NAJVE�A STRAST LAVOSLAVA RU�I�KE
Sav novac od izuma potrošio je na Rembrandte i Rubense

Peter Paul Rubens: 'Sveta obitelj'

Uo�i otvaranja Memorijalne sobe nobelovaca u HAZU donosimo nikad istra�eno poglavlje iz biografije velikog kemi�ara.

Kada u ponedjeljak u Knji�nici HAZU bude otvorena Memorijalna soba nobelovaca Lavoslava Ru�i�ke i Vladimira Preloga, mo�i �e se vidjeti i originalna povelja koja je u prosincu 1939. uru�ena Ru�i�ki, ali i odijelo koje je njegov šti�enik Vladimir Prelog nosio na dodjeli nagrade 1975.

Uz memorabilije, na zidu su i ekrani na kojima se vrte, me�u ostalim, i prizori iz umjetni�ke zbirke koju je sakupljao Ru�i�ka. U zbirci su, uistinu, impresivna imena. Rembrandt, Frans Hals, Rubens samo su neka od njih. Ru�i�ka je bio strastveni kolekcionar umjetnina, s naglaskom na velikane nizozemske umjetnosti, što je široj javnosti nepoznato. Naime, sve je umjetnine koje je sakupio donirao Kunsthausu u Zürichu.

Rembrandtov ‘Apostol Šimun’, iz 1661. godine

Dobra zarada
Kako nam je potvrdio i Björn Quellenberg, glasnogovornik ovog muzeja, mnoga od njih su u stalnom postavu, to�nije 22 od 44 slike koliko ih je donirao, a i posu�uju ih svjetskim muzejima za povremene izlo�be.

Snje�ana Paušek-Ba�dar, upraviteljica Odsjeka za povijest prirodnih i humanisti�kih znanosti HAZU, rekla nam je: “Ru�i�ka je �esto u razgovorima znao re�i da ima tri ljubavi - kemiju, nizozemsko slikarstvo i prirodu. Ve� u doba studija kupovao je slike o umjetnosti. Prije sveu�ilišne karijere dvadesetih godina sura�ivao je s tvornicom mirisa u �enevi, gdje je otkrio mogu�nost sintetske proizvodnje skupocjenih mošusnih mirisa. No, nakon 1940. sav novac dobiven za otkri�e sinteze testosterona, 1,5 milijun tadašnjih franaka, utrošio je na kupnju slika. Imponirao je poznatom kolekcionaru i povjesni�aru umjetnosti Gersonu”.

Lavoslav Ru�i�ka dva se puta �enio, Anom, pa Gertrudom, no nasljednika nije imao. Podrijetlom je iz siromašne obitelji, ro�en je u Vukovaru, a oca je izgubio dok je imao �etiri godine. “No, njegov je otac bio dovoljno mudar da ostavi osiguranje za svoja dva sina, i zato je Ru�i�ka mogao na studij”, pri�a Snje�ana Paušek-Ba�dar.

Pejza�i i sveci
Kolekcionarska strast velikog kerami�ara do sada nije istra�ena. Ono što prevladava u njegovom ukusu, mo�e se zaklju�iti pregledom umjetnina zbirke Ru�i�, pejza�i su i portreti svetaca. Zbirku je vrlo rano donirao. Naime, umro je 1976., a djela su u muzeju završila još 1949. godine.

“Zahvaljuju�i kolekciji Lavoslava Ru�i�ke, vode�eg kemi�ara i dobitnika Nobelove nagrade, Kunsthaus je dobio va�na djela majstora, zlatnog doba nizozemskog slikarstva”, tvrde.

Uostalom, kada je 2007. godine objavljen katalog presti�nog švicarskog Kunsthalea, posebno je u specijaliziranim umjetni�kim �asopisima, primjerice Art Tribuneu, hvaljena kolekcija kemi�ara Ru�i�ke. Iz kolekcije 15. i 16. stolje�a nabrojena su djela Hansa Memlinga, Lucasa Cranacha i Joosa van Clevea, izdvojena je slika Lukrecijino samoubojstvo. Od djela iz 17. stolje�a izdvojen je Jacob van Ruisdael - s “Pogledom na Haarlem”, oko 1670. Slika je uistinu dojmljiva. Dvije tre�ine zauzimaju oblaci koji se nadvijaju nad gradi�em, donju tre�inu �ine pa�ljivo, vrlo minuciozno, portretirano mjestašce, s nekoliko ljudi u dokolici.

Me�utim, treba re�i, nisu sve slike �uvane s pa�njom. U ljeto 1985. godine Associated Press je prenio kako je jedan gra�anin uhapšen nakon što je u po�aru namjerno uništio sliku Petera Paula Rubensa. Slika je, procijenili su stru�njaci, vrijedila 1,9 milijuna dolara. U napadu, koji se dogodio u popodnevnim satima uništen je portret flamanskog slikara Kralja Filipa IV. “Destrukcija portreta stigla je kao šok za muzej i njegove djelatnike. Nikad se ranije nije dogodilo da nezamjenjivo umjetni�ko djelo bude uništeno na ovaj na�in”, pisao je AP.

Putena Bogorodica
Nakon tog nemilog doga�aja postavilo se pitanje sigurnosti muzeja. “Da, na�alost, Rubensova slika jest uistinu stradala u po�aru koji je izazvala psihi�ki nestabilna osoba”, tuma�i Quellenberg.

No, zato je u zbirci, sre�om, ostala Rubensova “Sveta obitelj”. Za ovu sliku stru�njaci procjenjuju da je me�u najvrednijima. Putena Bogorodica u crvenoj haljini sprema se dojiti dijete koje joj sjedi u krilu, dok joj punašan an�eo s krilima nudi košaru punu gro��a.

Najvredniji portret u �itavoj je zbirci “Apostol Šimun”, majstora Rembrandta, rad iz 1661.godine, ulje na platnu dimenzija 98,3 puta 79 centimetara. Slikom dominiraju tamni, sme�i tonovi, Šimun je star i umoran, što se vidi na njegovom licu, ali i rukama.

Izvor: Jutarnji list, autor Patricia Kiš

Vezani �lanak:

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti poziva
na otvorenje Memorijalne sobe nobelovaca
Lavoslava Ru�i�ke i Vladimira Preloga