U �eškoj podignuta spomen-plo�a
u �ast Nikole Šubi�a Zrinskog

Portret Nikole Šubi�a Zrinskog, rad �eškog slikara Mikulaša Aleša iz 1878.

Idu�e godine navršit �e se 450 godina od juna�ke pogibije Nikole Šubi�a Zrinskog u obrani Sigeta od opsade Osmanlija pod zapovjedništvom sultana Sulejmana II. koja je nekadašnjem hrvatskom banu priskrbila me�unarodnu slavu i trajan spomen u hrvatskoj povijesti. Smrt „hrvatskog Leonide“ nadahnula je mnoge umjetnike, ...

... no najpoznatije djelo njemu posve�eno je opera Ivana Zajca Nikola Šubi� Zrinjski iz 1876. u kojoj se uz naslovni lik pojavljuje i njegova supruga Eva koja je Zrinskog, prema opernom libretu, slijedila i u smrt nakon što su nedugo prije toga izgubili k�er Jelenu.

Eva Zrinski

Eva Zrinski poznatija je Hrvatima kao operni lik, primjer hrabre i vjerne supruge i bri�ne majke, nego kao stvarna povijesna osoba. Radilo se zapravo o �ehinji, iz velikaške obitelji Ro�mberk s kojom je Nikola Šubi� Zrinski, kao udovac, sklopio brak u dvorcu u Jind�ichovu Hradecu 10. rujna 1564., dvije godine prije smrti, i umjesto k�eri Jelene iz opere imao sina Ivana. Slavni hrvatski junak tako je još jedan u nizu istaknutih Hrvata �ije su supruge bile �ehinje, uz Josipa Jela�i�a, Stjepana Radi�a i Vladimira Preloga, a nedavno je na mjestu njegova vjen�anja postavljena i spomen-plo�a.

Spomen-plo�a u Jind�ichovu Hradecu

Na inicijativu Hrvatsko-�eškog društva plo�u je postavila Zagreba�ka �upanija zahvaljuju�i predstavniku �eške manjine u toj �upaniji Franji Vondra�eku. Plo�a je na hrvatskom jeziku i nalazi se uz stariju plo�u na �eškom kod ulaza u kapelicu svetog Duha. Od 2011. na poticaj Hrvatsko-�eškog društva postavljene su spomen plo�e i na mjestima vjen�anja Stjepana Radi�a u Pragu i bana Jela�i�a u Napajedli u Moravskoj, dok Prelog ima poprsje u Pragu na fakultetu na kojem je studirao.

Slika Obrana Sigeta Nikole Zrinskog, rad �eškog slikara Alfonsa Muche iz 1914.

Brak Eve iz Ro�mberka i Nikole Šubi�a Zrinskog nije dugo trajao i pitanje je bi li utjecao na daljnji tijek hrvatske i �eške povijesti da nije bilo kobne obrane Sigeta 1566. Tim brakom su se naime povezale najmo�nija hrvatska i �eška plemi�ka obitelj, iza �ega je vjerojatno stajao politi�ki motiv, a ne romanti�na ljubav dvoje supru�nika izme�u kojih je bilo gotovo 30 godina razlike (Nikola je bio ro�en oko 1508., a Eva 1537. ) Sve je zapo�elo u Po�unu 1563. prigodom krunidbe novog ugarskog i hrvatskog kralja Maksimilijana koji je ujedno bio i �eški kralj pa su se na sve�anosti okupili velikaši iz sve tri zemlje. Nikola Šubi� Zrinski ve� je bio slavan kao borac protiv Osmanlija te se susreo s Vilémom iz Ro�mberga. Nije poznato kako je došlo do toga da je Nikola zaprosio ruku Vilémove sestre Eve, no o�ito je nakon smrti prve �ene Katarine Frankopan (1561. ili 1562.) s kojom je imao više djece tra�io novu suprugu, i to iz jednako uglednog roda.

Petr Vok Ro�mberk

Svadbu su dogovarali Jáchym iz Hradeca, kancelar �eškog kraljevstva i suprug Evine sestre Anne, te Evin brat Petr Vok. Bilo je dogovoreno da �e se raskošna svadbena sve�anost odr�ati u �eskom Krumlovu, sjedištu obitelji Ro�mberk, no usred priprema 27. lipnja 1564. umrla je Vilémova supruga �ofie. Skoro odr�avanje svadbe došlo je u pitanje, ali Zrinski koji je �ivio nesigurnim vojni�kim �ivotom inzistirao je da se svadba ne odga�a.

Dvorac Jind�ich�v Hradec

Par se stoga ubrzo i vjen�ao, 10. rujna 1564., ali ne u �eskom Krumlovu, nego u Jind�ichovu Hradecu koji je pripadao Jáchymu iz Hradeca, glavnom organizatoru svadbe na kojoj se okupilo mnogo �eških i hrvatskih velikaša. Nije poznat sadr�aj �enidbenog ugovora, no zna se da je Nikolin sin i nasljednik Juraj Zrinski nakon o�eve smrti morao Evi dati odre�eni iznos novca koji je morao posuditi „na potrebo�u, kada gospu Evu od Rosemberga, ma�ehu našu, zadovolismo onom sumom penez, �a je pokojni gospodin otac naš njoj zapisal, da joj se ima dati." Nikola i Eva nakon vjen�anja su otputovali u sjedište Zrinskih �akovec, iz sigurnosti �eške na nesigurnu granicu s Osmanskim carstvom, gdje im se 1565. rodio sin Ivan, a imali su i k�er nepoznata imena koja je rano umrla. Bra�na sre�a nije bila dugog vijeka zbog poznatog razloga, Nikoline pogibije 7. rujna 1566.

