Putopis svjetskog putnika Milana Rajši�a:
(Ne)podnošljiva lako�a putovanja
Indija 6

Tako lako, a tako teško (razumljivo)
Very Indian ili od Nula do Teraflops

Rijetko tko je tako ponosan na svoje nacionalne simbole kao Indijci: zastava, grb, himna, ali i nacionalno drvo banyan, nacionalni cvijet lotos, nacionalno vo�e mango, nacionalna ptica paun, nacionalne �ivotinje tigar i slon, pa �ak i nacionalni dragi kamen Koh-i-Noor.

Posebice su �itelji Indije ponosni na to da igra šah dolazi iz njihove zemlje, iako sam izraz „šah mat“ dolazi iz perzijskog jezika i zna�i „kralj je mrtav“.

Izmislili su Indijci i naš decimalni sistem, koji su po svijetu proširili Arapi, a 700 godina prije Krista je u indijskom gradu Takshila, osnovan prvi univerzitet na svijetu, u kojemu se izu�avalo 60 razli�itih predmeta.

Astronom Aryabhatta, je tisu�u godina prije Galilea govorio da se zemlja okre�e oko sunca, a matemati�ar Bhaskaracharya je tisu�u godina prije Isaaca Newtona, otkrio gravitaciju. Madhavacharya je objasnio trigonometrijsku funkciju, a broj Pi je ugledao svijetlost dana, cijelih 250 godina prije u Indiji (matemati�ar Boudhayana).

Ayurveda je najstarije medicinsko u�enje na svijetu.

Po pitanju sporta se ova mnogoljudna zemlja zasigurno nalazi na repu svjetskih doga�aja. U Indiji se ni o �emu drugome ne govori, ništa drugo se ne gleda, ni o �emu se ne �ita, ništa se ne igra, osim cricket.
Desi li se da vas netko pita nešto na temu ove igre, a vi spomenete neku od indijskih sportskih zvijezda (Tendulkar, Azharuddin, Gangly...), postoji osnovana mogu�nost da vas proizvedu u milioniprvo hindu bo�anstvo.

Nogomet se na mala, jako mala, vrata, stidljivo, ušuljava u Indiju.

Pod Bollywood se podrazumijeva cjelokupna indijska filmska industrija, sa studijima u Mumbai (na hindu jeziku) i Chennai (prete�ito na tamilskom). Ova dva filmska studija proizvedu godišnje više od tisu�u filmova. Usporedbe radi, USA proizvede u istom vremenu manje od 700 filmova.

Moderna kina su dobro posje�ena i nalaze se u svakom i najzabitijem kutku Indije, a redovi pred njima su ponekad i kilometre duga�ki, pa ureduje i policija. Filmovi se dobro prodaju širom svijeta i unosna su privredna grana, a ja moram priznati da nisam gledao niti jedan indijski film i ne poznam niti jednu glumicu ili glumca. A tako bi mi i ovo dobro došlo na putu po Indiji.

Nacionalni simbol Indije je i TATA, tipi�ni indijski auto, koji je istovremeno i najjeftiniji automobil na svijetu. Ovaj auto se mo�e imati ve� od stotinu i pedeset tisu�a rupija, što je nešto manje od dvije tisu�e dolara.
Sve je u Indiji TATA: autobusi, kamioni, pa �ak i lokomotive.

Indija je neslu�beno svjetska atomska sila, još od 1974. godine, ali se danas bavi atomskom energijom samo u mirnodopske svrhe. Indija ima 12 reaktora i proizvodi samo tri posto potrebne energije u dr�avi.
Osamdeset nuklearnih glava su u stanju mirovanja.

Indija ima vlastiti program za istra�ivanje svemira i va�i u ovome momentu za jednu od vode�ih zemalja u svijetu. Izme�u ostaloga, je u orbitu poslala odjedanput deset satelita, što nikome, ni prije ni poslije, nije pošlo za rukom.

Na svijetu je samo pet nacija koje proizvode Supercomputer.

Pored USA, Japana, Izraela i Kine, Indija je u stanju proizvesti ra�unar s više od 1 Teraflops u sekundi. Aktualan je u ovome momentu „EKA“ ra�unar, potpuno indijske proizvodnje, sa sistemom do 170 Teraflops. Jasna stvar da i iza ovoga stoji TATA grupa.

Indiji ima 24 spomenika kulture i svjetske baštine i pet  nacionalnih parkova priznatih od UNESCO.

I tako dalje, i tako dalje...

Grad, rijeka, planina...
„Ek tha Raja...“  - Jodhpur i Jaisalmer

Bio jednom jedan kralj... Ovim rije�ima bi morala zapo�eti svaka bajka u svijetu. Na�alost Indija je s drugoga svijeta i planeta, i ne poznaje bajkovit �ivot, a kralj je ovdje ionako dio svakodnevice i stvarnog �ivota.

Sjeverno indijska savezna dr�ava Rajastan je više od tisu�u godina bila zemlja kraljeva, koji su �ivjeli u pala�ama kakve si ni Šeherezada nije mogla zamisliti. Bivši vladari više nemaju nikakvu vlast, ali im dr�ava nije oduzela pala�e, pa ve�ina njih �ivi i danas u prekrasnim gra�evinama, koje su u ve�em svom dijelu pretvorene u muzeje i hotele.

Nigdje u Indiji nema toliko bogatih pala�a kao u Rajastanu. 

Plavo, crveno, roza, zlatno i bijelo su boje gradova u Rajastanu. Zelena su polja, palme, drve�e manga i pašnjaci. �uto i oker je rezervirano za pustinju Thar. A kada sve to nije nekome dovoljno šareno, tu su i �ene obu�ene u sve dugine boje
.
Put pod noge i pravac rajastansko šarenilo.

Jodhpur, plavi grad, smjestio se na po�etku pustinje Thar.

Plava boja je mirna, ugodna i �ini prostor hladnim, što je jako va�no za grad na rubu pustinje. Plava boja jasno pokazuje svakome da ovdje �ive Brahmani, gornja kasta indijskog društva. Visoko iznad ukusno okre�enih plavih ku�a staroga grada, smjestila se utvrda pet stotina godina stara. U pala�i je 347 soba, a jodhpurska kraljevska obitelj se „stisnula“ u desetak.

Ostatak je pretvoren u jedan od najboljih hotela svijeta, rezerviran u prvome redu za svjetsku kremu. No�enje u dvokrevetnoj sobi ve� od 850 ameri�kih dolara.

Vladari su u Indiji oduvijek �ivjeli u bogatstvu i raskoši kakvo se ne mo�e ni zamisliti, ali su se istovremeno brinuli za gospodarski, kulturni ili znanstveni napredak i na taj na�in su malom �ovjeku bili garancija za pre�ivljavanje.

Par stotina metara ni�e u starom gradu, sve li�i na morske valove. Pomiješalo se plavo i bijelo na zidovima ku�a, a naokolo oker, �uta i crvena zemlja pustinje.

Maharaja Gaj Singh II je me�u ljudima omiljen, jer im ne daje milostinju da pre�ive, ve� im otvara razli�ite mogu�nosti da zarade za sebe i obitelj. Nikoga ne smeta da svoga  bivšega vladara i danas nazivaju, Vaše Veli�anstvo. A bivši kralj se trudi da kroz svoja brojna i dobra poznanstva širom svijeta, osigura što više raznih projekata i na taj na�in svojim bivšim podanicima ugodniji �ivot.

Indijska vlastela je izgubila svoje bogate privilegije i prava koja su iz toga proizlazila, još davne 1971. godine, u vrijeme vlade Indire Gandhi. Bivši kraljevi, maharaje i prin�evi, se nisu pravo ni osvijestili od šoka, a ve� su investirali u svoju i indijsku budu�nost. Postali su uspješni poduzetnici i mecene.
Kralj je mrtav! �ivio kralj!

Pustinja Thar se prostrla u pravcu zapada i pakistanske granice, nigdje ni kraja ni konca. Stada ovaca i koza, poneka kamila uz put ili pretovarena zapre�na kola, koja vuku volovi. Vru�ina nesnosna, a pješ�ane dine nepregledne.

Jaisalmer, zlatni grad, je izgra�en od pustinjskog pijeska.

Monumentalno se smjestila jaisalmerska utvrda, pedesetak metara iznad Thar pustinje, odakle sa svojih 99 kula, stotinama godina upozorava ne�eljene strance i vojnike da nisu dobro došli u ovaj pustinjski  grad.

Danas je to posljednje mjesto prije pakistanske granice, u koje se dolazi prvenstveno zbog izuzetne arhitekture i fantasti�ne kamenoreza�ke umjetnosti. U gradu �ivi osamdeset tisu�a ljudi, od kojih nekoliko tisu�a ima posebnu privilegiju, da za mjesto stanovanja ima stari dio grada, okru�en zidinama utvrde, sa susjedstvom koje �ini kraljevska pala�a, hindu hramovi i bogate trgova�ke ku�e.

Alisa u labirintu ukusa
Thali(s) naš nasušni

Ovdje je rije� o tipi�nom indijskom ru�ku ili ve�eri, koji se sastoje iz nekoliko razli�itih regionalnih jela.
Par malih metalnih posudica u kojima su povr�e, meso ili salata, iz dnevne ponude, poslu�uje se na okruglom metalnom podmeta�u, koji se zove thali, a po njemu i cijela kompozicija. Neizostavni dio ovoga dnevnoga jelovnika,su ri�a i/ili kruh.

U brojnim restoranima, kelneri idu od stola do stola i dosipavaju hranu, sve dok se �ovjek ne raspadne od presitosti.

Naj�eš�i sastojci thali, su variva od le�e ili slanutka, kruhovi chapati, nan, puri. Jogurt se slu�i kako
bi se ubla�ila ljutina nekih jela, a chutney i pickle, su na stolu, �eli li se netko ekstra zaljutiti. Na poslu�avniku se na�e i ponešto slatko.

Thali su naj�eš�e vegetarijanske varijante i izuzetno povoljne cijene.

Na jugu Indije se ovo jelo zove meals i tamo je neizostavno brdo ri�e, a uz to tipi�na jela od le�e na bazi tamarinda, indijske datule.

Tradicionalno se meals u ju�nim dr�avama, poslu�uje na listu banane.

Foto galerija

Tekst i fotografije: Milan Rajši�
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch

Od istog autora:

Putopis svjetskog putnika Milana Rajši�a:
(Ne)podnošljiva lako�a putovanja
Indija 5