Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  
 
 

 


29.01.2007.

IZLO�BA HRVATSKA NARODNA GLAZBALA U VREMENU I PROSTORU

Svaki je kulturni doga�aj izazov za urednika kulturne rubrike, radilo se o pojavi knjige, umjetni�koj izlo�bi, koncertu, filmu. Na�a je kulturna rubrika na�elno otvorena kulturnim doga�ajima koji promi�u hrvatsko na nekom stranom jeziku, ali katkad se pojave iznimni doga�aji koji su va�niji od na�ela. Jedna takva iznimka je i izlo�ba "Hrvatska narodna glazbala u vremenu i prostoru" od 13. do 27. sije�nja 2007. godine u galeriji Anixis u Badenu.

Autor izlo�be je etnomuzikolog i etnoorganolog, vlasnik zbirke hrvatskih narodnih glazbala g. Kre�imir Galin. U organizaciji Hrvatske matice iseljenika izlo�ba je dosad odr�ana u zemljama s autohtonim hrvatskim manjinama u Austriji, Ma�arskoj, Makedoniji i Crnoj Gori, a odr�at �e se po�etkom velja�e i u Milanu. "Multimedijalna izlo�ba Hrvatska narodna glazbala u vremenu i prostoru zami�ljena je kao multimedijalno predstavljanje svekolikog bogatstva hrvatskog tradicijskog glazbenog instrumentarija i tradicijske instrumentalne glazbe u narodnim obi�ajima. Oznaka u "vremenu i prostoru" u samom nazivu izlo�be odnosi se na �injenicu da izlo�ena glazbala (nekoliko unikata) pokazuju razvitak konstrukcije glazbala (pove�anje broja rupica, ili uvo�enje pal�ane rupice kod zrakozvu�nih glazbala). Zatim pokazuju, samo za Hrvatsku, tj. za hrvatski prostor specifi�na glazbala (svjetski unikatne "diplice" presvu�ene ko�ama barskih pijavaca, "buga-�iga", zvrk s kuglastom glavom i rupicama, turopoljska "reglasta klepetalka", koju u cijelom svijetu sviraju samo Hrvati, itd.) kao i glazbala koja su unesena, tj. importirana, iz Europe (usna harmonika, harmonika rastega�a, kupovne, tvorni�ki proizvedene citre) i na taj na�in predstavljaju kulturno, tj. glazbeno europsko zajedni�tvo." (Citirano prema internetskoj stranici Hrvatske matice iseljenika)

U Badenu su povrh toga izlo�ene slike hrvatskih naivaca druge generacije Hlebinske �kole. Zastupljeni su Nada Hegedu�i� Jankovi�, Ivica Fi�ter, Mato Toth, Martin �ukin, Stjepan �ukin, Marija Peti Bo�i� i Zvonko Sigeti�. Kod svih slika je uredno zabilje�en naziv like, prijevod na njema�ki i cijena u �vicarskim francima. Slike hlebinskih naivaca druge generacije su neusporedive sa slikama Gnerali�a, Lackovi�a, Ve�enaja i drugih velikana prve generacije. Nedostaju im originalni motivi, ma�tovitost, slaganje boja i na�in prezentiranja.

Za razliku od slika, glazbala su ozna�ena samo hrvatskim jezikom, o opisima nema ni govora. Ako se o�ekuje da jedan posjetitelj pobli�e upozna neko glazbalo kojega je stvorila ljudska ruka, zar je bilo te�ko napisati, primjerice, da je li�ki sto�ar, zagorski seljak, istarski trgovac, dalmatinski ribar do�ao na ideju da napravi puha�ko glazbalo iz odre�enog materijala? Tako je ovo fascinantno blago hrvatskog rukotvorstva posjetitelju ostalo skriveno. Hrvatska aljkavost i ni�ta vi�e.

Dobra dva sata sam u subotu 21. sije�nja proveo u galeriji Anixis. Posje�enost je slaba, kako mi i sama vlasnica galerije potvrdi. U jednom su se trenutku na �aju na�le �etiri zrelije visokoobrazovane gospo�e. Jedan se gospodin s dvije knjige u ruci pojavio, pogledao hrvatski tekst u sredini i oznake glazbala i ubrzo napustio galeriju. Gospo�e su izrekle razli�ite primjedbe. Pozivnica je �isti ki� i jasno da takva ne mo�e privu�i posjetitelje. Nedostaje zemljopisna karta Hrvatske da bi se posjetitelj mogao brzo orijentirati i Hrvatsku smjestiti u europski geografski polo�aj. Galerijom dominira hrvatski tekst g. Galina o glazbalima u vremenu i prostoru kojega hrvatskom jeziku nevi�ni posjetitelji ne mogu razumijeti. Rustikalni okviri na slikama ne odgovaraju ni samim slikama niti modernom shva�anju zapadnoga �ovjeka. Kod glazbala nedostaju prijevodi na njema�ki i kra�i opisi samog glazbala. Sredstva javnog priop�avanja se ni jednom rije�ju nisu osvrnula na izlo�bu. Jedina pozitivna primjedba se odnosila na u�enike HD� koji su mirno saslu�ali svoju u�iteljicu.

Kome je ova izlo�ba uop�e namijenjena? Hrvatska matica iseljenika pi�e "tamo�njoj kulturnoj javnosti", dakle, �vicarcima. Ako je izlo�ba uistinu namijenjena �vicarcima u svrhu promicanja hrvatske kulture, onda je sve izlo�ke trebalo ozna�iti i opisati na njema�kom, a izlo�ene tekstove prevesti na jezik doma�ina i staviti pored hrvatskog u istoj veli�ini. Istini za volju valja re�i da su postojali neki prijevodi na rustikalnom njema�kom, polo�eni na stolu s turisti�kim prospektima i promi�benim materijalom.

Tko je organizator izlo�be- daljnje je pitanje? Na pozivnicama razaslanim "ovda�njoj kulturnoj javnosti" stoji samo Hrvatska kulturna zajednica. Na internetskoj stranici HMI �itamo 12. sije�nja 2007. godine da �e ravnateljica Fu�ek otvoriti izo�bu "u organizaciji Hrvatske kulturne zajednice u �vicarskoj". Na istoj stranici se moglo u rubrici Vijesti pro�itati 16. sije�nja da su izlo�bu organizirale "Hrvatska kulturna zajednica u �vicarskoj i Hrvatska matica iseljenika u �elji da tamo�njoj kulturnoj javnosti pribli�e tradiciju i umjetnost zemlje iz koje dolaze u �vicarskome dru�tvu cijenjeni pojedinci i etablirane udruge". Ista Hrvatska matica iseljenika u rubrici Doga�aji u svijetu bilje�i 16. sije�nja 2007. da "slijedi i peta izlo�ba u organizaciji Hrvatske matice iseljenika i ovaj puta Hrvatske kulturne zajednice u �vicarskoj". Na�e jednostavno i opravdano pitanje ostaje bez jasnog odgovora. Zbrka balkanske uljudbe.

Tko je snosio tro�kove izlo�be? Ne znamo. Predmijevamo, me�utim, da je glavninu tro�kova (transport, putni tro�kovi, hotel, dnevnice) snosio hrvatski ribar i te�ak pla�anjem poreza u hrvatski prora�un. Raspola�e li se tako s prora�unskim novcem u jednom civiliziranom dru�tvu? Ravnateljica Hrvatske matice iseljenika, g�a Katarina Fu�ek, mi je u kratkom razgovoru dala na znanje da se u Hrvatskoj matici iseljenika, otkad joj je ona na �elu, ipak, doga�aju neki pomaci na bolje. Ne znam zna li gospo�a Fu�ek da je sve �to je nekada�nja Hrvatska kulturna zajednica organizirala, negdje do 1995. godine, sve sama pla�ala. Nikad se onda�nja HKZ nije slu�ila nov�anim i inim manipulacijama, za razliku od dana�nje. �ak �tovi�e, kad je 1987. godine organizirana Me�trovi�eva izlo�ba u z�ri�kom Kunsthausu pod jugoslavenskim �e�irom, onda�nja HKZ je smogla snage otiskati jedan letak na njema�kom s tekstom prof. Du�ka Ke�kemeta iz kojega se jasno vidjelo da je Me�trovi� Hrvat. Taj letak je umno�en u stotine primjeraka stavljen na ulazu u Kunsthaus kako bi se ljudi pri samom ulazu mogli obavijestiti o umjetniku. Ako je g�i Fu�ek slu�ajno promakao razgovor u Glasu Koncila (14.1.2007.) s mr. Ivom Lovri�om, dopu�tamo si upozoriti je na ovaj citat: "Hrvati su se uspjeli izboriti za svoju dr�avu, ali su skupine koje su desetlje�ima dr�ale Hrvatsku u tamnici zadr�ale mo� i danas se uspje�no predstavljaju kao demokrati i borci za dobrobit Hrvatske. U tom nastojanju da opravdaju svoju vlastitu pro�lost slu�e se i politi�kim institucijama i medijima, ali i udrugama gra�anskog dru�tva. Nije problem samo u tome �to netko prepravlja svoju vlastitu pro�lost, nego u tome �to se gra�anima dana�nje Hrvatske postavljaju pogre�na politi�ka mjerila koja �e nas dugoro�no skupo stajati".

Ne znamo, ti�e li se ovo g�e Fu�ek, ali njezinih probranih suradnika s obje strane Alpa svakako. Posrijedi je skandal znatnih razmjera i sabota�a Hrvatske. O ovome �e kadtad Hrvatska matica iseljenika polagati ra�une hrvatskome narodu. Stoga g�i Fu�ek i kao politi�arki i kao ravnateljici Hrvatske matice iseljenika poru�ujemo: felix qui potuit rerum cognoscere causas -sretan onaj koji mo�e spoznati uzroke, ka�e jedna mudra latinska izreka.

Tihomir Nui�


Po�etak



Vizualna umjetnost
Knji�evnost
Znanost
Glazba
Film
Leksikon
Kontaktirajte nas
 
Predstavljamo:



 

Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.