Putopis svjetskog putnika Milana Rajši�a:
Malezija

„Ja sam bio kratko u Kuala Lumpuru. Nisam puno uspio vidjeti (osim naravno Petronasa), ali dojam je bio fantasti�an. Neobi�na, vrlo zanimljiva zemlja.

Ja sam baš bio tamo kada su slavili neki "dan Republike". Svi veseli i ponosni- od blata do zvijezda za 20 godina. Jer Malezija je stvarno prije 20 godina bila blatna kalju�a.

A sada se ponose sa najvišim zgradama na svijetu, jednim od najmodernijih aerodroma na svijetu, stazom F1 i prekrasnom, nedirnutom prirodom. Sjajna kombinacija.“

„I ja sam bila, ali kad �itam što pišu ljudi prije mene, kao da sam bila u nekoj drugoj zemlji. Meni je bilo presparno, pregu�vasto, presmrdljivo, preoronulo itd. �ak i na bajnim blizana�kim tornjevima od inoksa su zahr�ali šarafi od te silne vlage. Vjerojatno sam ja prerazma�ena.“

Ovo su samo dvije, potpuno opre�ne, pri�e o Maleziji koje sam �uo.

Bio sam i ja (samo pet dana) u Maleziji. Bolje re�eno prošao sam sjeverni dio i vidio samo „M“ od Malezije, a moje vi�enje je negdje izme�u.

Fantasti�na, Malezija za mene nije, posebice nakon što �ovjek posjeti zemlje kao što su Laos, Vietnam, Burma, Tajland.

Zanimljiva je meni Malezija, onoliko, koliko je zanimljivo par stotina kilometara putovati kroz jednoli�ne nepregledne planta�e palmi. Zanimljivo je mo�da na otoku Borneu, gdje su se smjestile federalne jedinice Sarawak i Sabah. Nisam bio, nisam vidio, ne mogu ništa re�i.

Da je sparno, sparno je, ali u vrijeme kada sam putovao po Maleziji nije bilo monsuna, pa ni sparina nije pretjerana. Gu�vu sam do�ivio samo u strogom centru Kuala Lumpura, a sve ostalo je bilo više nego ugodno tra�enje �ovjeka, posebice u provincijalnim mjestima, kao što su Mersing ili Pekan, na isto�noj obali malezijskog poluotoka.

U okolici ovih mjesta nisam našao pla�u vrijednu pa�nje, a za odlazak do nekoga od otoka nisam imao vremena.

Presmrdljivo i preoronulo, nisam Maleziju do�ivio niti jednog jedinog trenutka, jednako kao što nisam sreo negostoljubivog �itelja Malezije.

Iako ima jedan od najmodernijih aerodroma na svijetu i nadprosje�no dobru povezanost sa svijetom, Malezija spada u rijetko ili najrje�e posje�ivane zemlje jugoisto�ne Azije. Na posjet se naj�eš�e odlu�uje onaj kome preostane par dana do novoga leta u neku od azijskih zemalja ili  u pravcu ku�e.

Voli li putnik urbanije, sre�enije, konzumu sklone zemlje, Malezija mu se mo�e vrlo lako prilijepiti na dušu.
Nasuprot tome, onaj tko tra�i tradicionalno, ruralno, bazi�no i egzistencijalno, biti �e djelomi�no nezadovoljan.

Za mene je veliko razo�aranje bilo to, da u Maleziji nema tradicionalnih tr�nica sli�nih onima širom Azije pa i u Hrvatskoj, ve� se ve�ina trgovanja svodi na posjet nekom od trgova�kih centara, koji su širom svijeta jednaki kao jaje jajetu i teško je u njima prona�i nešto malezijsko, peruansko, hrvatsko...

Još mi je šokantnije bilo to, da se lupom mora tra�iti, stotinjak kilometara daleko od ekvatora, ju�no egzoti�no vo�e. Za razliku od zemalja na istoj geografskoj širini, Malezija je po ovome pitanju doslovno re�eno jadna, a cijene onoga vo�a koje se na�e, su više nego u Evropi.

Ono što mi se posebno dopalo u Maleziji su ljudi. Ne znam na kojem su mjestu svjetske Liste zadovoljstva (�im se sve bave ljudi, a i kako to mjere...), ali je sigurno da bi se morali nalaziti pri samome vrhu. Nasmijani su, veseli su, nisu svadljivi, ne dosa�uju, ne smetaju, agresija im je nepoznanica...

S druge strane, svjetski dušebri�nici nas pokušavaju upozoriti da je Malezija premuslimanska dr�ava (kako ne bi bila kada ima više od dvije tre�ine Muslimana, svih vrsta i podvrsta). Ka�u ti isti zaštitnici svega i sva�ega, da je u Maleziji zabranjeno nemuslimanu izgovarati rije� Allah (naša Biblija lijepo ka�e: ne spominji ime gospodina Boga uzalud...). Teško je u Maleziji konvertirati sa islamske na neku drugu vjeru (a koliko su samo na Kaptolu sretni kada netko otpadne iz stada...).

Lista po kojoj je Malezija loša zemlja je poduga�ka, pa su tu brojne zabrane: visoke pete �enskih cipela, upra�njavanje joge, javno kupanje i plivanje �ena i djevojaka, slavljenje Dana zaljubljenih, upotreba ru�a za usne, Hip-hop glazba...

Iako su prvi Kinezi i Tibetanci pristigli na prostore današnje Malezije još prije 5000 godina, a nešto poslije i narod Malaji (najvjerojatnije sa Sumatre), nije im baš išlo od ruke stvaranje samostalne Malezije. Naj�eš�e su im za ovratnik puhali Tajlan�ani, a onda su ih se dograbili Portugalci, pa Nizozemci.

U 18. stolje�u sti�e britanska East India Company, pa sve mic po mic, ostaje do 1946. godine i osnivanja Malezijske unije. Ne, ne, ni Japanci ih nisu zaboravili, u nekoliko navrata okupirati su ih za vrijeme  Drugoga svjetskog rata.

Nezavisna je Malezija postala 1957. godine, a nekoliko godina je i Singapur bio dio prve malezijske Federacije.

Nije narednih godina sve išlo baš kao podmazano i bez problema: smjenjivali su se etni�ki sukobi i gospodarske napetosti i krize.

Posljednjih dvadesetak godina je u Maleziji sve postalo Put prema zvijezdama. Zahvaljuju�i velikoj potra�nji za tradicionalnim malezijskim proizvodima, gumi, palminom ulju, �aju i cinku, Malezija danas  puca po svim šavovima od razvoja i napretka. Ovome je u velikoj mjeri doprinijelo i otkrivanje nafte i plina u Ju�nokineskom moru.

Zanimljivost je da je Kuala Lumpur glavni grad, a da se sjedište vlade nalazi u gradu Putrajaya. Ništa manje nije interesantno i to da je Malezija jedina zemlja na svijetu u kojoj postoji rotaciona izborna monarhija. Ovo zna�i da se u Maleziji svakih pet godina bira izme�u devet sultana novi malezijski  kralj. I tako u krug, tako da se sada po prvi puta dogodilo da je sultan Abdul Halim Mu’adzam Shah, po drugi puta u �ivotu postao kralj. Prvi puta je to bilo prije �etrdeset godina. I kraljevi zaslu�uju odmor.

Cijeli period stvaranja moderne Malezije je kao i Danteov put u Pakao, poplo�en nedemokratskim, bolje re�eno autokratskim, vladanjem sadašnjeg premijera Abdullah Ahmad Badawi i društva.

Pošto me niti jedna od spomenutih njihovih zabrana posebno ne poga�a, mogao bih se ja i preseliti u Maleziju, a i malezijsko muslimanstvo mi se u tih par dana boravka predstavilo s ugodnim ljudskim licem.
Problem su mi još uvijek monsuni i sparina, a nedostaju i brda papaja, manga, duriana, licija...  

Malezijski glavni grad Kuala Lumpur, ima danas nešto manje od dva miliona �itelja. U stotinu i pedeset godina postojanja, od nepoznatog naselja na mo�varnom i zabarenom uš�u rijeka Klang i Gombak,  Kuala Lumpur je postao komercijalni centar Malezije i jedan od va�nijih gradova u jugoisto�noj Aziji. 

„Blatno uš�e dviju rijeka“ je zna�enje imena grada na malezijskom jeziku, a umjesto toga posjetitelja danas do�ekuje moderni grad s brojnim prepoznatljivim neboderima, vrhunskim restoranima, svjetski poznatim trgova�kim centrima.

Lista zanimljivosti u gradu je povelika: stari kolonijalni kvart, Kineska �etvrt, Little India, Merdeka trg, Masjid d�amija, ekstravagantna rezidencija sultana Abdul Samad, brojni muzeji i galerije, šarene indijske i kineske bogomolje, televizijski toranj, parkovi, botani�ki vrtovi i akvarij, restorani, restorani...

Sultan Salahuddin Abdul Aziz Shah d�amija, ili zbog plave kupole u narodu jednostavnije nazivana Plava, ima �etiri minareta koja je s visinom od 142 metra najviša islamska vjerska gra�evina na svijetu. U njoj se istovremeno mo�e moliti 24 000 vjernika.

Najpoznatija gra�evina Kuala Lumpura i Malezije, je Petronas Twin Towers. Zgrada koja se sastoji od dva tornja povezana „nebeskim mostom“ ima 88 katova, a ukupna visina joj je 452 metra i osma je najviša gra�evina na svijetu.

Argentinac Cesar Pelli, potpisuje ovaj fascinantan arhitektonski rad, koji svoje postojanje ima zahvaliti u prvome redu naftnom i gasnom magnatu Petronas, po kojemu je i dobio ime. Gra�evina podsje�a na minarete d�amije, a napravljena je od nehr�aju�eg metala i laminiranog stakla. Tlocrt gra�evine je u formi osmerokutne zvijezde koja predstavlja islamske principe harmonije.

Cijelih šest katova tornja je namijenjeno za restorane, kavane, barove, najpoznatije svjetske trgova�ke lance, kina, banke, postu.

Suvremena umjetnost Azije i svijeta se nalazi izlo�ena na tre�em katu Petronas gra�evine, a �etvrti je rezerviran za Znanstveni centar.

Oko blizanaca se nalazi prekrasan kompleks parkova u kojima je zasa�eno 1900 doma�ih vrsta drve�a i bilja. U parku je umjetno jezero i vodoskok. U gradu vje�ne sparine i visokih temperatura, �ovjek ima osje�aj da se preselio u raj.

Foto galerija

Tekst: Milan Rajši�
Fotografije: Marija Renduli� i Milan Rajši�
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch

Od istog autora:

Putopis svjetskog putnika Milana Rajši�a:
Singapur - Urediti ne popustiti