ali je u svim ovim desetlje�ima njegov rad bio u slu�bi
�vicarskoga seljaka. �vicarskom poljodjelstvu i agrarnoj politici
dao je mnoge poticaje i �esto je bio za�etnik postignutoga napretka.
Tko je primjerice znao da je on do pred dvije godine redovito bio
autor izvje��a �vicarskoga selja�koga saveza o gubitku i dobiti
�vicarskog poljodjelstva koje je tijelima �vicarskog selja�koga
saveza slu�ilo kao temelj za postavljanje zahtjeva za pobolj�anje
pla�a. �vicarsko poljodjelstvo ima puno zahvaliti dr. Petri�evi�u
koji je trajno djelovao u pozadini. Suradnici �vicarskoga selja�koga
saveza zahvaljuju mu na kolegijalnosti i lojalnosti i njegovom neumornom
zalaganju u slu�bi zajedni�koj stvari". (Schweiz. Bauernverband,
Brugg 5.11.1980).
LUCIJAN KORDI�
FRANJEVAC, MISIONAR, PJESNIK I NAKLADNIK LUCIJAN
KORDI� (1914.-1993.) PROVEO JE KAO PROGNANIK �ETRDESET GODINA U
�VICARSKOJ. DIPLOMIRANI TEOLOG I SVECENIK POBJEGAO 1945. GODINE
PRED PARTIZANIMA U RIM GDJE UPISUJE STUDIJ SLAVENSKE I ROMANSKE
FILOLOGIJE. POHA�A PREDAVANJA G. UNGARETTIA. U �VICARSKU SE PRESELJAVA
1951. I DJELUJE VJERSKI, KULTURNO I NACIONALNO DO 1991. �IVIO JE
I DJELOVAO U FRIBOURGU, HERGISWILU, BASELU I Z�RICHU. BUDU�I DA
JE KAO DU�OBRI�NIK, GODINAMA JEDINI HRVATSKI DU�OBRI�NIK, OBILAZIO
HRVATE DILJEM �VICARSKE, UPOZNAO JE ZEMLJU UZDU� I POPRIJEKO: OD
ROMANSHORNA DO �ENEVE I BASELA DO CHIASSA. POEZIJU JE PISAO VE�
U RANOJ MLADOSTI. NAPISAO JE I OBJAVIO VI�E KNJIGA POEZIJE I PROZE:
ZEMLJA, 1951., OD ZEMLJE DO NEBA, 1953., POD ARKADAMA NEBA, 1955.,
KROZ PLAVE ZORE, 1961., GROB U KATEDRALI, 1962., EXODUS, 1964.,
SVIBI I RIBIZI, 1968., LIVADE SNOVA I VJETROVA, 1970., KRATERI I
GEJZIRI, 1978., PROBUDJENE TIPKE, 1984. PJESME SU MU PREVO�ENE NA
ENGLESKI, TALIJANSKI I NJEMA�KI. NA NJEMA�KOM MU JE TISKANA KNJIGA
FREMDE BLUMEN, Z�RICH 1987. NJEGOVO STVARALA�TVO JE DUBOKO PRO�ETO
DUHOVNO��U KOJOM JE FRA LUCIJAN ZRA�IO U OSOBNIM SUSRETIMA. BIO
JE UREDNIK KOD HRVATSKE EMIGRANTSKE NAKLADE ZIRAL, �LAN HRVATSKOGA
DRU�TVA U �VICARSKOJ, �LAN IGFM (MEDJUNARODNOG DU�TVA ZA LJUDSKA
PRAVA) I �VICARSKOGA P.E.N. KLUBA. VRATIV�I SE U DOMOVINU, POGINUO
JE U JEDNOJ PROMETNOJ NESRE�I 16. LIPNJA 1993.
