Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  


 

Putopis svjetskog putnika Milana Rajši�a:
(Ne)podnošljiva lako�a putovanja
Indija 2

Tako lako, a tako teško (razumljivo)
Svete krave

Indijske svete krave - Kamdhenu, su toliko poznate i kod nas, a da ni sami toga nismo svjesni, kada za nekoga ka�emo da je zašti�en kao sveta krava. U Indiji prema procjeni �ivi 222 milijuna goveda, najve�e krdo ove rogate stoke na svijetu. Hindusi ne koriste goveda za prehranu, a veoma rijetko se danas još mo�e vidjeti da su volovi ili bikovi upregnuti u zapre�na kola. Krave nikada.

Krave se slobodno kre�u po selima i gradovima, ulaze u trgovine i hramove, hrane�i se otpadom i na taj na�in brinu da Indija nije još više one�iš�ena. Indija je najve�i proizvo�a� i potroša� mlijeka na svijetu, a krave se nakon što nisu više u mogu�nosti davati mlijeko, hrane do njihove prirodne smrti. U Indiji je danas preko tri tisu�e stara�kih domova za krave, financiranih od strane dr�ave i dobrovoljnih darova.

Indija je i najve�i proizvo�a� prirodne ko�e.

Posljednjih godina se sve �eš�e zabranjuju kretanje i boravak krava u centru grada.

Prema mitologiji, svoju svetost krave imaju zahvaliti bogu Krishna. Nakon ro�enja je Krishna, u cilju zaštite od prijete�eg ubojstva, smješten u jednu sto�arsku obitelj, gdje je odrastao u društvu krava i njihovim mlijekom se svakodnevno hranio. Krava je na taj na�in stekla status majke hraniteljice i svetice. Svaki dio njenog tijela je va�an: rogovi simboliziraju bogove, lice predstavlja sunce i mjesec, noge su himalajske planine...

Grad, rijeka, planina...
Ajmer, Pushkar i Deshnoke

Bolje mjesto za uvod u Indiju, putnik si ne mo�e po�eljeti od grada Ajmer  Smješten ispod Nag Pahar - zmijskog brda. Ajmer je za indijske pojmove mali grad sa pola milijuna �itelja i slu�i isklju�ivo kao tranzitno mjesto na putu prema puno poznatijoj hinduisti�koj hodo�asni�koj meki, gradi�u Pushkar.

Malo tko se zaustavlja u gradu, a još manje se zna da je grad najsvetije muslimansko mjesto u Indiji. Sedam posjeta ovoj svetinji, vrijedi u muslimanskom svijetu jednako kao had�iluk u Meku. Posebno mnogo hodo�asnika i derviša se ovdje okupi o muslimanskoj novoj godini ili na ro�endan sufi u�itelja Muin-ud-din Chishti i osniva�a istoimenog sufisti�kog reda.

Otprilike sto godina nakon Muhamedove smrti, postojali su pobo�ni muslimani, koji su se odricali svakog posjeda, �eljeli su �ivjeti jednostavnim �ivotom, a u znak asketizma odijevali su se u grube vunene haljetke (suf). Neki od njih postali su lutaju�i propovjednici, a drugi su �ivjeli u duhovnim zajednicama. Po nekim zna�ajkama, njihov na�in �ivota podsje�a na naše franjevce. Sufiji su me�u obi�nim ljudima bili štovani kao sveci.

 

Obi�ni, neprazni�ni dan je bio kada sam stigao u Ajmer, a ulice grada i ulaz u Dargh Khwaj Sahib d�amiju su bili prepuni hodo�asnika. Kako li je tek praznikom nisam se usudio ni zamisliti.

Do Pushkar, jednoga od pet najve�ih hindu hodo�asni�kih mjesta, je samo petnaest kilometara. U gradu normalnim danima �ivi petnaest tisu�a �itelja i po mojoj slobodnoj procijeni isto toliko krava. U gradu i okolici ima preko pet stotina hramova i svetišta. U ovome hindu Panteonu, okupi se u listopadu ili studenom, za vrijeme ciklusa punoga mjeseca, milijun vjernika, slave�i boga Brahma.

Na svetom jezeru se nalaze 52 ghats-stepeništa, na kojima se svakodnevno odvijaju religiozni rituali i slavlja. Na ovu proslavu sam jednako kao i na glasoviti sajam kamila zakasnio. Dio ugo�aja ispred hramova sam vidio u malom izdanju, ali zbog sajma sam spreman još jednom potegnuti put pustinje Tar, na �ijim se pješ�anim dinama okupi stotinu i pedeset tisu�a prodava�a, posjetitelja i turista, pedesetak tisu�a kamila i nebrojeno koza i ovaca.

Pushkar je još i danas, va�an gospodarski centar rijetkih preostalih hipija, koji u gradu i okolici prodaju svoje rukotvorine. Gradi� je više nego potroša�ki obojan, jednako kupuju doma�i i turisti.

U mjestu Deshnok postoji hindu hram Karni Mata. Ulazna vrata, portal i unutrašnjost svetišta su napravljeni iz talijanskog mramora. U  unutrašnjosti hrama posvuda izmet glodara, brojne rupe u zidu, kamena statua bo�ice Karni Mata u formi štakora.

 

Osje�am se kao da sam upao u ogromni kavez za male �ivotinje. I jesam, nalazim se me�u tisu�ama štakora, pacova. Posvuda uza zid posude s toplim mlijekom, zrnjem, orasima, najboljim indijskim specijalitetima. �ivotinje su po zidovima, na kvakama vrata, ulaze i izlaze u rupe, ponekad poneki štakor pretr�i preko mojih bosih nogu. Me�u Hindusima je to znak sre�e, a ja se svaki puta stresem od straha i nelagode. Neki od hodo�asnika dijele hranu s velikim miševima, neki su sretni da mogu popiti koju kap mlijeka zaostalu u posudici poslije omiljenih bogova. Nagazi li netko nekoga od �itelja hrama, a teško je u tolikoj gu�vi ne nagaziti, mora grešnik svoje grijehe nov�ano otkupiti. Pri�a se da su neki vidjeli bijeloga miša, što va�i za najve�i blagoslov. Poznajem neke iz moga okru�enja, koji imaju ista iskustva s bijelim miševima, a nisu potezali toliki put do Indije.

Alisa u labirintu ukusa
Dhal i chana posvuda

Ova dva jela su rasprostranjena u manjoj ili ve�oj mjeri širom cijele Indije.

Za dhal, klasi�no jelo iz Rajasthana, potrebna je le�a, za�ini i malo masno�e. Ako se ima mesa onda ovaj dhal ima pridjev gosht, makhania je ako se le�a kuha na vrhnju, i tako u nedogled. Isto vrijedi i za jela od slanutka, koja nose zajedni�ko ime chana.

Nisam siguran što je bolje: dan otpo�eti ili završiti porcijom dhal ili chana.

Mislim da je najbolje za doru�ak, ru�ak i ve�eru, kao i milijardu Indijaca, pojesti neko od ovih jela.

 

Ghee, po ayurveda principu pretopljeni maslac, zagrijati u ve�oj posudi, dvije do tri minute pr�iti �ešnjak i kapulu, a onda dodati kurkumu-indijski šafran, nekoliko ljutih papri�ica, sjemenke kima i dobru veliku �licu garam masala-mješavine za�ina. Sve kuhati još pola minute, a onda dodati crvenu le�u (ili slanutak) i narezane raj�ice. Nacijediti limunova soka, preliti vodom ili temeljcem od povr�a, dodati �licu kokosovog mlijeka. Poklopljenu posudu ostaviti pola sata na laganoj vatri, posoliti, dodati papar i sitno nasjeckani svje�i koriander.

Dobar tek!

Foto galerija








Tekst i fotografije: Milan Rajši�
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch

 

Od istog autora:

Putopis svjetskog putnika Milana Rajši�a:
(Ne)podnošljiva lako�a putovanja
Indija 1

 

 Kontakt ako imate pitanja ili poznate neku interesantnu zanimljivost mo�ete nam se javiti e-mailom zanimljivosti@arhiva.croatia.ch

 

Untitled Document


Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.