Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  


 

Putopis svjetskog putnika Milana Rajši�a:
Nepal, zvan �e�nja za toplinom

 

Pribli�avao se Bo�i� i u himalajskom prostoru Indije (Sikkim, Darjerling) je zapo�ela zima. Vrhovi osamtisu�njaka su se potpuno zabijelili, dani su postali kratki, zubato sunce je grijalo izme�u devet ujutro i dva-tri popodne. Dodatno zagrijavanje i doping, je bilo mogu�e, posebice u Sikkimu, gdje je alkohol jeftin, ali mi je nakon par dana ova vrsta grijanja dosadila.

Putovanje po Indiji je bilo ušlo u tre�i mjesec, i moram priznati da mi ga je ve� bilo puna kapa. Bila mi je potrebna kratkotrajna promjena.

U Bangladeš mi se nije išlo, jer je to još siromašnija Indija, a nije mi se ni dalo baviti administracijom i pribavljanjem obaveznih dozvola za odlazak u zapadnu Indiju. U Burmu se ionako ne mo�e kopnenim putem. Butan zahtjeva za svaki dan boravka vise od 250 dolara. Pakistan mi je bio daleko kada sam zapao u krizu, pa mi je na raspolaganju preostao Nepal. To bi mogao biti dobar izbor, da ne postoji uvijek neko „ali“.

Ni u kom slu�aju mi se nije dalo i�i u poznate gradove Kathmandu ili Pokhara. Ponešto zbog iste te zime od koje bje�im, a ponešto zbog masovnog turizma koji tamo vlada, i u kojemu se ne osje�am dobro.

Odlu�io sam si za bo�i�ne praznike pokloniti pregršt toplih sun�evih zraka na jugu Nepala, gdje zima sti�e puno kasnije, a i kada stigne, nije tako ljuta, ve� su zimske dnevne temperature oko dvadesetog stupnja celziusove skale.

Vla�na zemlja – Terai, je najplodnija nepalske ravnice, smještena ju�no od Himalaja. Nepalski Terai je duga�ak koliko udaljenost od Vukovara do Dubrovnika, voze�i se kroz Hrvatsku, a ne brzim putem preko Bosne. �itnica Nepala je široka samo par desetaka kilometara i podsje�a na isto�nu Hrvatsku.

Terai je potpuno netipi�ni dio Nepala i od strane turista rijetko posje�ivan. Nadmorska visina je tek nekoliko metara, a na toj visini plodna polja ri�e se smjenjuju sa savanama i pašnjacima. Klima je suptropska i monsunska, bolje re�eno neugodna. Ovo je u Nepalu najtopliji prostor i k tomu još s najviše padavina. To sam posljednjih ledenih dana tra�io.

U prostoru Terai �ivi više od polovice nepalskog naroda, ali je broj zanimljivosti zanemaruju�e mali. Ve�a je vjerojatno�a da se �ovjek razboli od malarije, nego da na osam stotina kilometara puta, vidi nešto zanimljivo. Al´je toplo!

 

Odli�nim izborom se pokazao odlazak u Ilam. Simpati�ni provincijalni gradi�, mir i dobra doza dosade. Na prste jedne ruke se mo�e nabrojati strance, a i oni koji su u gradu, nisu tipi�ni turisti, ve� �lanovi neke od svjetskih organizacija koje pokušavaju pomo�i Nepalu. Posvuda nebrojene prodavaonice alkohola, a kada po�ne padati mrak po�inje i pijenje. Pije se kao rijetko gdje na svijetu, iako se ne mo�e re�i da su cijene alkohola niske. Dobro je što su Nepalci dobro�udni i neagresivni, jer sam u nekima nama bliskim prostorima, vi�ao kako nakon toliko alkohola sijevaju šake i no�evi. Dobro je i to da se o punom mjesecu suzdr�avaju od alkohola. Sre�a je da se prije pijenja dobro jede, toplo i masno, a cijele ve�eri mezi ponešto, naj�eš�e pe�eni komadi�i mesa. Za one koji vole probati nešto tradicionalno i nepalski originalno, preporu�io bih tomba, vrstu piva od fermentirane ri�e i je�ma. U posudu iz koje se pije, dolijeva se cijelo vrijeme topla voda i ima pred sobom pravu malu pivovaru. Uz ovo se poslu�uju glavice pe�enog �ešnjaka pod ljuskom.

O ukusima se ne raspravlja.

 

Posvuda po gradu se prodaje churpi sir napravljen iz mlijeka himalajskog goveda, ali i brojne vrste �ajeva.
Glavna stvar u Ilam je �aj. Ilam je nepalski Darjerling, s brojnim prekrasnim planta�ama �aja. Sve je ovdje ekološki, a zanimljivost je da je u gradu zabranjeno pušenje, kako bi dojam o ekologiji bio još uvjerljiviji.

 

Vo�nja autobusom po jugu Nepala je pravi pravcati horor. Autobusi su tehni�ki dosta loši, pretrpani kao rijetko gdje na svijetu, a na divljoj i riskantnoj vo�nji, otvorenih usta bi se divio Fittipaldi, jednako kao Schumacher, Senna ili Niki Lauda. Agresivniju i opasniju vo�nju nisam nikada prije do�ivio. Nešto je bolje u skupljim autobusima kojima se prevoze turisti, ali samo zbog osje�aja komfora, a ne zbog sigurne i razumne vo�nje.

Trka za �avolom, bi se mogla nazvati ova, osam stotina kilometara duga�ka trka, podijeljena u tri-�etiri etape. Tko pre�ivi, pri�at �e.

Idu�i u pravcu zapada, a paralelno s indijskom granicom, stigao sam i do Chitwan. Chitwan je 1973. godine proglašen za prvi nepalski nacionalni park. U poluprašumskom prostoru se uz dosta sre�e mogu sresti rijetke �ivotinje koje su na listi ugro�enih. U ovome UNESCO spomeniku svjetske baštine se mogu vidjeti bengalski tigar, rijetki indijski gavijal-vrsta krokodila i veliki indijski oklopljeni nosorog. Glagol mo�i je ovdje u kondicionalu i jako teško da se svi faktori poslo�e: godišnje doba, padavine, toplina, svjetlost...

 

Rijetki turisti se �ale da se malo vidi u obilasku Chitwan, a doma�ini se isto tako �ale, da u posljednje vrijeme sve rje�e vi�aju turiste.

Jedno je sigurno, u širem prostoru nacionalnog parka je dobro razvijena turisti�ka infrastruktura, ugodno je, originalno i nimalo napadno. Sa Chitwan ravnice sam po prvi puta vidio himalajske osamtisu�njake u svoj svojoj veli�ini.

�ovjeku je teško ugoditi. Najprije hladno, hladno, pa brzo na jug. Sada nakon par dana tropskih sparina, tra�im priliku da zbrišem u brda.

Na svu sre�u Tansen nije daleko. Grad se smjestio ispod prvih brda visokih blizu dvije tisu�e metara. Kroz Tansen i preko predvorja Himalaja prolazi jedna od glavnih nepalskih saobra�ajnih pravaca Nepala, cesta koja povezuje Indiju i nepalske gradove Pokhara i Kathmandu.

 

Sa Srinagar Danda, brda koje se izdi�e iznad grada, pru�a se prekrasna panorama na zasnije�ene vrhove Himalaja. Idu�i od zapada prema istoku, smjenjuju se Kanjiroba, Dhalaugiri, Annapurna, Manaslu...

Tansen, grad nastao u 11. stolje�u, je stolje�ima bio glavni grad Magar kraljevstva od Palpa, a ima i danas dosta za pokazati u svojem labirintu uskih uli�ica. Posvuda tipi�ni drveni balkoni, nedaleko od glavnog trga je pala�a, koja je godinama bila sjedište maoisti�kog pokreta koji je još i danas veoma jak u Tansenu. Par stotina metara isto�nije je hram bogu Visnu. Hinduisti�ki hram Amar Narayan se nalazi na listi spomenika svjetske baštine. U vrijeme moga posjeta su u hramu i oko njega bili opse�ni gra�evinski radovi, pa se malo moglo vidjeti.

 

Lumbini ima za budiste posebno zna�enje. U gradi�u nedaleko indijske granice, godine 623. prije Krista, ro�en je Siddhartha Gautama, povijesni Buda. Mjesto je danas veliki budisti�ki memorijalni centar. Na desetak hektara površine, su kroz budisti�ke hramove, specifi�ne za razli�ite dr�ave, prikazani svi budisti�ki pravci i škole u svijetu.

Na inicijativu generalnog tajnika Ujedinjenih naroda, Burmanca U Thanta, a u povodu 2559. ro�endana Bude, otvoren je u Lumbini ovaj budisti�ki kompleks. Širom svijeta poznati japanski arhitekt Tange Kenzo je projektant ovog najve�eg i najva�nijeg budisti�kog hodo�asni�kog mjesta na svijetu. Lumbini je od 1997. godine pod zaštitom UNESCO.

Zagrijanih kostiju i zagrijanog srca napuštam Terai i Nepal.

Foto galerija















Tekst i fotografije: Milan Rajši�
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch

 

Od istog autora:

Putopis svjetskog putnika Milana Rajši�a:
U zemlji kr�mi, kavana, kafeneiona ...
Gr�ka - prije više od deset godina

 

 Kontakt ako imate pitanja ili poznate neku interesantnu zanimljivost mo�ete nam se javiti e-mailom zanimljivosti@arhiva.croatia.ch

 

Untitled Document


Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.