Pjesni�tvo, proza, kazali�te, publicistika uop�e

 


U POTRAZI ZA SLOBODOM I KRUHOM
Na tragu Hrvata u �vicarskoj

Hrvati i Baselski Koncil - Nepozvani gost

TOMIZZU FASCINIRA OSEBUJNA VERGIRIJEVA FIGURA KAO SUDBINA �OVJEKA KOJI JE KAO BISKUP MODRU�A I KOPRA STAJAO NA SJECI�TU VELIKIH RELIGIOZNIH STREMLJENJA SVOGA VREMENA U KOJEMU SE TRA�ILA VJERNOST PAPI, USKLADJENOST ODNOSA IZME�U MLETAKA I BE�A, OTPOR TURSKOM UGRO�AVANJU KATOLI�KE CRKVE S ISTOKA I JASNO�A SPRAM NOVE VJERE LUTERANSKIH KNE�EVINA. ZAGOVARANJE PROTESTANTIZMA STAJALO GA JE BISKUPSKE �ASTI 1549. I U�INILO GA JEDNIM OD SJAJNIH VJERSKIH IZBJEGLICA VREMENA KOJI PROPOVJEDAJU�I, PI�U�I I KUJU�I POLITI�KE PLANOVE OBILAZI PROTESTANTSKU EUROPU I UMIRE U T�BINGENU. PRVA I NAJVA�NIJA POSTAJA NJEGOVE ODISEJE BILI SU PUSCHLAV I BERGELL, GDJE SE VERGIRIJE I DAN DANAS �ASTI KAO REFORMATOR. U MJESTU VICOSOPRANO DJELOVAO JE KAO �UPNIK OD 1550. DO 1553. GODINE I TOMIZZA NAZNA�UJE DA SU OVE PROGNANI�KE KOTLINE, GDJE SE EVEN�ELJE PROPOVIJEDALO NA TALIJANSKOM, ZA VERGIRIJA PREDSTAVLJALE NA NEKI NA�IN IDEALNU PROJEKCIJU NJEGOVE IZGUBLJENE BISKUPIJE.

U svojoj revnosti nije poznavao mjeru i htio je osnovati posebnu sinodu talijanskoga govornoga podru�ja pod svojim vodstvom. To je dovelo do velikih napetosti izme�u sve�vicarske sinode pod vodstvom Bulligera, Zwinglijeva nasljednika, i Vergirija, �to je vidljivo i iz njihove obilate korespondencije, koja se �uva u Zentralbibliothek u Z�richu. Sretna je okolnost da Vergirija poziva hercog od W�rttemberga u T�bingen gdje ostaje sve do svoje smrti.

NAJRADIKALNIJI PROTESTANT

JEDINI HRVAT VELIKOGA FORMATA ME�U PROTESTANTIMA BIO JE MATIJA VLA�I� ILIRIK (1520.-1575.) ZASTUPNNIK "�ISTOGA PROTESTANTIZMA" ILI "FLACIJANIZMA". VLA�I� POTJE�E IZ MJESTA VLA�I�A KOD LABINA (ISTRA) GDJE SE I �KOLOVAO U SAMOSTANSKOJ �KOLI. SA 16 GODINA OBITELJ GA �ALJE NA DALJNJE �KOLOVANJE U VENECIJU. TU JE USAVR�AVAO ZNANJE POVIJESTI, LATINSKOGA I GR�KOGA JEZIKA. NAKON TROGODI�NJEG �KOLOVANJA ODLAZI PO SAVIJETU SAMOSTANSKOG PREDSTOJNIKA, TAKODJER LABINJANINA, BALDA LUPETINE, U NJEMA�KU NA STUDIJ TEOLOGIJE, "GDJE MARTIN LUTHER O�IVLJAVA EVAN�ELJE". PRITOM MU JE REDOVNIK POVJERIO DA JE I SAM LUTHEROV POKLONIK TE MU DAJE NEKE OD NJEGOVIH ZAPISA NA �ITANJE. IZME�U MLETAKA I AUGSBURGA ODVIJALA SE U TO VRIJEME �IVA TRGOVINA. ROBA S ISTOKA DOVEZENA BRODOM, BILA BI NA KONJIMA TRANSPORTIRANA U NJEMA�KU. ILIRIK JE OVIM PUTEM S PROTESTANTSKIM TRGOVCIMA DOSPIO NA NJEMA�KO TLO. ODATLE GA PROTESTANTI UPUTE NA STUDIJ TEOLOGIJE U BASEL.

Bez novca i ikakve pomo�i, Vla�i� se upisuje 1539. na Sveu�ili�tu u Baselu. Preporu�en je prof. Grin�usu koji ga uzima u svoj dom na stan i hranu. Premda je bio lijepo primljen, Vla�i� svoj studij ne zavr�ava u Baselu nego u T�bingenu. Tu upoznaje Matiju Grbca, ne�to starijega Labinjanina, koji mu predaje gr�ki, latinski i knji�evnost. Nakon zavr�enog studija Grbac �alje Vla�i�a Martinu Lutheru u Wittenberg gdje Vla�i� postaje profesorom. Martin Luther uo�ava njegove sposobnosti i nada se da je u njemu dobio velikoga borca za stvar reformacije. Nakon Lutherove smrti, me�utim, napu�ta Vla�i� Wittenberg u pravcu Magdeburga gdje se posve�uje pisanju. Vla�i�eva vjernost Baselu se o�ituje u tome �to je svoja glavna djela tiskao u tom gradu: Catalogus testium veritas (Katalog svjedoka istine, Basel 1556.), Clavis scripturae sacrae (Klju� Svetoga pisma, Basel 1567.), Centurae Magdeburgensis (Magdebur�ke centurije, Basel 1559.-1574.). Popis njegovih spisa obuhva�a preko 300 naslova. Sudjelovao je pri utemeljenju sveu�ili�ta u Jeni gdje je postao profesorom teologije i hebrejskoga jezika. No zbog sukoba s Melanchtonom i drugima oko ispravnog Lutherova u�enja biva koncem 1561. osu�en i bje�i u Regensburg. Odatle odlazi u Antwerpen, a potom ga nalazimo u Strassbourgu. Pred samu smrt se vra�a u Frankfurt a/M gdje uskoro umire. Vla�i� je bio najnepopustljiviji i najgorljiviji pristalica luteranskoga nasljedstva za koje se dosljedno borio. To mu je medju katolicima i umjerenim reformatorima stvorilo mnoge neprijatelje, a i nazivan je pogrdnim imenima kao "illyrica bestia".

ZBOG SVOJE RADIKALNOSTI VLA�I� NIJE PRIPDAO KRUGU PROTESTANTSKIH HRVATA KOJI SU U URACHU OD 1561.-1568. GODINE TISKALI PRIJEVODE BIBLIJE I DRUGO RELIGIOZNO POU�NO �TIVO NA HRVATSKI I SLALI U DOMOVINU, KOJA JE DIJELOM STENJALA POD TURSKIM OSVAJA�EM, A DIJELOM BILA U STALNOM OBRAMBENOM POLO�AJU. MISLILO SE DA TURSKO PITANJE NE MO�E RJE�ITI MA� NEGO PROTESTANSKA BIBLIJA.

Vla�i� je ostao stalno povezan s domovinom. Dodatak njegovom imenu Ilirik svjedo�i o tome. Zna se da je tri puta posje�ivao domovinu, a pisao je i na hrvatskom. U svom 1556. godine tiskanom Katehismus Hervatski pi�e: "Kadsmo ovih shest delov pravoga karstianskoga Katehisma slishali i rasumeli: Tako imamo vsi sahvaliti... Bogu Otcu Stvoritelju... sato da ie va slovinskih semljah i Hervatskoj ovu spasitelnu svitlost svoega svetoga Evangelia vashgal."

VLA�I� JE U�AO U KULTURNU POVIJEST EUROPE PRIJE SVEGA KAO VRSTAN PROTESTANTSKI TEOLOG, ALI I KAO FILOZOF, LINGVIST, POVJESNI�AR, NAKLADNIK I ENCIKLOPEDIST.

- NASTAVLJA SE -

TIHOMIR NUI�

 



Vizualna umjetnost
Knji�evnost
Znanost
Glazba
Film
Leksikon
Kontaktirajte nas
 
Predstavljamo: