| |
Liberland,
medijska bomba koja zabavlja stanovnike 'dr�ave'
Na ni�ijoj zemlji uz Dunav, izme�u Hrvatske i Srbije, osnovana demokratska Republika Liberland.
Na cijelom podru�ju mirko dr�ave nalazi se samo jedna ku�a koju su nekada koristili šumari.
Od 13. travnja 2015. godine Balkan je bogatiji za još jednu „dr�avu“ nastalu na podru�ju nekadašnje SFRJ.
Vit Jedli�ka
Ovaj put do stvaranja nove dr�ave nije došlo referendumom ili ratnim sukobima, nego je bivši europarlamentarac iz �eške Vit Jedli�ka (31), �lan tamošnje marginalne politi�ke stranke desnice, podizanjem zastave ozna�io osnivanje Demokratske Republike Liberland.
 
Nova samoproglašena mikro dr�ava Liberland nalazi se uz Dunav izme�u Hrvatske i Srbije, odnosno, izme�u mjesta Zmajevac (Hrvatska) i Ba�ki Monoštor (Srbija).
Doma�e stanovništvo ovo podru�je, koje se nalazi na hrvatskoj obali Dunava, naziva Gornja Siga. Rije� je o blizu sedam kvadratnih kilometara zemlje koja se nalazi na hrvatskoj strani Dunava, ali koja katastarski pripada Srbiji.
To je podru�je ve� 24 godine, odnosno, od po�etka ratnih sukoba u Hrvatskoj predmet grani�nog spora dvije dr�ave. Drugim rije�ima, još je rije� o spornom zemljištu, odnosno ni�ijoj zemlji.
Na Facebook stranici stoji kako je geslo Liberlanda „�ivi i pusti druge da �ive“, a da je njezino ure�enje „ustavna demokratska republika“. Stvaranje nove dr�ave ozna�eno je postavljanjem zastave toga 13. travnja, kada je �etvero�lani Odbor organizirao i njeno sve�ano podizanje na stup visine od gotovo �etiri metra.
Nova zastava
Zastava je �uto-crvene boje sa crveno-bijelo-plavim grbom na kojem se nalaze oslikano cvije�e, orao i sunce.
 
Zastava je napravljena putem javnoga natje�aja gdje su sudionicima prethodno objasnili svoju ideologiju.
„Stvaranje Liberlanda apsolutno je ozbiljan politi�ki �in“, ka�e Jedlli�ka koji je izabran za predsjednika nove dr�ave.
Za sada nitko ne zna koliko je zapravo stvaranje „nove“ dr�ave ozbiljan politi�ki �in ili zapravo pokušaj kupovanja medijske pa�nje.
 
Predsjednika Jedli�ku niti koga od Odbora koji je podizao stijeg nitko od medija nije vidio na prostoru nove dr�ave. Sva komunikacija sa Jedli�kom odvija se mailom, Facebookom ili telefonom.
Govore�i o razlozima zašto je baš ova lokacija izabrana za osnivanje nove dr�ave, njen predsjednik ka�e kako mu se Gornja Siga izuzetno svi�a s obzirom da se radi o civiliziranom mjestu koje je i sli�no njihovoj kulturi.
Poplavno podru�je
Kada se govori o Liberlandu, treba znati kako je zapravo rije� o poplavnom podru�ju koje se nalazi odmah preko nasipa koji Baranju brani od mo�noga Dunava.
Liberland nema niti jednoga stanovnika, a na cijelom podru�ju mikro dr�ave nalazi se samo jedna ku�a koju su nekada koristili šumari. I ona je od zuba vremena teško ošte�ena i mo�e se samo srušiti, ali je zato pored nje postavljena zastava.
Na tom prostoru nema niti jedne asfaltirane ceste niti bilo kakve druge infrastrukture. Nema niti elektri�ne energije, a o vodovodnoj mre�i ne treba niti govoriti. Izmjenjuju se ledine i šume prepune balvana i drugoga granja koje je za sobom ostavljao Dunav.
Ovo podru�je prilikom svakoga zna�ajnijeg rasta vodostaja Dunava bude pod vodom.
Mještani ka�u kako je tu znalo biti i do gotovo tri metra vode, što zna�i da bi cijeli Liberland svakih nekoliko godina doslovno plivao.
Treba znati i kako je ulazak u Liberland zabranjen te da je obvezno prethodno javljanje šumarima iz Hrvatskih šuma. Oni ka�u i kako neovlašteno stupanje na to podru�je predstavlja prekršaj koji se zakonski ka�njava.
Nova dr�ava se ipak mo�e pohvaliti bogatim �ivotinjskim svijetom. Voze�i se kroz nju mo�ete vidjeti u šumi jelene kako hodaju, divlje svinje i druge ne tako �este �ivotinje.
Porezni raj
Jedli�ka unato� svemu tome ima velike planove i najavljuje kako planira od Liberlanda stvoriti ekonomsko �udo i porezni raj.
„Svjedoci smo kako su politi�ke promjene u Europi danas gotovo nemogu�e. Bogataši kontroliraju sve i bilje�e ogromne prihode. Inspirirani smo zemljama poput Monaca, Lihtenštajna i Hong Konga, tako da �e Liberland biti dr�ava gdje �e pošteni ljudi napredovati bez visokih poreza. Pokazati �emo ljudima kako sloboda i niski porezi mogu jednu lokaciju i komad drveta pretvoriti u veliku mjesto �ivljenja i poslovanja. Ovdje �e pošteni ljudi napredovati bez visokih poreza“, najavljuje Jedli�ka.
Ka�e i kako je upoznat sa �injenicom da se Liberland nalazi na podru�ju koje je zapravo predmet grani�noga spora dvije dr�ave, ali u toj �injenici ne vidi ništa sporno.
Isti�e kako to nije problem nego, zapravo, velika prilika za budu�nost i opstojnost nove dr�ave.
U me�uvremenu, poslana je i diplomatska nota Zagrebu i Beogradu, odakle još nisu dobili nikakav slu�beni odgovor.
Kako god, Jedli�ka najavljuje kako uskoro po�inju i sa dodjelom dr�avljanstva Liberlanda, a koje �e mo�i dobiti svi koji nisu komunisti, neonacisti ili osu�ivani za teška kaznena djela. Uz to, gra�ani nove dr�ave moraju poštivati druge ljude, njihove stavove, kao i osobnu imovinu.
„Interes za dobivanje dr�avljanstva Liberlanda je ogroman. Primili smo oko 250.000 zahtjeva za dr�avljanstvo. Mislim da �emo ubrzo imati milijun zahtjeva“, istakao je Jedli�ka.
Govore�i o osnivanju nove dr�ave, mještani okolnih naselja u Baranji ka�u kako im je sve to pomalo smiješno, ali i da ih zabavlja interes koji mediji pokazuju za Liberland.
Gra�anima smiješno
„Ma to je obi�na glupost. Kako je on došao na Sigu, tako bi i svatko od nas mogao oti�i bilo gdje i proglasiti neku dr�avu. Valjda tako nešto ne�e turistima tijekom ljeta pasti na pamet, jer bi u mjesec-dva mogli ostati bez ijednoga našeg otoka“, ka�e Milan Stankovi� kojega smo zatekli u blizini nove dr�ave.
On ka�e kako doma�e ljude cijela ta pri�a gotovo i ne interesira te da su svi zapravo zaokupljeni kako platiti ra�une i pre�ivjeti.
Zamjenik na�elnika Op�ine Dra� Šandor Šipoš je, tako�er, mišljenja kako se zapravo radi o obi�nim avanturistima koji o�igledno imaju previše slobodnoga vremena.
Podsje�a i kako je rije� o još osjetljivom pitanju koje nije riješeno izme�u dvije dr�ave, stoga takve šale njima nimalo nisu smiješne.
„Ako im je �elja našaliti se, onda su mogli i nešto zabavnije smisliti. Ovo po meni nije niti malo smiješno i zapravo je primjer neodgovornoga ponašanja. Nama nimalo nije smiješno kada se netko igra sa ovim stvarima. Pitanje granica izme�u Srbije i Hrvatske neriješeno je više od 20 godina. Na 'srpskoj' strani Dunava nalazi se oko 11.000 hektara zemlje koja pripada gra�anima Hrvatske, dok je na našoj strani deset puta manje zemlje koja pripada srpskim gra�anima. Tom dijelu pripada i podru�je Liberlanda“, rekao je Šipoš.
Ovo, ina�e, nije prvi slu�aj u svijetu osnivanja neke mikro dr�ave. Poznat je slu�aj iz 1967. godine kada je na napuštenoj naftnoj platformi, u blizini obale Engleske, nastala dr�ava Sealand. Iako nikada prihva�ena kao dr�ava, Sealand ima svoju zastavu, dva stanovnika kao i nogometnu mom�ad.
Izvor: Al Jazeera, autorBranimir Bradari�
*****
O novoj "dr�avi" pišu svi hrvatski (i srpski pa i svjetski) mediji pa tako i Slobodna Dalmacija:
Vit Jedli�ka:
U Liberlandu imam 270.000 zahtjeva za dr�avljanstvo
 
Tip je genijalac s pomalo �udnim smislom za humor ili je tek nešto domišljatiji hohštapler koji se sjetio kako povezati vlastitu politi�ku promociju s mogu�noš�u da i profitira. Zašto ne i doslovno... Dakle, govorimo o 31-godišnjem �eškom politi�aru Vitu Jedli�ki koji je 13. travnja na zapadnoj obali Dunava, sjeverno od Kopa�kog rita, najbli�e Zmajevcu u Hrvatskoj i Ba�kom Monoštoru u Srbiji, na površini od sedam �etvornih kilometara proglasio Slobodnu Republiku Liberland, a sebe imenovao njezinim prvim predsjednikom.
Uz moto “�ivi i pusti druge da �ive”, euroskeptik i libertarijanac Jedli�ka i njegovi istomišljenici postavili su na podru�ju znanom i kao Gornja Siga zastavu nove “dr�ave”. No, zastava se nije dugo odr�ala, hrvatska ju je policija uklonila i poja�ala kontrolu pristupa s hrvatske strane, pa je do Liberlanda mogu�e do�i samo preko Dunava, iz Srbije, dakako, izbjegnete li tamošnje pograni�ne patrole.
Oni koji Jedli�ku, ina�e lidera izvanparlamentarne Stranke slobodnih gra�ana, smatraju genijalcem, u svemu vide vrhunsku ironiju, i kad je rije� o aluziji na temu suvereniteta dr�ava u globaliziranom svijetu, i kad je rije� o �injenici da je “zaposjeo” sporni teritorij (po njemu – ni�iji!), oko kojega se Hrvatska i Srbija tek trebaju dogovoriti, samostalno ili kroz proces arbitra�e.
U prilog Jedli�ki ide i neo�ekivano veliki interes za njegovu ideju na internetu, zbog �ega je forum na stranicama virtualne dr�ave organiziran na �ak 13 jezika, pri �emu je najve�i odaziv u grupi arapskog i turskog jezika! O zamišljenoj dr�avi raspravlja se još na �eškom, engleskom, njema�kom, španjolskom, francuskom, ma�arskom, ruskom, ukrajinskom, poljskom te, dakako, i hrvatskom te srpskom jeziku.
Simpatizera ima od Kine do SAD-a, vode se �ivopisne rasprave o dr�avn(i�k)oj perspektivi Liberlanda, o na�inu dobivanja dr�avljanstva, o imenu budu�ega glavnog grada (Liberpolis ili Danuvia, pitanje je sad!), treba li legalizirati lake droge i smrtnu kaznu, što s nudizmom, poligamijom, dobnom granicom stupanja u seksualne odnose, bankarskom sustavu i mogu�em pretvaranju “dr�ave” u off-shore oazu...
Dakako, ima i onih koji Jedli�ku dr�e egocentri�nim prevarantom i isti�u da je nakon proglašenja Liberlanda mladi politi�ar s diplomom ekonomista i o�itim smislom za PR u �eškoj Fio banci otvorio i �irora�un za uplate donacija. Enorman interes sa svih strana svijeta do te je mjere zabrinuo jednog posjetitelja foruma iz Srbije da je u pomo� pozvao – Hrvate.
“Gdje su svi ljudi iz obli�njih mjesta Hrvatske i Srbije? Pola svijeta je zainteresirano za novu dr�avu koja nam je pred nosom... Forum i stranice na FB su pune Muslimana, Turaka koji su bili pod nama 500 godina... Dignimo se. Ja sam Srbin iz Ba�ke Palanke, postavio sam ovaj post s namjerom da nas ne okupiraju... Sve ‘miriše’ na to.” “Ako ne za starije, ovo je šansa za nas mlade da se udru�imo i kona�no normalno �ivimo!” apelirao je jedan od sudionika internetske rasprave.
U me�uvremenu se pojavila i inicijativa za prvo ve�e okupljanje na prostoru Liberlanda, navodno bi se u petak, 1. svibnja, ondje trebala prirediti i prava me�unarodna veselica, iako je realno teško povjerovati da �e pograni�na policija s obje strane granice to i dopustiti. A ne treba podcijeniti ni opasnost od mina u široj okolici, na što upozorava i lokalno stanovništvo pou�eno iskustvom pomicanja �itavih minskih polja zbog promjene razine Dunava.
Sve je to zapravo bio povod da kontaktiramo Jedli�ku, koji je ekskluzivno za Nedjeljnu pristao objasniti što je htio poru�iti proglašenjem Liberlanda. Pa sami prosudite zafrkava li se ovaj politi�ar desnog centra ili on to zbilja ozbiljno. Dakle...
Kako ste uop�e izabrali teritorij za Liberland?
– Jednostavno. Bio je na zadnjem svjetskom popisu “terra nullius”, tj. “ni�ije zemlje”, i u�inio nam se prihvatljiviji od nekog dijela Antarktike.
Oni koji vas ne vole ka�u da ste morali izmisliti vlastitu dr�avu, izvan �eške, kako biste negdje bili glavni. Jesu li u pravu ili samo ne razumiju ironiju?
– Zapravo sam uvjeren da uspostava Liberlanda mo�e pomo�i u popravljanju �eške verzije kapitalizma, mnogo br�e nego što bi to moglo u�initi samo politi�ko djelovanje u �eškoj. Ovako �u svima pokazati kako bi to zapravo trebalo izgledati.
Reakcije na osnivanje Liberlanda u Hrvatskoj prili�no su raznolike, nekima je to duhovito, drugi u svemu vide veliku provokaciju?
– Mi smo potpuno ozbiljni kad je rije� o uspostavi nove dr�ave, a to ujedno zna�i da ima razloga i za zabavu. Trebali biste samo vidjeti moje suradnike, ekipu oko mene... Da se razumijemo, meni je �ao i šteta je da je razdru�ivanje dr�ava iz bivše Jugoslavije završilo ratnim sukobima.
Onda vjerojatno znate i da još postoje neke tenzije izme�u Srbije i Hrvatske, vezano uz razgrani�enje. To vas pitam i zato što �e mnogi u Hrvatskoj i Srbiji postaviti pitanje – �iji je igra� ovaj Jedli�ka?
– Mi “igramo” za slobodarski nastrojene ljude iz �itavog svijeta. Predstavljamo one koji vole slobodu. A upoznao sam i neke mještane koji u svemu vide prigodu za napredak �itave regije.
To ste �uli s obje strane granice?
– Da, ljudi s kojima sam razgovarao u pri�i oko Liberlanda vide prigodu za poslovni uzlet i otvaranje radnih mjesta. Bio sam iznena�en koliko su tamošnji stanovnici oduševljeni zbog svega.
Kako biste reagirali da netko iz neke druge zemlje do�e u �ešku i na njezinu teritoriju proglasi vlastitu republiku? Podr�avate li separatisti�ke pokrete i ina�e?
– Mislim da je velika dr�ava, bilo koja, najve�a opasnost za ljudske slobode. Ako imate više manjih nacija, koje se me�usobno natje�u, onda se mo�e o�ekivati i da �e to rezultirati dobrom vladavinom i ni�im porezima. Ali ako imate samo jedno veliko “carstvo”, u kojem su porezi isti za sve unato� razlikama me�u stanovništvom tako velike dr�ave, u kojoj se obi�no favoriziraju velike korporacije, onda je prosperitet “malog �ovjeka” osu�en na propast.
Preferiram male dr�ave, ne samo kad se govori o veli�ini vladaju�eg aparata. Podr�avam pravo da ljudi koji ne �ele biti dio neke dr�ave mogu sami sebi stvoriti – novu dr�avu, ako me pitate o pravu na separaciju. Ali to nije naš slu�aj. Mi smo, kao što rekoh, otkrili ovaj prostor kao “terra nullius” i nismo, dakle, nikakvi separatisti. Mi smo utemeljitelji nove dr�ave.
Nema mjesta za komuniste, naciste i vjerske fanatike
Jeste li ikad bili u Hrvatskoj ili Srbiji? Planirate li to? Ipak smo sada susjedi, je li...
– Dolazim idu�eg tjedna u Hrvatsku u diplomatski posjet. Zapravo, ve� sutra, u ponedjeljak, bit �u u Zagrebu na Free Market Road Showu, na kojem �e sudjelovati i hrvatski stru�njaci i ekonomisti.
Hrvatska policija onemogu�uje pristup Liberlandu, vjerojatno ste upoznati s tim. Što kanite poduzeti?
– Potpuno mi je razumljivo što hrvatska vlast sada šalje patrole uz granicu s Liberlandom. Nismo još potpisali ni raspravili bilo kakav bilateralni sporazum. Ali, tako�er se nadamo da �e Hrvatska u potpunosti poštovati integritet i suverenitet Liberlanda.
Koliko ste zahtjeva za dr�avljanstvom dosad primili i kako stoje stvari s donacijama? Na forumima se mogu pro�itati i optu�be da samo �elite uzeti novac naivnima. Što ka�ete na to?
– Do sada smo primili 270.000 prijava za dr�avljanstvo i to je ve� nekakva nacija. Nasmijava me to što nas neki nazivaju mikro nacijom. Za razliku od brojnih vlada diljem svijeta, naše �e financije biti potpuno transparentne. Ve� smo prikupili dovoljno novca za po�etak obnove zasad jedine ku�e koja se nalazi na podru�ju Liberlanda.
Kakvo biste društvo gradili u Liberlandu?
– To �e biti prva zemlja u kojoj �e porezna politika po�ivati na na�elu dobrovoljnog participiranja. Za svaki pojedini projekt dr�ava �e stvarati poseban fond, odakle �e se onda realizacija projekta i financirati. To �e biti društvo s ograni�enim utjecajem vlasti na �ivot stanovnika; ona �e voditi brigu samo o sigurnosti i pravu na imovinu.
Mogu li, recimo, ja postati gra�anin Liberlanda? Koji su kriteriji?
– Kriteriji �e biti strogo ograni�eni na one koji su ozbiljni o svojoj posve�enosti slobodi i ljubavi, te na�elima slobodnog tr�išta. U Liberlandu nema mjesta za komuniste, naciste i vjerske fundamentaliste!
Kako �ete uop�e tretirati religije? Ho�e li Liberland biti sekularna dr�ava?
– Jedan od osnovnih uvjeta za dobivanje dr�avljanstva je vjerska tolerancija. Nas ne zanima tko je koje vjere.
Prati vas glas euroskeptika. Zna�i, ne vidite Liberland unutar EU-a?
– Liberland je mogu� samo izvan Europske unije. Ali mi �emo biti jako sretni da se pridru�imo EFTA-i kako bismo mogli slobodno trgovati s �itavim svijetom. EU svakodnevno stvara propise i zakone koji nisu u skladu s na�elima osobne slobode. Europski mehanizam stabilnosti (ESM) zapravo je uspostava financijskog protektorata jer to zna�i da je mogu�e uzeti novac od nekog naroda bez njegova pristanka i demokratske kontrole, samo kako bi bili sigurni da �e banke koje su podr�avale vlade u ste�aju dobiti svoj novac natrag.
Kakva su �eška iskustva sa �ivotom u EU-u?
– Kad smo ulazili u EU, re�eno nam je da �e gospodarstvo po�eti rasti. A �injenice ka�u da nam gospodarstvo stagnira otkako smo se pridru�ili tom klubu! Bilo bi nam puno bolje da smo samo ušli u EFTA-u, a tada ne bismo ni morali provesti sve te sulude propise iz EU-a, i ne bismo morali slati novac u Bruxelles, a zatim �ekati da nam ga Bruxelles pošalje natrag, i to samo da bismo vidjeli kako se europski novac trati na, primjerice, privatne hotele.
