Na Veliki petak i u Baranji se naj�eš�e jede riba
Kopa�ki ribari sami su ribu lovili i pritom razvili
i primjenjivali više odli�nih ribolovnih tehnika;
na primjer vejsze (vejse) - pregradno ribarenje
Gornji (prigodni) naslov je portalov, a tekst i fotografije dostavio nam je dipl. ing. Darko Varga iz svoje još neobjavljene knjige u rukopisu "Osje�ki pecaroški priru�nik":
DA SE NE ZABORAVI
VEJSZE - PREGRADNO RIBARENJE
U plitkim vodama Kopa�kog rita uspješno se razvila posebna vrsta ribolova na temeljnom principu pregradnje ili zatvaranja puta ribi. Kopa�ki ribari, kao i drugi ribari koji su �ivjeli u blizini Kopa�kog rita, razvili su i primjenjivali više odli�nih ribolovnih tehnika na primjer vejsze (vejse), vrške.
S ovim sredstvima postigli su da se i bez uplitanja �ovjeka mogu uloviti velike koli�ine ribe, a da va�enje ulova iz vode bude manje rizi�no. U izradi ribolovnih sredstava korišteni su materijali koji su dostupni u prirodi, a u izradu pojedinog sredstva uneseno je višestoljetno iskustvo ( još od neolita) te izrada ovih predmeta predstavlja vrhunac narodnog stvaralaštva.
VEJSZE
Ribolovno sredstvo vejsze (vejse) bilo je najpopularnije i najuspješnije ribolovno sredstvo u Kopa�kom ritu. U staja�im vodama,u poplavnom podru�ju ili sporo teku�im vodama ovo sredstvo se pokazalo odli�nim sredstvom ribolova. VEJSZE je sredstvo koje je ispleteno od trske, šibe i rogoza, a znao ga je izraditi svaki ribar. Doma�i ribari iz Kopa�eva još ga nazivaju i VEJSZ (vejs).
KOPA�KI RIT je poplavljen vodama rijeka Dunav i Drava prosje�no tri mjeseca u godini. U prolje�e, kada po�inje otapanje snijega u Alpama, u podru�je Kopa�kog rita spušta se vodeni val koji redovito hrani vodom jezera, kanale, "fokove", ali i vrbove i hrastove šume.
Ovaj na�in ribolova, temelji se na cikli�nosti poplava Kopa�kog rita, kao nekad na Nilu u Egiptu, kada vode rijeka Dunava i Drave, svakog prolje�a, nakon otapanja snijega u Alpama «napune» vodom Kopa�ki rit. Vejsze se postavlja na suhom dok vode još nema, a dolaskom vode dolazi i riba koja se sama ulovi u ovo vrlo efikasno ribolovno sredstvo.
Ovaj na�in tradicijskog, pregradnog ribolova (još od neolita) zadr�ao se sve do pedesetih godina 20. stolje�a.
Za mjesta u Kopa�kom ritu gdje su Kopa�ki ribari postavljali VEJSZE postojao je veliki interes, tako da je nekadašnje BELJSKO VLASTELINSTVO mjesta u Kopa�kom ritu, temeljem licitacije, davalo u zakup lokalnim ribarima. U nadmetanju za odre�ena, „bolja mjesta“, u Kopa�kom ritu uvijek je bilo oštro nadmetanje.
Na inicijativu Mikuška/Varga, 1998. godine, stari ribar Horvat iz Kopa�eva ponovno je izradio ovu "mre�u" zbog toga da se ova vrijedna i jedinstvena ribarska tehnika ne bi zaboravila, da bi se zabilje�ila i sa�uvala za budu�e generacije.
Vejsze u Kopa�kom ritu 1998. (foto DV.)
IZRADA
Zimi bi izra�ivali posebnu vrstu ribolovnog sredstva, koji nije mre�a nego pregrada izra�ena od materijala prona�enog u prirodi; trska, rogoz i vrbove grane. Izrada VEJSZE �ini veliki trud i tra�i puno strpljenja, upornosti i znanja.
Na�in uplitanja trske rogozom u pregradni zid VEJSZE. (tlocrt) (crtao: DV-2000.)
U rano prolje�e, ribari bi izlazili u podru�je rita, te na suhom postavljali pregrade koje su završavale labirintom, zamkom u obliku zvona. Dolaskom vode u prolje�e i ljeto, stigla je i riba iz rijeka Dunava i Drave. Ribari bi �amcem, zvanim �IKL, obilazili VEJSZE te bi MEREDOVOM iz zvonkastog dijela, zamke, jednostavno zagrabili ribu.
Zamke (k�rto) u kojima završi riba
Prikaz „zamke“ koju Kopa�ani zovu – k�rto.
Ovaj vrlo efikasni na�in ribolova napušten je zbog dugotrajnog pripremnog rada za izradu ovog ribolovnog sredstva, ali i pojavom industrijski proizvedenih mre�a poput METLICE ili MARA�E. Nakon puno godina, 1998. je ponovo izra�en ogledni primjerak ovog ribolovnog sredstva u turisti�ke svrhe. Izradio ga je zadnji profesionalni ribar Horvat iz Kopa�eva. Ovaj rijetki oblik ribarenja manje je poznat u drugim dijelovima Hrvatske, a mo�da je to i jedini takav u Svijetu, a prepušten je zaboravu.
Iz rukopisa knjige: Osje�ki pecaroški priru�nik:
„Druga vrsta pregradnog ribolovnog sredstva vu�e korijene još iz neolita. Lokalno ga zovu vejsz ili vejsze. U odre�eno vrijeme, zimi, kada nema nametnika u trsci, ribari su narezali pomno izabranu trsku, snopove odnijeli ku�i te kod ku�e izra�ivali pregrade od trske koje su uvezivali rogozom. Te pregrade od trske u prolje�e prije dolaska vode postavljali su na odre�ena mjesta u poplavnom podru�ju. Poput faraona u Egiptu, koji su znali cikli�nost poplava Nila, tako su i Kopa�ki ribari znali zakonitosti redovitih proljetnih poplava nakon otapanja snijega u Alpama. Kada do�e majska voda, kada do�e porast i rit poplavi, tada se ribe kre�u, nailaze na prepreke od trske, koje nastoje izbje�i pa se kre�u dalje sve dok ne završe u posebno napravljenim zamkama (k�rto) od trske, gdje na kraju svog puta u tra�enju prolaza, ribe ostanu zarobljene.
Ribari su ribe iz zamke vadili stoje�i u �iklu, a koristili su meredov s duga�kom drškom
Za vrijeme Austrijske monarhije, u Kopa�kom ritu vlastelin je odr�avao licitacije za odre�ena mjesta u ritu na kojima su ribari postavljali vejsze. Zamke, a i same trš�ane pregrade, ribari su u�vrš�ivali na tlo, a njih su poja�avali vrbovim kolcima zabodenima u zemlju. Mnogi posjetitelji Kopa�kog rita i danas mogu vidjeti vrbe koje �udno rastu, koso, skoro pod 45 stupnjeva, a ne znaju da su to, zapravo, ostaci vrbovih kolaca koji su nekada u�vrš�ivali vejsze na tlo, a danas su �ivo drve�e. Ribari su ribe iz zamke vadili stoje�i u �iklu, a koristili su meredov s duga�kom drškom.“
„Hrvatski naziv za vejsze su glav�ine koji daje Fran �aver Kester�anek u Šumarskom listu 1886. godine:
„Lov u glav�ine. Ovaj na�in ribolova nalazimo u obi�aju tamo, gdje imade baruština i ritova, obraštenih trskom, u kojih voda stoji, a rieka ih od vremena do vremena poplavljuje, i time nanese ribe.
U svrhe lova prirede ribari preko rita tako zvanu gradju, koja se u pravac izvede. Gradja ta sastoji se od trske ili ljeskovih pritka, koji se zabadaju u ritu jedna do druge, u razmacih, da ove�e ribe nemogu pro�i. Na vrhu i u sredini preplete se taj plot - rogozom, da bude stalniji, u pravcu toga plota, upletu se nadalje t z. glav�ine.
Glav�ine se sastoje iz pletera, spletenog pu�asto u okrug, promjer iznaša 3-5 stopa u širini. Kad riba u tu spu�nicu odnosno glavi�nu unidje, nezna više iza�i, jer joj je izlaz zametnut. Lovac obilazi više puta kroz dan glav�ine, te povadi uhva�ene ribe, posebnim vlakom, koju narod zove meridov. U glav�ine mogu se uhvatiti svake vrsti riba srednje veli�ine. Ovaj je na�in ribolova vrlo prakti�an i zanimiv, a lovac mo�e bez osobite muke obilno naloviti riba. U glav�ine uhvate se �esto i šarge, gnjurci, a i mlade patke.“
Darko Varga 23. o�ujka 2016.
Za portal dostavio: Darko Varga
