Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  


 

Putopis svjetskog putnika Milana Rajši�a:
Singapur - Urediti ne popustiti

Potpuno sam zaboravio na jednu od onih ispovijesti za šankom, poslije tre�eg ili �etvrtog, vrag �e ga više znati kojeg, popijenog  pelinkovca.

Pristojno odjeven i pa�ljivo njegovan muškarac, nešto mla�i od mene, što danas i nije baš rijetko, pri�ao mi je u alkoholnim parama zamagljenoj birtiji, kako ima besane no�i. Ništa posebno na prvi pogled, da u pri�i nije bilo rije�i o suzama radosnicama i no�ima u kojima se budio, jer je bio sretan. A sre�u mu je predstavljao trenutak, što je zakasnio na termin za dobivanje jednoga od onih kredita s promjenjivom klauzulom. U petak je zakasnio u banku, pa nesretan i uplašen kako da to objasni supruzi, otišao u obli�nju kavanu i …

Jutro zna više od ve�eri, pa se i njemu ukazalo sve zlo koje bi ga moglo sna�i ako uzme kredit, pa je radije pristao na zlo koje ga je snašlo sa suprugom.

Sad ve� godinama mirno spava, a o punom mjesecu ga mu�i ugodna nesanica, koja ga �ini sretnim.
Nitko za šankom nije baš povjerovao u ovu pri�u, a i ja sam ju brzo zaboravio.

Prije kra�eg vremena sam se vratio s puta po jugoisto�noj Aziji i ne bi to bilo ništa posebno, da par dana kasnije nije u svjetskim dnevnim novinama osvanula jedna osmrtnica.

 

Preminuli Lee Kuan Yew je bio prvi premijer dr�ave Singapur i taj je posao obavljao cijelih trideset i jednu godinu, od 1959. do 1990. U sljede�oj Vladi Republike Singapur bio je Senior ministar, a u onoj koju je vodio njegov sin Lee Hsien Loong, dobio je posebno mjesto ministra Mentora, da bi onda definitivno 2011. godine napustio politiku.

Novine su krajem o�ujka bile pune tekstova o Singapuru, pa sam tako i ja saznao da sam profitirao poprili�no puno novaca, jer sam za kra�ega boravka u Singapuru, najmanje petnaestak puta prelazio cestu na mjestu gdje nema obilje�enog pješa�kog prijelaza. Svako nezakonito prela�enje ceste se u dr�avici Singapur ka�njava sa stotinu dolara.

Narednih par no�i, a i sada kada je pun mjesec, budim se veseo i sretan, jer sam uštedio cijelih tisu�u i pol dolara. Mo�da i više, al' ne�u biti sitni�av.

Šteta da sam zakora�io u sedmo desetlje�e �ivota, pa ne crtam grafite po zidovima ili autobusima, a mogao sam uštedjeti i desetostruku sumu. Za ovu vrst zabave se, pored nov�ane kazne, u Singapuru dobije i nakvašenim bambusovim štapom po goloj stra�njici.

Što bi to tek bio posao da �va�em �vaka�e gume, �ija je prodaja kao i unošenje u dr�avu Singapur zabranjena. �vake s nikotinom, se mogu kupiti na recept uz prilaganje osobne karte, a apotekaru koji prekrši ovaj zakon slijedi kazna od 3000 dolara. Onome tko ih �va�e i ostavlja posvuda u autobusima, prijeti da se nov�anik stanji za 500 dolara.

Visoke nov�ane kazne su namijenjene i onima koji bacaju otpatke ili opuške oko sebe, a ako to �ine po drugi put, ne moraju brinuti za odje�u, jer im grad na raspolaganje stavi neonsku svjetle�u naran�astu vestu s natpisom: ORDER FOR CORRECTIVE WORK.  Ovako o dr�avnom trošku obu�en, �ovjek mora još i �istiti plazu. Strašni neki Singapurci.

Lista singapurskog Kataloga kazni je poprili�no duga�ka: 500 do 5000 dolara za jedenje, pijenje ili pušenje u javnim prometalima; par stotina za unošenje mirisnog durian vo�a u javne prostore. S ovim posljednjim se malo progledava kroz prste, jer ve�ina �itelja Singapura jako voli ovo vo�e.

Pušenje je u gradu lavova zabranjeno skoro posvuda tamo gdje se skupi više od dvoje ljudi (autobusne stanice, barovi, diskoteke...). Singapur je jedina dr�ava na svijetu koja nema prodaju cigareta u duty free prodavaonicama prilikom dolaska na aerodrom iz bijeloga svijeta, a unošenje cigareta je zabranjeno. Kazna za posjedovanje jedne jedine šteke cigareta, je cijelih 650 euro. Maksimalno se mo�e unijeti, slovima i brojem, samo 17 komada cigareta.

Laganje prilikom davanja slu�benog iskaza se ka�njava, jako, jako debelo nov�ano, a uz to ide i minimalno tri udarca jako, jako debelim štapom po goloj guzi.

Homoseksualnost se u Singapuru smatra neprirodnim, ali se prekršitelji ne ka�njavaju. Oralni i analni seks je, za heteroseksualce starije od 16 godina, legaliziran tek prije par godina. Prostitucija je dozvoljena i dobro razvijena gospodarska djelatnost, jer dobro puni ionako prepune gradske kase.

Ostavljen prljav toalet ili vršenje nu�de u prirodi, se napla�uju prema katalogu 500 dolara, a ponovljeno nedjelo par tisu�a.

Strancima se u ve�ini malih prekršaja, vezanih uz otpatke, �vaka�e gume, ba�ene pikavce ili nedozvoljeno prela�enje ceste, tolerira nedjelo, jednako kao što je i u indijskom kvartu dozvoljeno malo nereda.

U danima vikenda ili praznika se kontrola gradskih slu�bi namjerno smanjuje i Indijcima ostavlja sloboda, da se ponašaju onako kako im je to njihovim DNK kodom zadano. Ugodno je onda vidjeti u besprijekorno �istom i urednom Singapuru, malo kaosa, brda posvuda ba�enog otpada, stotine i stotine opušaka, sjedenje na travnjacima...

Ova lako�a (ne)ponašanja je ograni�ena samo na kvart Little India i, ne zaboravite, samo krajem tjedna.

Singapur je jedan od najsigurnijih gradova na svijetu. O drakonskim kaznama za korištenje i prodaju droga smo ve� �esto �itali i �uli. U pitanju je i smrtna kazna za ve�e koli�ine narkotika.

U�ivanje alkohola na ulici je izme�u 23 sata i 7 sati ujutro posvuda zabranjeno, a postoje i Liquor Control Zones (npr. indijski kvart), gdje je u potpunosti zabranjeno to�enje alkohola.

U umjetnosti i kulturi vlada rigidna cenzura i prije predstavljanja ne�ega javnosti, obavezno se provjerava podobnost istoga, za singapursko društvo.

I ulazak u Singapur iz pravca Malezije nije baš jednostavan, pa je za ovo potrebno potrošiti dobrih sat vremena, a u našemu slu�aju (jedna hrvatska i jedna njema�ka putovnica) je to predstavljalo i više od dva sata. Slu�benici i slu�benice singapurske policije i carine, kao da su pristigli iz Muzeja voštanih figura, i nema šanse da se nasmiješe. Nema za njih ni naših, ni vaših, ni njihovih, ni zemljaka, ni kumova. �udan neki bezosje�ajni singapurski svijet.

 

Al´ red je posvuda, pa kome se to ne svi�a, mo�e lako otputovati u svoju sanjanu zemlju, u kojoj postoji malo više prava za neke.

Singapurski Parlament ima devedeset mjesta, od �ega je �ak šest rezervirano za opoziciju. Ovo je potrebno kod grupnog portretiranja jednom godišnje.

Ima li se što prigovoriti vlastima, po uzoru na London lijepo se ode do Speakers Corner u Hong Lim parku i tamo istrese sve što se misli o Vladi, Milanovi�ima, Karamarkima, poba�ajima i brakovima, latinicama, �irilicama i glagoljicama. Ovo je tek petnaestak godina stara demokratska institucija singapurskog autokratskog društva i jedna od rijetkih.

Singapur ima i svoj Goli otok, koji se ovdje zove Sentosas, i za razliku od našega, još je uvijek u upotrebi, ali trenutno nema šti�enika.

Chia Thye Poh, je na njemu proveo, radi svoje prokomunisti�ke djelatnosti, cijelih 23 godine. Podrazumijeva se da su�enja nije bilo i da se Singapur nije obazirao na bjelosvjetske borce za ljudska prava. Apsurd je još ve�i kada se zna, da je zatvoreni na kraju bio du�an singapurskoj dr�avi platiti sve troškove smještaja za te silne godine.

Mediji su potpuno u rukama vlasti i podlije�u cenzuri. Prisluškivanje i pra�enje gra�ana je svakodnevica, a razli�ita i ne�eljena mišljenja o radu vlade nepo�eljna.

Jedan od glavnih ciljeva dr�ave je, da se u potpunosti iskorijeni korupcija. Za sada je Singapur „tek“ na sedmom mjestu, iza skandinavskih zemalja, Novog Zelanda i Švicarske.

Politi�ari i slu�benici su dobro pla�eni i od njih se o�ekuje da ne do�u u napast uzeti nešto što im ne pripada. Antikorupcijske slu�be i dalje pokušavaju svake godine, navesti na uzimanje mita brojne dr�avne namještenike. Kome se koverta prilijepi za prste, imao je smolu: mora pravac u arestanu i mo�e za uvijek zaboraviti dr�avni posao.

Premijer Singapura je najbolje pla�eni politi�ar na svijetu. Njegova omiljena re�enica kojom opravdava dva i pol milijuna eura svoje godišnje pla�e glasi: „Tko pla�a kikirikijima, dobije samo majmune.“

 

U prvome redu su u Singapuru na cijeni azijske vrijednosti. O demokraciji, slobodi mišljenja, slobodi okupljanja, opoziciji, neka misle ionako širom svijeta prenamno�eni borci za ljudska prava, ka�u Singapurci i revno se bace na rad i red.

Gospodina Lee se u svijetu s vremena na vrijeme i kritiziralo, ali se istovremeno tr�alo i slinilo, kako bi se otvorilo nove filijale, a u vre�e sakupljalo njegovo veli�anstvo Novac, kojega u Singapuru ima u izobilju i posvuda.

Sam gospodin Lee je smatrao zapadnu Demokraciju poprili�no kaoti�nom i dvoli�nom. Na svaki prigovor o njegovoj pre�vrstoj ruci, Lee se pozivao na britanske zakone u kolonijalno doba, koje je on samo naslijedio i nadogradio.

"Imam li ja  u Singapuru neograni�enu vlast i ne pita li me nitko i svatko, što sam u�inio, onda mogu bez sumnje puno u�inkovitije upravljati interesima Singapura." Ovo je  glasovita re�enica gospodina Lee, izgovorena još 1962.

Prošla su od tada desetlje�a i desetlje�a i na što je dospjelo njegovo politi�ko obe�anje?

Singapur je danas samostalna, nezavisna dr�ava, koju �ini 62 otoka, na prostoru koji je osamdeset puta manji od Hrvatske, ili bolje re�eno, Singapur je velik kao svi sjeverno jadranski otoci.

A tamo se �ivi samo tako: sigurno, uredno i bogato. Pet i pol milijuna �itelja �ivi u gradu-dr�avi, a prosje�ni BIP po glavi �itelja je 59 711 ameri�kih dolara, skoro tri puta više nego u Hrvatskoj.

 

Osamdeset posto Singapuraca �ive u stanovima koji su financirani iz dr�avne kase, a njihova otplata je u malim ratama, koje su ionako obavezni dio mirovinskog sistema

Nigdje na svijetu ne postoji dr�ava, osim Švicarske i Singapura, u kojoj su potpuno ravnopravna �ak �etiri jezika - u Singapuru: engleski, mandarinski, tamilski i malezijski. Naj�eš�e se ipak govori SINGLIS, �udna mješavina engleskog i preostala tri slu�bena jezika.

 

Religiozna prava su na najbolji mogu�i na�in ure�ena i nema va�nije crkve i vjere, kao što nema ni va�nijeg naroda i nacije.

Nigdje na svijetu nema više prava za sve i manje prava za neke pojedince, nego što je to u dr�avi Singapur.

U jednoj od onih no�i kada je pun mjesec i kada sam sretan što sam uštedio puno novaca ne pla�aju�i kazne za prelazak ceste, pomislim i na Hrvatsku.

Gledaju�i posljednjih dana što si sve ljudi kod nas u Hrvatskoj dozvole i ne dozvole, pomislim da bi bilo dobro malo �vrste ruke, a o Demokraciji �emo onda, kada nam se sadašnjih dvadeset i nešto tisu�a BIP, popne barem na trideset tisu�a.

Ili ipak malo nje�nije, smanjimo broj nedozvoljenih prela�enja ulice, bacanje �vaka, nepotrebnih pitanja i još nepotrebnijih referenduma, prihvatimo se obaveza, a ne samo prava. Za po�etak kao znak dobre volje, uvedimo minimum: zabranu pušenja u javnim prostorima, kao što to �ini cijela ulju�ena Europa i dobar dio svijeta.

Još jednostavnije re�eno, umjesto društva  „dva Hrvata, tri stranke“,  postanimo društvo „�etiri milijuna Hrvata, jedna stranka“

Ovdje svako mjese�arenje prestaje prilikom pomisli na to, tko bi od tih naših silnih domoljuba mogao biti naš Lee.

Šteta da ga nemamo, a baš sam si sve lijepo izmaštao, izsanjao. Izme�u ostaloga i donošenje zakona, koji bi dozvoljavao o vikendu i svetim danima, da se na Markovom trgu ili na Jela�i� placu, ljudi okupljaju gdje i kako �ele, jer se ostalim danima umore od dr�anja zakona. Trebalo bi im odobriti da tamo i prespavaju no� ili dvije, da rade sve ono što se ne mo�e ni zamisliti u nekome Singapuru.

Lijepo se napravi raspored i kalendar: branitelji, partizani, ustaše, kucni  ljubimci, franak, �ivi zidovi, za, protiv, plavi, �uti, zeleni, crveni, crni...

Pa se onda odredi dan kada se donose plinske boce, lako trofejno naoru�anje, baca�i vatre... jedanput godišnje treba dozvoliti da, tko to silno �eli, dovu�e i koji top ili tenk...

Sve to lijepo legalizirati, uvrstiti u turisti�ku i kulturnu ponudu, odrediti mjesta za šatore i okretanje janjaca i još napla�ivati ulaznice. Put do Singapura nije daleko.

A onda si ipak malo kasnije mislim, ma postoji opasnost da se ovako predani radu i redu ne pretvorimo u Fritz Lang Metropolis. Dobro je nama i ovako.

Ne uzimajte moja razmišljanja za ozbiljna, ionako je sve otpo�elo pri�om u pripitom stanju i mjese�arenjem.

Za kraj je ostao još samo jedan obi�ni zarez, pa ga Vi molim lijepo, postavite u naslovu ovoga teksta, prema Vašem vlastitom vi�enju svijeta.

Foto galerija










Tekst i fotografije: Milan Rajši�, dio fotografija: Marija Renduli�
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch

 

Od istog autora:

Putopis svjetskog putnika Milana Rajši�a:
(Ne)podnošljiva lako�a putovanja
Indija 10

 

 

 Kontakt ako imate pitanja ili poznate neku interesantnu zanimljivost mo�ete nam se javiti e-mailom zanimljivosti@arhiva.croatia.ch

 

Untitled Document


Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.