Zagovarate slobodno tr�ište, ali istodobno i kritizirate ono što u kapitalizmu ne funkcionira. Ima li kapitalizam alternativu? Je li to mo�da politika gr�kog politi�ara Alexisa Tsiprasa?
– �vrsto vjerujem da ono što mi danas zovemo kapitalizmom – zapravo i nije kapitalizam. To je ili “rodija�ki” kapitalizam ili zapravo imate korporativni socijalizam. Dr�ava prikuplja poreze i daje ta sredstva velikim biznismenima koji znaju kako ih izvu�i kroz poticaje. Zato mi i �elimo stvoriti malu dr�avu, u kojoj �e takvo što biti nemogu�e, a dr�avna �e mo� biti ograni�ena ustavom i vlast nikad ne�e mo�i favorizirati bilo koju interesnu skupinu.
Jeste li ve� poslali diplomatski zahtjev slu�benom Zagrebu, odnosno Beogradu, da vas i priznaju?
– Da, jesmo, ali znate kako to ide, mo�e pro�i više od tjedan dana samo dok ga slu�beno zaprime.
hrvoje prnjak
Po uzoru na Sealand
Iako osniva�i Liberlanda kao uzore spominju Monako, Lihtenštajn, Vatikan ili ekskluzivni status Hong Konga (neki pak vuku usporedbu i s mnogo ve�om Padanijom, politi�kom maštarijom Umberta Bossija na sjeveru Italije), ipak je �itava ideja najbli�e svojedobnom proglašenju samostalne dr�ave Sealand. Podsjetimo, Sealand je utemeljen 1967. godine na napuštenoj platformi Roughs Tower blizu obale Engleske, nekih 12 kilometara od obale Suffolka.
Sealand je na 550 �etvornih metara platforme, koja je u Drugom svjetskom ratu slu�ila snagama britanske protuzra�ne obrane, osnovao Paddy Roy Bates sa svojim prijateljima i, dakako, nije do�ekao njezino me�unarodno priznanje, budu�i da je preminuo u listopadu 2012. godine. Uostalom, prije smrti se i sam bio preselio na kopno, a kao namjesnika je imenovao svoga sina Michaela, koji danas tako�er �ivi na kopnu, tako da je pri�a o Sealandu ostala tek zgodna uspomena na pokušaj da se izgradi neki pravedniji svijet i vlastita dr�ava, ma koliko neznatna bila.
Ustav, zastava, grb i himna
Uz zastavu, grb i nacrt ustava objavljen na internetskim stranicama dr�ave koje nema, Liberland je dobio i svoju himnu. To je “Pobjedni�ki marš do obe�ane zemlje” (“Vítzný pochod do zem zaslíbené”), koji je komponirao Varhan Orchestrovi� Bauer. Šala ili ne, u ozbiljno zamišljenom ustavu planira se formiranje 20-ero �lane skupštine. Izbori se odr�avaju svake �etiri godine, a skupština bira kancelara koji potom formira vladu. Skupština �e s 11 glasova mo�i i opozvati kancelara, a mandat skupštinara ograni�en je na maksimalno dva. Predvi�a se i referendum, kao alat neposredne demokracije, na zahtjev ne manje od tri posto ukupnog broja gra�ana, u slu�aju da se gra�ani ne sla�u s nekim zakonom ili zakonskim prijedlogom.
Za uspjeh referenduma, tj. gra�anskog veta na neki zakon, potrebna je ve�ina glasova onih koji su izišli na birališta. Ve�ina ostalih odredbi, koje se ti�u svih triju grana izvršne vlasti (zakonodavne, izvršne i sudske), a pogotovo kad je rije� o ljudskim pravima, preuzete su iz najboljeg dijela demokratske tradicije zapadnoeuropskih zemalja.
Izvor: Slobodna Dalmacija, autor Hrvoje Prnjak
*****
Mo�da je interesantno pogledati i nekoliko od niza na internetu objavljenih internacionalnih video priloga:
https://www.youtube.com/watch?v=IcgBs8PUwTY
https://www.youtube.com/watch?v=Dcwn0FdZ7vE
https://www.youtube.com/watch?v=068Ukgasb4g
https://www.youtube.com/watch?v=-W7aE9blKN0
https://www.youtube.com/watch?v=Tu3GZLBgmPY
Za portal odabrao i pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch
|
