|
MARICA
BODRO�I� - Zapis dje�je du�e
Upravo
nam je stigao popis nagra�enih autora zaklade Robert Bosch Stiftung
iz kojega se vidi da je ovogodi�nju presti�nu i potpornu nagradu
dobila Hrvatica Marica Bodro�i�. Godine 2002. bila je dobitnicom
Heimito von Doderer-F�rderpreis, a 2001. uru�ena joj je nagrada
Hermann-Lenz-Stipendium. Ro�ena 1973. godine u Zadvarju, 1983. preseljava
u Njema�ku. U Frankfurtu na Majni je zavr�ila studij kulturne antropologije
i slavistike. Trenuta�no �ivi u Parizu.
Objavljivala
je pjesme i eseje u novinama i �asopisima. Pro�le godine je objavila
knjigu pri�a Tito ist tot (Tito je mrtav) kod renomiranoga
nakladnika Suhrkampa, Frankfurt a/M. Za razliku od Jagode Marini�
koja je ro�ena u Njema�koj i Hrvatsku poznaje samo i povremenih
posjeta, Bodro�i�ka je neporo�nom dje�jom du�om upila figure i doga�aje
u svom rodnom selu u kojem se uglavnom odigravaju gotovo sve pri�e.
To�nim dje�jim pogledom autorica opisuje autohtoni svijet svoje
obitelji, svoga sela i tvrdoglavih ljudi kao �to je njezin djed.
On, naime, ne vjeruje vijestima i seoskim glasinama da je Tito umro,
jer ga cijeli dan gleda "�ivoga" na televiziji.
Ili
pripovijest o zaljubljeniku u ljiljane koji se posve�uje uzgajanju
ljiljana iz �istoga prkosa. Najprije ih uzgaja u jednom malom vrti�u,
onda ih sadi na njivi, da bi kasnije zasadio cijelo polje. �im umre,
susjedi navale na ljiljane, po�upaju ih i zapale, tako da je danima
dimilo u selu. Jedan psihogram hrvatskoga mentalnoga sklopa?!
Tu
su jo� pripovijetke o gastarbeiteru stricu, kojemu je svijet toliko
omrznuo da iz ljutnje razbija nao�ale kako ga vi�e ne bi morao gledati.
Dirljivi su opisi seoskih staraca i starica s krunicama u ruci i
motikama ili kosama na ramenu, jer su mladi iselili. Pripovijesti
su to pune mjese�arske ljepote i duboke �alosti u kojima se povijest
pretvara u mit, a slu�aj u zakon koji u kona�nici gotovo uvijek
postaje nasiljem.
Knjiga
je pisana na frapantnom njema�kom jeziku, tako da s napeto��u o�ekujemo
njezinu slijede�u knjigu. Pri tom ne manje nestrpljivo o�ekujemo
da svoje rodno mjesto stavi u povijesni kontekst kako to i odgovara
stvarnosti: umjesto Zadvarje/Jugoslawien, valja staviti Zadvarje/Kroatien.
Tek �e time svome mjestu i sebi samoj u�initi �ast. Hrvati, ro�eni
u Hrvatskoj 1917. i ranije, ne pi�u da su ro�eni u Austro-Ugarskoj
Monarhiji.
Tihomir Nuic
|
