Uzgajiva� golubova, takmi�ar i sudac Slavko Bariši�
uzgaja Budimpeštanske visoko leta�e i Ilirske golubove, poznate i kao Dalmatinski golubovi
Slavko Bariši� s Budimpeštanskim visoko leta�ima
Slavko Bariši� je bivši uzgajiva�, takmi�ar i sudac Budimpeštanskih golubova visoko leta�a iz kluba “1974 Novi Sad” u bivšoj Jugoslaviji, izme�u 1974. i 1984. godine. U to vrijeme najve�a takmi�enja golubara odr�avala su se izme�u dr�ava Ma�arske, Rumunjske i Jugoslavije.
Slavko Bariši� je ro�eni Dalmatinac iz Drniša, odrastao u Srijemu u Srijemskoj Kamenici, gdje je dr�ao golubove i bio �lan udruge golubara "1974 Novi Sad” u Novom Sadu izme�u 1974. i 1984. godine. Bio je uzgajiva�, uspješni takmi�ar i internacionalni sudac u golubarstvu. U to vrijeme najve�a takmi�enja odr�avala su se izme�u dr�ava Ma�arske, Rumunjske i Jugoslavije. Sudio je u Ma�arskoj, Rumunjskoj, Bosni i Hercegovini i Vojvodini.
Dr�ao je golubove Budimpeštanske visoko leta�e ili Budapesti magasröpt� kering� i odlaze�i na takmi�enja uzgajiva�a golubova, osvajao je prva i druga mjesta i niz pokala medalja i diploma.
Budimpeštanski visoko leta�i ili Budapesti magasröpt� kering�
Najbolji grupni leta� na svijetu, ova rasa golubova stvorena je u Ma�arskoj, u Budimpešti i okolini Budimpešte 1907. godine. Tu rasu golubova stvorili su bra�a Peltl (Pöltl) u godinama pred po�etak prvog svjetskog rate. Ovi golubovi slu�e isklju�ivo za takmi�enje, jer u zraku mogu letjeti do dvanaest sati pa i du�e, što daje posebnu dra� takmi�enju i takmi�arima, koji se nadme�u, �ije �e jato du�e letjeti.
Pomeranski gušani
Budimpeštanski poštanski vjen�asti golub
Za vrijeme takmi�enja kao sudac imao je �ast upoznati najbolje takmi�are i uzgajiva�e ove rase golubova u Budimpešti i cijeloj Ma�arskoj, kao što su bili P. Janos, K. Kalman, V. Jozef, S. Istvan i dr.
Danas, kao umirovljenik, Slavko Bariši� u Hrvatskoj, gdje �ivi u Matuljima, nakon mnogo godina ponovno uzgaja dvije vrste golubova. Pored budimpeštanskih visoko leta�a, koji ga podsje�aju na stara vremena i takmi�enja u mladosti, pošto je ro�eni Dalmatinac, uzgaja i najstariju dalmatinsku rasu golubova, koja potje�e iz �etvrtog stolje�a i koja je pred izumiranjem. U današnje vrijeme ti se golubovi mogu vidjeti samo na izlo�bama i sajmovima diljem Europe.
Kada su zajedno Slavko Bariši� i susjed Jere tema je uvijek o golubovima
U udruzi "Kompanija" Rijeka Slavko Bariši� je vrlo aktivan te podu�ava golubare i nabavlja stru�nu literaturu iz Vojvodine, pošto je tamo golubarstvo na najvišem nivou, poput ma�arskog i rumunjskog, od kuda, posebno iz Budimpešte, dolaze i prvaci svijeta u toj disciplini.
U Hrvatskoj ima najkvalitetnije golubove, a ima ih oko 350 komada. Kri�anjem dobiva sve bolju rasu golubova. Posjetila ga je i TV ekipa HRT-a Dobro jutro i snimila ga s njegovim golubovima.
Slavko je preko svoga kluba "Kompanija" stupio u kontakt i sa Slavonijom gdje ima puno interesenata za sportsko golubarstvo.
*****
Ilirski golub (Columba Illyrika)
poznat i kao
„Dalmatinski golub“, „Dalmatinska gimpla“ i „Arhan�eo“
Ilirski golub (Columba Illyrika) znan i kao Dalmatinski golub
Ilirski golub (Columba Illyrika) ili kako ga još nazivaju „Dalmatinski golub“, „Dalmatinska gimpla“ ili „Arhan�eo“ je vrlo lijepa i prema mnogim bilješkama i zapisima najstarija rasa golubova na svijetu.
Postojbina joj je bio Babilon, gdje je nastao još prije nove ere i krasio plodne ravnice i domove ljudi te visoke hramove, bri�ljivo �uvan i poštovan od stanovništva i sve�enstva, kao njihova sveta ptica.
Interes i ljubav prema ovim golubovima doprinijelo je njihovo pitomo dr�anje, privr�enost ljudima i visok let, zbog �ega se vjerovalo da imaju vezu sa bogovima.
Posebno ih je krasila njihova izuzetna ljepota, �uba na glavi i raznobojno perje zlatno �ute bakarne boje, na glavi, vratu grudima i trbuhu, kao i crno svjetlucavo obojena krila, le�a i rep. S pravom se govori da se ovako obojena perja golubova rijetko vi�aju u svijetu.
Propaš�u Babilonskog carstva u 16. stolje�u prije nove ere i nastankom velikih seoba naroda, jedna grupa plemena iz tih zemalja preko Male Azije i Trakije stigla je na Balkan, naseljavaju�i i naše krajeve. Rimljani i Grci, kao njihovi susjedi nazivali su ih „Ilirima“.
Pored �uvene civilizacije ova plemena donijela su i svoje voljene „svete“ ptice, golubove. Pokorivši ova plemena, Rimljani su zapazili ove golubove, divili se njihovim jakim bojama i njihovom visokom letu i dali im ime Ilirski golubovi.
Dolaskom na Balkan u šestom stolje�u, Slaveni su prihvatili ovog goluba i s velikom pa�njom i ljubavi odgajali ga na dvorovima vladara i u samostanima, gdje su mu dali ime „Arhan�el“ ili „Dalmatinski golub“.
Ilirski golub se brzo širio, pa tako Španjolci bilje�e da ga uzgajaju od 1350-te godine, dok se u Dalmaciji i Crnoj Gori vi�aju 1737. odnosno 1797. godine.
Turski putopisac Evlija �elebija, borave�i u Beogradu, opisuje ih 1660-te godine, a ve� 1822-e godine poznati su u ju�noj Njema�koj, a 1834-te u Engleskoj.
Na taj na�in od Ilirskog goluba nastale su kako kod nas tako i u Europi mnoge vrste golubova u boji.
Nema sumnje da su na ove procese utjecale i druge rase golubova, koje su stizale iz Azije raznim putovima za vrijeme kri�arskih ratova i turskih osvajanja.
Danas se Ilirski golub ne uzgaja u velikom broju, a najviše ih ima u izvornom obliku u raznim svjetlijim i tamnijim nijansama boje perja u Vojvodini.
Porijeklo: Ovo je najstarija rasa golubova na svijetu, nastala od pe�inskog goluba. U Europu su ga donijeli stari Iliri još prije nove ere i to na podru�je Balkana i ju�ne dijelove panonske nizine od Dunava do Jadrana.
Za kraj Slavko Bariši� pozdravlja sve ljubitelje i uzgajiva�e golubova
Foto galerija
Tekst i fotografije dostavio: Ivan Bariši�
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch
