Putopis svjetskog putnika Milana Rajši�a:
Gr�ka - prije više od deset godina

Milan Rajši�: "Pošteno re�eno, dozlogrdilo mi svakog dana �itati i slušati: te Gr�ka ovo, te Gr�ka ono, te biti �e, te ne�e biti... Šaljem ti moj davno napisani tekst, objavljen u lipnju 2004. godine, na stranicama 86. broja Meridijana, hrvatskog �asopisa za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja. Tekst je i danas aktualan (barem u ve�oj mjeri), ali moraš potra�iti nekoliko fotki za ilustraciju, jer su moji dijapozitivi još u kutijama i nisu dospjeli na moderno slikanje-skeniranje. Ako ti odgovara, veselit �e me bar malo promjene u crno-bijelom tonu gr�kog duga i du�nika."

Zvonimir Mitar: "OK, internet je pun slika, izabrao sam neke koje odgovaraju tekstu, a na kraju teksta sam dodao i dva pps-priloga, Gr�ka 1 i Gr�ka 2, koji ne odgovaraju baš direktno tekstu, ali zgodno ih je pogledati i malo bolje upoznati Gr�ku. No ipak ostati vjerni našem Jadranskom moru"

*****

U zemlji kr�mi, kavana, kafeniona

U kafeneionu – jednoj obi�noj gr�koj kavani, koja se u manjim mjestima i selima naj�eš�e nalazi u centru mjesta, a pokraj crkve – sjede brojni muškarci, podjednako prijepodne i poslijepodne, ali se najviše posjetitelja okupi kad padne mrak.

Grci svakodnevno provode sate i sate sjede�i u neudobnim drvenim stolicama �ija su sjedala i naslon ispleteni od rogozova pletiva, a jedna drvena pre�ka postavljena izme�u nogu stolca slu�i za dr�anje nogu posjetitelja kafeniona. Kako je ona dosta visoko i neuobi�ajeno postavljena, ljudi koji sjede na tim stolicama više nalikuju na kokoši koje �u�e u kokošinjcu. Stolovi su uglavnom mali i naj�eš�e klimavi, a televizor u uglu kavane je po obi�aju gotovo uvijek preglasan. Na zidovima kavane su brojne šarene slike svetaca, jeftine ilustracije vezane uz gr�ku povijest i mitologiju, a ponekad, iako veoma rijetko, na zidu se ko�operi velika slika aktualnog predsjednika dr�ave, kojemu svatko mo�e mirne duše okrenuti le�a u znak neslaganja s njegovom politikom.

U gr�koj kavani se mo�e sjediti satima, a da se ne progovori rije�, ali se isto tako razgovara o poslovima i novcu, novome i starome, politici i vremenu. Podjednako su va�ne teme za razgovor, posljednji parlamentarni izbori, predstoje�a berba maslina ili kra�a koja se dogodila protekle no�i u susjednom selu. Diskutira se, promatra prolaznike, podi�e glas i sva�a, sklapaju se poslovi... Drugima preostaje da �itaju ili listaju novine, igraju domino ili karte, a posebno je omiljena igra tavle, sli�na šahu.

Bilo što da se od ovoga radi, jedno je sigurno – ruke posjetitelja kavane igraju se s komboloi. To je kod Grka zasigurno naj�eš�a i najomiljenija igra za odrasle. Komboloi je lanac s drvenim, plasti�nim, staklenim, srebrenim ili jantarnim kuglicama raznih boja i veli�ine, sli�an krunici koja se koristi u našim krajevima. Ta igra svoje porijeklo vu�e iz vremena turske okupacije, kada je predstavljala lanac na kojemu se nalazilo 99 kuglica za 99 Alahovih imena. Danas igra nema nikakvo religiozno zna�enje, a i broj kuglica se kre�e izme�u 13 i 17, jer se tim brojem kuglica mo�e nesmetano i lagano igrati, prebacuju�i kuglice preko prstima u svim mogu�im pravcima.

Kavana je mjesto na kojemu se razgovara i kroz razgovor savjetuje, tješi i poma�e. U gr�koj kavani se i danas postavljaju pitanja kao u Homerovo doba ili u anti�koj literaturi. Tamo se pita i odgovara na vje�na pitanja: Tko si? Odakle dolaziš? Zbog �ega si ovdje? Kuda ideš? Tko redovito posje�uje gr�ku kavanu nema nikakve potrebe skupo pla�ati savjete psihologa. Posebnost razgovora u gr�koj kavani je u tome što se o svemu razgovara u sadašnjem vremenu. O Aleksandru Makedonskome ili Periklu govori se ravnopravno, kao o predsjedniku Karamanlisu ili ratu u Iraku, a o predstavi anti�ke tragedije koja se igrala prethodne ve�eri u mjesnom amfiteatru pri�a se kao da se to dogodilo upravo u vlastitoj obitelji.

Isto kao što ne ostavljaju velik razmak izme�u prošlosti i sadašnjosti, novo pridošli gosti u kavanu, bez obzira bila ona puna ili poluprazna, uvijek zauzimaju mjesto pokraj stola za kojim netko ve� sjedi te se upuštaju u razgovor s nepoznatim.

Gr�ka kavana spada u me�u institucije u kojima dominiraju muškarci. U provincijskim malim mjestima i selima je u kavanama gotovo nemogu�e sresti �enu, iako prave zabrane za ulazak �ena u kavanu, svetište i hram gr�kog muškarca, nema. U velikim gradovima kao što su Atena, Solun ili Patras slika se lagano mijenja, ali isklju�ivo u centru grada i oko turisti�ki va�nih punktova. Grk bez kavane isto je što i �edan �ovjek u pustinji u kojoj nema oaze i vode. Jednostavno re�eno, izgubljen je, pa zbog toga svaki dio grada, svako i najmanje selo, svaki mjesni trg, ima najmanje jednu kavanu. Gr�ki iseljenici, kojih ima mnogo u svim dijelovima svijeta, pokušavaju tu za njih jednako vrijednu instituciju, kao što su i gr�ka demokracija ili gr�ka filozofija, ponijeti sa sobom u Sydney ili Stuttgart te tamo u njoj sanjati i tugovati, �eznuti i patiti za �ivotom u Gr�koj, gr�kim suncem, plavim nebom i morem.

Kava je �esto za naše ukuse prepr�ena, a priprema se na najmanje desetak razli�itih na�ina – od gorke do ekstra slatke, od pjenaste do ukuhane. Kava je zasigurno glavni razlog za dolazak u kafenion, ali se u kavani mo�e popiti i pivo podjednako dobro kao širom Europe, jer je naj�eš�e ra�eno po zapadnoeuropskim licencama.

Retsina je vino koje sadr�i veoma veliku koli�inu smole, veoma neobi�nog i neugodnog ukusa, naro�ito kada se pije prvi put, na koji se �ovjek mora naviknuti.

U ve�ernjim satima brojni gosti sjede uz �ašicu metaxe, vrhunskoga gr�koga vinjaka, ili ouzo, rakije s okusom anisa, kod nas poznatijom pod imenom mastika. Posebno je vrijedno napomenuti da se veoma rijetko mo�e sresti pijani Grk, iako im je ljubav prema alkoholu velika. Grci ne vole mlade Skandinavce, Engleze ili Nijemce koji se napijaju do gubitka svijesti, a na nekim manjim otocima je tima, naj�eš�e naprtnja�a turistima, pristup zabranjen.

Gr�ka salata s fetom i gyros

U svakoj se kavani mo�e ponešto pojesti, a naj�eš�e brojne, maslinovim uljem dobro za�injene salate, od kojih je zasigurno najbolja gr�ka salata, u kojoj se uz razno povr�e dobiju razli�ite masline i komadi�i poznatog slanog ov�jeg sira, zvu�noga imena feta.. �esta su i jednostavna jela od mesa pe�enog na �aru – souvlaki, gyros, pa razne musake, pite i druga gotova jela, a ne nedostaje ni slastica me�u kojima su nama najpoznatije slatke, preslatke baklave.

Srda�no dobrodošli na jedno mjesto gdje se miješaju i ispreple�u mitovi i svakodnevica. Dobrodošli u grad koji �ivi svoj dvoli�ni �ivot. Grad koji ima lice jedne metropole s prostranim širokim ulicama, neboderima, poslovnim ljudima i milijunima turista koji tuda defiliraju cijele godine. Ono drugo lice je lice balkanske provincije, geografskog i folklornog istoka, s brojnim malim prodavaonicama cigareta i šibica, �ista�ima cipela, ljubaznim trgovcima koji nikamo ne �ure i rado po�aste kupca kavom, radoznalim mještanima koji su spremni da vas za ruku odvedu do mjesta koje tra�ite, pa makar to bilo udaljeno i pola sata hoda.

Duboko ispod površine atenske zemlje smjenjuju se razli�iti povijesni slojevi naše kulture, u svojoj najdubljoj dubini dodiruju�i samo ro�enje �ovje�anstva. Iz toga naslije�a izlazi moderan i aktivan velegrad. Njegova prošlost prote�e se kroz tisu�lje�a, u vrijeme cvjetaju�e antike i u dekadenciju, kroz velike pobjede, ali isto tako i nezaboravne poraze, poznaju�i sjaj podjednako kao i tamnu stranu gradskoga �ivota.

Grad se spominje pod svojim imenom ve� krajem 16. stolje�a prije Krista, a koje je dobio u �ast bo�ice Atene. Do tada je bog mora posejdon bio zaštitnik grada. Atena je vjerojatno jedini europski glavni grad i isto tako jedini grad na svijetu u kojemu se posvuda susre�u i povezuju novosti, trendovi, struje, sa istoka i sa zapada, sa sjevera i sa juga. Grad je va�no �vorište u kojemu se susre�u razli�ite kulture, tradicije, religije. U gradu je mogu�e slijediti tragove najstarije anti�ke kulture koji su u današnjoj civilizaciji nanovo probu�eni, istodobno u�ivaju�i u modernom zapadnom gradu s vrhunskim tehnologijama, modernim razvojem, brojnim mogu�nostima za zabavu i umjetnost. U Ateni �e posjetitelj prona�i sve što za�eli. Ili gotovo sve.

U slu�aju da Pariz nosi titulu „grada svjetlosti“, atenski spomenici su sama svjetlost. Ta je svjetlost toliko jaka da se posjetitelj arheoloških spomenika u Ateni, osje�a više hodo�asnikom nego turistom.
Svako hodo�aš�e po�inje na Akropolisu, najsavršenijem monumentu na Zemlji. U toj gra�evini su se na najidealniji i kasnije nikada neponovljen na�in priroda i umjetnost preto�ili u idealnu harmoniju. Brojni spomenici nalaze se na Svetom brdu i njegovoj blizini, stvaraju�i dojam da su brojne kulturne epohe ponovo �ive tu pred nama. Ta djela anti�kog stvaralaštva su ishodišne to�ke naše današnje zapadne civilizacije. Na tom prijestolju bogova i vladara, mo�e �ovjek vidjeti sve što je tijekom �ivota nau�io (i zaboravio). Atenu Grci smatraju svojom ku�om, kao i ku�om ostalih Europljana.

Godišnje osam milijuna novovjekih hodo�asnika i njihovih nogu, prije�u preko mramornih stepenica Akropole, prijete�i da se iste potpuno pohabaju, izli�u i potroše. Zbog toga su grad i me�unarodne institucije za zaštitu spomenika kulture, ve�inu spomenika oblo�ili drvetom, a na veliki dio prostora oko Panteona, zabranili direktan pristup. Posebno velik problem pri�injavaju i „sakuplja�i suvenira“, koji po svaku cijenu �ele sa sobom ponijeti dio prave Antike.

Atena le�i ispod Akropole

Du�e od tri tisu�e godina Atena le�i na svome mjestu ispod Akropole, rastu�i bez granica u visinu i širinu. Uske ulice ve� du�e vrijeme ne odgovaraju rastu�em broju automobila, pa u gradu vlada neprekidni prometni kaos i kolaps. Njih najbolje opisuje anegdota u kojoj jedan voza� ka�e: „Zašto trebamo ovako veliki stadion, bolje da ga pretvorimo u parkiralište?“ Zaga�enost od ispušnih plinova je toliko velika, da se ponekad s Akropole ne mogu vidjeti ku�e u Plaki, koje se nalaze samo nekoliko stotina metara ni�e.

Ulice u Ateni nose imena bogova i boginja, kraljeva i zaslu�nih ljudi, a veoma rijetko �ivotinja, biljaka ili geografskih pojmova. Tako se neka imena i ponavljaju, kao što se me�u ostalim, Afrodita pojavljuje 22 puta, a Aristotelovo ime nosi 19 ulica.

 
Atena i dio grada koji nosi ime Plaka no�u

Posebno su lijepe no�i u Ateni, koja u doslovnom smislu no�u ne spava. Ovdje je �ivot jedno danas, jedno jedinstveno sada, sasvim svejedno nalazite li se u starom dijelu grada koji nosi ime Plaka, u kojemu su nebrojeni restorani, antikvarnice i prodavaonice suvenira, ili na bilo kojem drugom mjestu toga višemilijunskog grada. Ujutro, kada se naspavate, ne propustite priliku posjetiti središnju atensku tr�nicu. Takvu gu�vu i viku ne mo�ete sresti nigdje na svijetu.

 
Souvlaki

 
Luka Pirej

Nakon dobre porcije souvlakija odvezite se podzemnom �eljeznicom do luke Pirej, u kojoj posjetitelja o�ekuju brojne zanimljivosti.

Plaka no�u

Dan je kratak da bi se stiglo obi�i sve što je zanimljivo, a ve� sti�e nova no�. Ponovo nas o�ekuje raskalašeni, otka�eni �ivot na Plaki... 

*****

Na kraju evo i dva gore spomenuta pps-priloga. Kada kliknete na link/poveznicu, ako se ne pojavi slika preko cijelog ekrana, popra�ena glazbom, stisnite na tipkovnici tipku F5 - aktualiziranje.

Gr�ka 1

Gr�ka 2

I malo aktualnog, crnog humora:
Ako se, umjesto na Jadran, ipak spremate na put u Gr�ku, mo�da ne�ete trebati Eure:

Tekst: Milan Rajši�
Fotografije s interneta preuzeo: Zvonimir Mitar
Za portal ilustrirao i pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch

Od istog autora:

Putopis svjetskog putnika Milana Rajši�a:
Malezija