Tihomil Ra�a
Dopredsjenik Hrvatskoga dru�tva u �vicarskoj
je bio dr. Tihomil Ra�a (1928.-2002.). Kao gimnazijalac je 1944.
odveden u vojsku da bi ga nakon Drugog svjetskog rata komunisti
osudili na vi�egodi�nju robiju. Nakon izdr�ane kazne, po�eo je u
Zagrebu strudirati pravo. Po�to je bio izlo�en stalnim pratnjama
i nasilju, pobjegao je 1956. u �vicarsku. Zavr�io je studij u Fribourgu,
a postdiplomski studij je poha�ao na London School of Economics.
Politi�ke znanosti je doktorirao na Sveu�ili�tu u Fribourgu. Djelovao
je kao ekonomist u Fedration Horlogere Suisse od 1965.-1993. U Hrvatsku
se definitivno vratio nakon umirovljenja.
Ra�a je pisao u hrvatskim emigrantskim listovima demokratske orijentacije
gospo-darske, kulturno-politi�ke i literarno-ktiti�ke osvrte. Uredio
je vi�e knjiga s razli�itih emigrantskih simpozija. Pokrenuo je,
suradjivao i uredjivao s drugim emigrantima listo-ve Novu Hrvatsku,
Poruku slobodne Hrvatske i Slobodni dom. Bio je �lanom politi�ke
stranke HSS-a u inozemstvu od 1975., a u njezinom Sredi�njem odboru
od 1986.-1991. Po povratku u domovinu bio je kolumnist vi�e listova.
Godine 1995. utemeljio je u Zagrebu Udrugu domovina i dijaspora,
kasnije pod imenom Udruga za demokartsko drustvo, a bio je
u Zagrebu i jedan od pokreta�a Centra za europsku dokumentaciju
i istra�ivanje - Robert Schuman, te udruge za borbu protiv korupcije
Transparency Inernational Hrvatske. Umro je u Sionu 19. o�ujka 2002.,
a pokopan u rodnom Sinju 2. travnja 2002.
Dragutin Opari�
Profesionalni filatelisti�ki djelatnik i sudski vje�tak
za filatelistiku, glazbenik i publicist Dragutin Opari� rodio se
u Zagrebu 1933. godine. Poha�ao je Vojnu glazbenu �kolu i studirao
obou. Iz politi�kih razloga napu�ta 1958. Hrvatsku i dolazi u �vicarsku
gdje dobiva politi�ki azil.
Ve� u djetinjstvu se Opari� zanimao za filateliju
kojoj se dolaskom u �vicarsku profesionalno posve�uje. Niz je godina
bio zaposlen kao stru�njak za podru�je balkanskih zemalja u jednoj
od najpoznatijih filatelisti�kih ku�a Briefmarken Zumstein
u Bernu. Njegovi stru�ni radovi o po�tanskim markama objavljivani
su u Berner Briefmarken Zeitung, Deutscher Briefmarkenspiegel,
The Trumpeter Borger-Texas te u hrvatskim �asopisima Filatelija
i Vara�dinske vijesti. Godine 2002. tiskao je na njema�kom
jeziku katalog o hrvatskim po�tanskim markama tiskanim u egzilu
u razdoblju izme�u 1934. do 1992. godine. Nakon odlaska u mirovu
Opari� se sa suprugom vratio u domovinu. Umro je u Klenovniku kod
Vara�dina 16. o�ujka 2003.
********
Za razliku od nekih drugih europskih zemalja, hrvatski
politi�ki emigranti su u �vicarskoj bili za�ti�eniji. Sigurno je
da jedno ubojstvo ide na ra�un jugoslavenske tajne slu�be. Stanko
Ni�i� (1951.) ubijen je na svom radnom mjestu u jednom hotelu u
Z�richu 24. kolovoza 1981. Dvije su smrti jo� uvijek nedovoljno
razja�njene: ve� spomenuti A. Jureti� i ing. Damir Lueti�, na kojega
je 1962. jedna osoba sko�ila, dok se kupao u otvorenom bazenu u
Wettingenu, i nestala.
-
NASTAVLJA SE -
TIHOMIR
NUI�
|
