Pjesni�tvo, proza, kazali�te, publicistika uop�e

 


U POTRAZI ZA SLOBODOM I KRUHOM
Na tragu Hrvata u �vicarskoj

POLITI�KI EMIGRANTI - EUGEN KVATERNIK

�itao je i govorio vi�e jezika: njema�ki, ma�arski, francuski, talijanski, ruski i latinski. Bio je uvjereni vjernik i postojani Hrvat tako da je katkad te�ko razlikovao evan�eosku pravdu od zemaljske. Proganjan je u vi�e navrata iz domovine zbog svojih politi�kih uvjerenja i obi�ao razne zemlje, tra�e�i saveznike za stvaranje hrvatske samostalne dr�ave. Prvi je hrvatski politi�ar koji je hrvatsko pitanje postavljao kao nacionalni problem Europe koji treba rje�avati neovisno o ma�arskom pitanju i ju�noslavenskom kompleksu.

U svrhu prou�avanja �vicarskog federalizma boravio je kao prognanik u "�vicarskoj slobodnoj i svetoj zemlji", odnosno u Z�richu, od lipnja do studenoga 1860. godine. Stanovao je na Flunternu (kod g�e Rinderknecht), danas Hochstrasse 58 i na Stadthaus-platzu 75, danas B�rsenstrasse 14. Duboko razo�aran indiferentno��u ruske i zapadne politike prema Hrvatskoj, svoje djelovanje usredoto�uje ponovno na Austriju, koja je nakon poraza u Italiji tra�ila spas od bankrota preure�enjem Monarhije: reformiranjem aspolutisti�kog re�ima i dosljednom demokratizacijom. Tra�io se obrat prema konstitucionalizmu. U tu je svrhu car Franjo Josip I. sazvao Poja�ano carevinsko vije�e, koje je zasjedalo od 31. svibnja do 28. rujna 1960., a u njegovom su radu sudjelovali i predstavnivci Hrvatske A. von Vranyczani, J. J. Strossmayer i F. conte Borelli. Poja�ano carevinsko vije�e je na koncu izi�lo s prijedlogom da se Monarhija treba urediti kao federativna zajednica na na�elu "historijskih zemalja". Car je na to 20. 10. 1860. objavio Listopadsku diplomu, koja predstavlja neki kompromis izme�u federalisti�kih i centralisti�kih, autoritarnih i liberalno-demokratskih tendencija.

U Z�richu Kvaternik pi�e pisma i oblikuje politi�ke koncepcije koje sadr�e ocjene me�unarodnoga polo�aja Austrije i politi�kog polo�aja Hrvatske. Prvo je pismo uputio ministru pravosu�a A. Bachu 22. lipnja u kojemu je sadr�an nacrt sustava "kojeg bi Austrija morala slijediti naprama Hrvatskoj, uprv se na na�elo narodnosti". Osobito su va�na njegova pisma odnosno politi�ke poslanice upu�ene tada�njem ministru vanjskih poslova Rechbergu. U prvom pismu od 12. srpnja, napisanom na francuskom jeziku, Kvaternik uvjerava Rechberga da je zadovoljenje �elja naroda Monarhije preduvjet njezina opstanka.

JEDNIM SE PISMOM OBRATIO I BISKUPU J. J. STROSSMAYERU, KOJI JE SUDJELOVAO U RADU POJA�ANOGA CAREVINSKOGA VIJE�A U BE�U, I PRILO�IO MU SVOJ �LANAK DAS VERH�LTNIS DES K�NIGREICHS CROATIEN GEGEN�BER DER UNGARISCHEN ST. STEPHANS-KRONE, HISTORISCH UND DIPLOMATISCH ERL�UTERT (ODNOS HRVATSKOGA KRALJEVSTVA PREMA MA�ARSKOJ KRUNI SV. STJEPANA, PROTUMA�ENO POVIJESNO I DIPLOMATSKI). �LANAK U KOJEMU SE IZNOSI KRONIKA HRVATSKO-MA�ARSKIH ODNOSA KROZ STOLJE�A, NIJE DODU�E HTJELA OBJAVITI NOVINA OST-DEUTSCHE POST, ALI JE SLU�IO KAO UPOZORENJE HRVATSKIM PARLAMENTARCIMA DA SE NE OSLANJAJU NA MA�ARE. AUSTRIJSKI SU POLITI�ARI STEKLI UVJERENJE DA JE KVATERNIK VJE�T POLITI�AR I DIPLOMAT, ALI DA SU NJEGOVI POLITI�KI PLANOVI I IDEJE FORMULIRANE U Z�RI�KIM POSLANICAMA ZA MONARHIJU NEIZVEDIVE. UNATO� PROTUASTRIJSKOM DJELOVANJU U EMIGRACIJI, BISKUP STROSSMAYER MU JE ISPOSLOVAO DOZVOLU ZA POVRATAK U HRVATSKU.

U svom drugom pismu Rechbergu od 26. listopada, Kvaternik ponavlja svoju ideju o suverenoj kraljevini Hrvatskoj u sklopu Austrijskog Carstva. Njegovo je uvjerenje da samo slobodan i jednistven hrvatski narod, oslobo�en ma�arske dominacije, mo�e biti politi�ki program spa�avanja austrijske vladarske ku�e. �to se ti�e Listopadske diplome, Kvaternik misli da je dobro �to ona potvr�uje suvereni polo�aj kraljevine Hrvatske, ali ta diploma "nije ono �to Austrija treba i Hrvatska tra�i".

U STUDENOM SE KVATERNIK IZ Z�RICHA PREKO BE�A VRA�A U ZAGREB GDJE DJELUJE I KAO POLITI�AR I PARLAMENTARAC U DUHU PROGRAMA IZGRA�ENOG ZA VRIJEME BORAVKA U Z�RICHU. ONOGA TRENUTKA KAD JE DO�AO DO SPOZNAJE DA SE POLITI�KIM SREDSTVIMA IPAK NE MO�E REFORMIRATI STARU MONARHIJU, DIGAO JE S OKO DVIJE TISU�E SELJAKA DILETANTSKI ORGANIZIRAN USTANAK PROTIV MONARHIJE. BILO JE TO 1871. GODINE U RAKOVICI, MJESTU UDALJENOM OKO 120 KM JU�NO OD ZAGREBA. CARSKE SU TRUPE BEZ VE�IH POTE�KO�A UGU�ILE POBUNU, A EUGENA KVATERNIKA S NJEGOVIM USTANICIMA, ME�U KOJIMA SU BILI KATOLICI I PRAVOSLAVCI, POBILE.

- NASTAVLJA SE -

TIHOMIR NUI�

 



Vizualna umjetnost
Knji�evnost
Znanost
Glazba
Film
Leksikon
Kontaktirajte nas
 
Predstavljamo: