Putopis svjetskog putnika Milana Rajši�a:
(Ne)podnošljiva lako�a putovanja
Indija 9

Tako lako, a tako teško (razumljivo)
Usamljen i izgubljen me�u Sollemnitas Omnium Sanctorum ili rije� dvije o toleranciji

Petoga dana boravka u Indiji sam prisustvovao nevjerojatnom happeningu. Sredovje�ni trgovac mješovite robe, u ruci dr�i veliki kavez u kojemu se nervozno i uplašeno vrti dobra komadina od štakora. Dvadeset i pet centimetara bez repa. Muškarac se kre�e prema cesti kojom se u �etiri trake juriša sa obadvije strana kao da je sudnji dan i treba se skloniti iz grada. Moja europska duša se podsvjesno nada, biti �e krvi i cike. Umjesto krvavog �ina slijedi šok. S velikom mukom prelazi muškarac cestu, otvara kavez i pušta na slobodu omrznutu �ivotinju. Ovo nije detalj iz nekoga futuristi�kog romana, ve� indijska svakodnevica.

Tretman prema meni je bio jednako dobar kao i prema ovome štakoru, iako sam �esto prigovarao, propitivao i previše zahtijevao. Te smeta me što je prljavo, te se gura u autobus bez milosti, te me upute u pogrešnom smjeru...

Cijelo vrijeme moga boravka u Indiji, nitko me nije iskosa pogledao, nitko se nije sa mnom sva�ao, nitko na mene nije podviknuo. Jedino sam ja, pokušavaju�i dokazati neku svoju istinu i brane�i zapadno vi�enje svijeta, polako kuhao kao pretisov lonac i podizao glas, a onda su ljudi oko mene u�ivali u besplatnom kazalištu i grleno se smijali. U usporedbi s pravim ljutilovi�ima sa Zapada, ja sam na svu sre�u bio pravi pravcati amater.

U svojoj više tisu�a godina staroj povijesti, Indija nema niti jedan slu�aj napadanja i osvajanja susjednih zemalja, a rijetkima je poznato da je sve do po�etka 17. stolje�a, ova zemlja bila najbogatija na svijetu.

Fasciniraju�e je u Indiji, da paralelno i bez problema, egzistiraju jedan pored drugoga, rani Srednji vijek i moderni svijet 21. stolje�a. Indija je širom svijeta najve�i izvoznik kompjuterskih programa, a istovremeno nigdje na svijetu, desetci milijuna ljudi ne �ive doslovno na ulici u najsiromašnijem siromaštvu. Na indijskim ulicama se guraju posljednji modeli Mercedesa sa zapre�nim kolima, rikšama, slonovima ili kamilama.

„Jedinstvo u razli�itostima“ je re�enica ugra�ena i u indijski ustav.

Pravo �udo da je Indija jedna dr�ava, jer nema skoro ništa zajedni�koga izme�u �itelja na sjeveru ispod Himalaja i Tamila iz Madrasa, na oceanom zapljuskivanom jugu. Indija se sastoji od razli�itih geografskih prostora, razli�itih rasa, razli�itih jezika i razli�itih religija, vrhunskih znanstvenika i milijuna nepismenih...

Unato� svim ovim razli�itostima, Indija je sa svojih 1,3 milijarde �itelja, najve�a stabilna, sekularna, demokratska zemlja na svijetu. I k tomu još i ovo: u Indiji se i najradikalniji mogu javno izjašnjavati, ali bez imalo izgleda da �e im netko kontrirati.

�itelji Indije kao rijetko tko na ovome svijetu, grade mir, pa makar to bilo i s najlju�im neprijateljem kao što je Pakistan. Svaki Indijac zna da se mirnim putem sti�e puno dalje nego nasiljem.

Indija je svjesna svoga polo�aja u svijetu i svoga siromaštva, ali nikada ne moli za pomo� i kredite. Ova dr�ava nikada nije pripadala niti jednom politi�kom bloku, osim pokretu Nesvrstanih, �iji je jedan od osniva�a.

Indija ima 28 saveznih dr�ava i 7 zajedni�kih teritorija, što i nije baš previše za ovako mnogoljudnu zemlju. Savezne dr�ave imaju ve�u autonomiju nego ve�ina europskih i same odlu�uju o ve�ini va�nih pitanja.

Turist mo�e na putovanju po Indiji nai�i na prostore u kojima se to�i alkohol na skoro svakom uglu (Sikkim), ali i na apsolutnu prohibiciju (Gujarat). 

U Indiji su hindu, tamilski, engleski i neki od 21 regionalnih jezika slu�beno u upotrebi . Pored ovoga se koristi još 415 drugih jezika i �ak 22 000 dijalekata. Novine se u Indiji štampaju na 87 jezika.

Teško da na svijetu postoji netko tko nije �uo za Gandija i njegov fasciniraju�i nenasilni otpor u borbi za nezavisnost Indije. Putuju�i po ovoj ogromnoj zemlji stje�e se dojam da je duh ovoga „pobunjenika bez oru�ja“ prisutan posvuda. Nije to zbog tisu�a i tisu�a skromnih spomenika velikom Bapu, ocu nacije, ve� zbog toga, što tako razmišlja i �ivi ve�ina indijskog stanovništva.

Francuski nobelovac Rolland piše 1924. godine o Gandhiju: „...sitni, krhki �ovjek sitnoga lica, koji �ivi od ri�e i vo�a, a pije samo vodu. On spava na zemljanom podu, spava malo, a radi puno. Sve ovo na njemu nabrojano, nije ništa posebno u usporedbi s njegovim beskona�nim strpljenjem i beskona�nom ljubavi koju posjeduje.“

Mohandas Karamchand Gandhi je jedan od najpoznatijih ljudi na našoj planeti. Nije bez razloga da su ga ljudi prozvali Mahatma, Velika duša.

Velika duša je odrasla i odgojena na doktrini Jainisti�ke religije, koja isklju�uje svako pa i najmanje nasilje i prema najmanjem �ivom stvorenju na cijeloj kugli zemaljskoj.

U poznatom Attenborough filmu, postoji scena u kojoj Gandhi ka�e ameri�koj novinarki Walker: „Moja obitelj pripada Pranami sekti i podrazumijeva se da smo hinduisti. Ali u našoj crkvi je bila stara tradicija i obi�aj da sve�enik �ita naizmjeni�no tekstove iz islamskog Korana i hinduisti�ke Gita. On je to radio tako dobro da mi nismo primje�ivali razliku, a bilo bi i bez zna�aja o razlikama razmišljati u vrijeme dok �ovjeka o�ekuje susret s Bogom.“ 

Daleko od toga da i mi u našoj krš�anskoj zapadnja�koj kulturi i religiji nemamo nenasilnih u�enja.  Opraštajte kao što je i vama oprošteno. Ako vam netko udari šamar okrenite mu i drugi obraz. Tko tebe kamenom, ti njega kruhom. Gradite mir koliko do vas stoji...

Na�alost našem je karakteru i duši puno lakše prihvatljivo ono drugo. Starozavjetno, oko za oko, zub za zub. A to onda sasvim lijepo završi odobravanjem nasilja na našoj strani, vje�nim neprijateljstvom, blagoslivljanjem oru�ja i veli�anjem ubojica.

Moderna vremena su malo bla�a i finija, pa opraštaju, ali ne zaboravljaju. Prevedeno na svakodnevni jezik ovo zna�i: vratiti �u ti kada se uka�e prva valjana prilika. Ovaj savjet koliko se sa šezdeset sje�am, nisam nigdje u Starom ili Novom zavjetu susreo.

Na svim razinama društva, od obitelji preko susjeda, politi�kih protivnika, suradnika na poslu pa sve  do zara�enih dr�ava, nama je dra�e neslaganje od popuštanja i tolerancije.

Konobar, ra�un molim, pa koliko košta da košta.

Nisu ni svi Indijci oni koji mir grade. Otvori li se dnevne novine, mo�e se na �etiri, pet stranica svakoga dana �itati crna kronika. Gandhi i još desetak indijskih politi�ara u povijesti dr�ave, su �rtve indijskih terorista. Kod izlijeva ekstremnih nacionalisti�kih osje�aja, sasvim svejedno s koje strane dolaze, mrtvi se broje u tisu�ama.

Ovi su ljudi manjina mjerena u promilima, a u hinduisti�kom društvu su njihova snaga i zna�aj zanemarivi. S njima se u pravilu i ne raspravlja. I kod Indijaca se mo�e lako primijeniti dobra naša: pametniji popušta.

Jedan drugi nobelovac, širom svijeta poznati fizi�ar Albert Einstein, govore�i o Gandhiju ka�e: „...kasnijim generacijama �e biti neshvatljivo, da je netko od krvi i mesa, a tako tolerantan i nenasilan, bilo kada �ivio na našoj planeti.“  

Grad, rijeka, planina...
S miroljubivim ljudima u Zlatnom gradu, dok naokolo promi�u duga�ke brade i veseli turbani

Okru�en sam s tisu�ama i tisu�ama muškaraca duga�kih brada, za koje bi u našim europskim i najtolerantnijim društvima prva pomisao išla u pravcu islamskog terorizma i svetoga rata.

Oni manje tolerantni bi bili šokirani i samim turbanima, pokrivalima za glavu, koji promi�u u svim duginim bojama. Ove boje su u našim sredinama rezervirane za �ene i tamo neke gejove, da ne ka�em pedere.

Da netko od dvadeset i dva milijuna ovih ljudi, koliko ih �ivi danas u Indiji i širom svijeta, nije homoseksualac teško je tvrditi, jednako kao i da me�u njima nema par stotina ili tisu�a sklonih ekstremnom nasilju.

U prvome redu su meni Sikhi najugodnija vjerska skupina koju sam sreo na svojim putovanjima, a sreo sam desetke i desetke razli�itih vjera, frakcija, sekcija, secesija i sekti.

Sikhizam je najmla�a indijska religija. Sikhi vjeruju, za razliku od Hindu, u samo jednoga boga, a ubraja ih se u muslimanske religije.

Oni sami ka�u da bog nije bio ni Musliman ni Hindu, ve� samo Bog. Sikhi su za svoje vjerovanje izabrali sve najbolje iz hinduizma, budizma, jainizma, muslimanstva, a vjerojatno bi našli dosta dobroga i u krš�anstvu, da su imali priliku upoznati ga.

Sikhi ne u�ivaju alkohol, droge i duhan i u blizini njihovih hramova je na par stotina metara u krug zabranjena upotreba istih. Sikhi za razliku od hinduista jedu meso, ali samo ako je �ivotinja zaklana po muslimanskom halal.

�ene i muškarci u sikhskome društvu imaju ravnopravan polo�aj.

Sikhi ne priznaju okultizam, prikazanja, sujevjerje, vjerske rituale i dogme kao ni postojanje kasta.

Ispod Dastar, turbana, koji se nosi na svakome mjestu i u svako vrijeme, im je umotana kosa koju tijekom cijeloga �ivota ne re�u. Izme�u 12. i 16. godine, de�ki dobivaju na dastar bandi, sve�anosti zrelosti, svoj prvi turban.

Svi Sikhi predstavljaju Bratstvo Khalsa i imaju pet Kakars, obilje�ja, po kojima se me�usobno prepoznaju i razlikuju od drugih vjera.

Kes, cijeloga �ivota ne rezana i njegovana kosa, znak je asketizma i respekta prema stvaranju i Stvoritelju. Kosu je zabranjeno i farbati. Na ovaj na�in Sikhi pokazuju da ne �ive protivno prirodnih zakona i boga.

Kangha, je drveni �ešalj kojim se �ešljaju, a imao sam priliku vidjeti kako se podu�im drvenim ili metalnim štapi�em diskretno �ešu ispod ogromnih i besprijekorno zavezanih turbana. �ešalj se koristi dva puta dnevno, a simbol je �iš�enja i uklanjanja problema. Ritualno �ešljanje podsje�a Sikha da u �ivotu treba uvijek biti uredan i organiziran.

Kirpan, mali zakrivljeni no�i�, je znak da Sikhi brane siromašne, slabe i nedu�ne. Moram priznati da sam se uplašio prvi puta vidjevši u masi od desetak tisu�a vjernika, da neki za pojasom imaju zataknut ovaj simbol sikhizma.

Kara je metalna narukvica, koju nosi svaki Sikh, a oznaka je njihove prošlosti i hrabrosti, kada je ta narukvica prema legendi slu�ila da zaustavi udarac ma�a.

Peto K  predstavlja Kachera, nešto do ispod koljena duga�ke ga�e, koje predstavljaju njihovu umjerenost u seksu.

Sikhi su kroz povijest bili dobri i pošteni ratnici na strani ugro�enih, tako da se i danas, u modernom indijskom društvu, nalaze visoko pozicionirani u vojnoj hijerarhiji.

Sve nabrojano su samo vanjska obilje�ja, a glavni cilj svakoga Sikha je da se odupre po�udi, �elji, bijesu, ponosu i vezivanju uz svjetovno i ovozemaljsko.

Moram priznati da se desetlje�ima nisam zaljubio na prvi pogled, kao prilikom boravka u Amritsaru,  glavnom gradu Sikha i njihovom Zlatnom hramu.

Gurdwara, vrata koja vode prema u�itelju, su otvorena svakome �ovjeku neovisno o njegovoj vjeri, a to pokazuju i simboli�no s �etvero vrata, okrenutih na sve �etiri strane svijeta. Svatko tko ulazi u svetište mora nositi pokrivalo za glavu, i oprati noge prije nego što zakora�i u hram.

Za razliku od muslimanstva i hinduizma ovdje su �ene i muškarci pomiješani, a prilikom ulaska do Zlatnog grada, koji traje i preko pola sata uz dosta guranja, su i po mome liberalnom sudu preblizu jedni drugima za jednu religioznu zajednicu. Sli�ne ravnopravnosti polova nisam nigdje i nikada prije sreo.

Za vrijeme bogoslu�ja se �itaju tekstovi iz sikhske svete knjige Adi Granth, a sve prati ugodna glazba u �ivo.

Unutar prostora svetišta se mo�e i besplatno no�iti, a zajedni�ki bezmesni doru�ak, ru�ak i ve�era se podrazumijevaju.

�ivjela Sikh komuna. Do�oh, vidjeh i zavoljeh.

Alisa u labirintu ukusa
Kruh naš svakidašnji daj nam...

Kruha nasušnog ne nedostaje u Indiji, posebice na sjeveru. Indijski kruh ni u kom slu�aju ne li�i na uobi�ajene kruhove kakovi se prodaju u našim pekarama. Kruh je u Indiji prvenstveno u formi manje ili ve�e lepinje ili lepinjice. Priprema se svje�, par sekundi prije nego što jelo stigne na stol i rijetko se jede stari kruh.

Chapati je zasigurno najpoznatiji indijski kruh, �ija popularnost prelazi granice Indije, pa se ova vrsta kruha mo�e sresti širom Azije, ali i u isto�noj Africi. Beskvasno tijesto se pe�e na vreloj metalnoj plo�i ili u zemljanoj pe�i, bez upotrebe masno�e.

Ako je tijesto malo deblje i pe�eno u tandori, zemljanoj pe�i, onda se ovaj kruh zove roti.

Za razliku od chapati i roti, puri doslovno pliva u dubokom ulju i ima specifi�an hrskav ukus. Na�in pripreme je veoma atraktivan, jer se dvadesetak centimetara velike lepinje u vrelom ulju napušu i poprime prekrasnu zlatno �utu boju.

Naan je kruh preuzet od muslimanskog �ivlja i udoma�en u Indiji, a pe�en u tandori. Li�i na veliku picu bez priloga, a �esto sam ga jeo svje�e pe�enoga i bez i�ega.

Na jugu Indije se pravi kruh od ri�inog brašna. Iddli se priprema na pari i posebno dobro prija uz kuhana jela od le�e ili slanutka.

Najzanimljivija je dosa, hrskava ju�noindijska pala�inka, napravljena iz ri�inog brašna. Najpoznatija je masala dosa, pala�inka punjena za�injenim kuhanim krumpirom.

Pored ovih kruhova za svaki dan, na stolu se mogu na�i i blagdanski kruhovi, koji su posebne kreacije.

... Amen.

Foto galerija

Tekst i fotografije: Milan Rajši�
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch

Od istog autora:

Putopis svjetskog putnika Milana Rajši�a:
(Ne)podnošljiva lako�a putovanja
Indija 8