Car i kralj Maksimilijan nije prisko�io u pomo� Zrinskom u Sigetu, no pitanje je koliko je njegova vojska sastavljena uglavnom od vojnika iz Austrije uop�e bila motivirana za sukob s Osmanlijama, za razliku od Hrvata i Ma�ara koji su branili svoje domovine. Bolje motivirana nije bila ni �eška vojska koju je uz teške muke prikupio Nikolin šogor Vilém �ija motivacija naravno nije bila sporna. U jednom pismu Vilém je zapisao: „Ovdje zalud le�imo i ništa ne radimo, a na drugim mjestima smo do sada ne malo dobrih ljudi i zemlje izgubili. Šogora svoga, grofa Zrinskog, tako�er sam izgubio, njega koji se pošteno ponašao i svojim potomcima osigurao poštenu uspomenu, no svojim prijateljima i supruzi svojoj brzo je poginuo.“ Vilém iz Ro�mberka kasnije �e širiti slavu svoga šogora, a dva djela o obrani Sigeta u Pragu �e biti objavljena 1568. i 1573. U to vrijeme u �eškoj su ve� �ivjeli Eva Zrinski i sin Ivan koji su nakon pogibije supruga i oca iz �akovca najprije otišli na imanje Zrinskih u Eberau u Gradiš�u, od 1568. �ivjeli su u �eskom Krumlovu, a od 1570. do 1578. u dvorcu Bechyn� nad Lu�nici koji je pripadao Evinom bratu Petru Voku s kojim je bila vrlo bliska. On �e Ivanu, koji je u �eškoj prozvan Jan, zamijeniti oca te ga odgojiti u �eškom duhu. Eva Zrinski se 1578. preudala za talijanskog plemi�a Paola Gassoldija i preselila u Mantovu gdje je umrla 1591. Jan je ostao u �eškoj (majku je posjetio u Mantovi 1586.) i zahvaljuju�i stri�evom utjecaju 1582. postao je pa� na dvoru Rudolfa II. u Pragu, a s 20 godina i njegov dvorjanin. Na dvoru je ostao sve do 1605., što mu je uz solidno obrazovanje omogu�ilo i da se uklopi u �eško plemstvo te dobije pravo prebivališta koje mu je omogu�avalo mjesto u �eškom saboru. Stoga ga je 1593. �eški sabor priznao za �lana plemi�kog stale�a, uz pomo� Rudolfa II i Petra Voka koji je tada kao glava mo�nog ro�mberskog roda bio drugi do kralja. Petr Vok nije imao djece pa je Jana pripremao za nasljednika te mu je ve� 1597. prepustio dvorac Ro�mberk nad Vltavou koji je bio ishodište roda, a 1600. i T�ebo�. Njegovi planovi me�utim nisu bili u skladu s obi�ajima, jer ako bi Petr Vok umro bez djece, njegova imanja pripala bi kralju, a na snagu bi stupili i ranije sklopljeni ugovori o naslje�ivanju s drugim velikaškim obiteljima. Petr Vok je stoga trebao suzbiti velik otpor, poja�an �injenicom da je bio evangelik, i kralj je naposljetku pristao, no Petr Vok mu je 1601. morao prepustiti �eský Krumlov. Jan Zrinski se ondje 1600. vjen�ao Marijom Magdalenom Novohradskom iz Kolovrata s kojom je �ivio u Ro�mberku koji je dao urediti u renesansnom stilu. Petr Vok umro je 6. studenog 1611. i Jan Zrinski postao je nasljednik dijela ro�mberskog posjeta (Ro�mberk, Libejovice i Vyšší Brod), no ve� 24. velja�e 1612. je umro u Ro�mberku.

Nadgrobni spomenik Ivana Zrinskog u Vyššem Brodu

Pokopan je u cistercitskom samostanu u Vyššem Brodu, u kapeli svetog Bartolomeja nedaleko grobnice Ro�mberka, gdje mu je do danas sa�uvan nadgrobni spomenik s njegovim likom u viteškoj odje�i.

Jan Zrinski bio je više promatra� nego aktivni sudionik doga�anja, objekt a ne subjekt povijesti za razliku od slavnog oca. Budu�i da je umro bez djece, njegovom smr�u propali su i planovi da �e on nastaviti baštinu Ro�mberka koju je uglavnom naslijedila obitelj Švamberk, a kasnije više njema�kih obitelji, me�u njima i Schwarzenberg. Sli�nu sudbinu do�ivjet �e kasnije i obitelj Zrinski u Hrvatskoj, koja �e nestati sa scene pogubljenjem Petra Zrinskog 1671., odnosno 1703. smr�u njegova sina Ivana Antuna koji je gotovo 20 godina proveo u tamnici. Postavljanje spomen-plo�e u spomen na brak Nikole Šubi�a Zrinskog i Eve iz Ro�mberka podsjetnik je na ovu manje poznatu epizodu iz povijesti hrvatsko-�eških odnosa iz koje se mo�e mnogo nau�iti o politi�kim i društvenim prilikama u obje zemlje prije 450 godina.

Tekst: Marijan Lipovac
Fotografije dostavio: Marijan Lipovac
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch

Vezani �lanci:

Slavni hrvatski junak Nikola Šubi� Zrinski tako je još jedan u nizu istaknutih Hrvata �ije su supruge bile �ehinje, uz Josipa Jela�i�a, Stjepana Radi�a i Vladimira Preloga:

Ban Josip Jela�i� dobiva spomen-plo�u u �eškoj

Napokon ozna�eno mjesto vjen�anja bana Josipa Jela�i�a

Napokon dostojno ozna�eno
mjesto vjen�anja Marije i Stjepana Radi�a u Pragu

Vladimir Prelog na praškom kemijskom nebu
Hrvatski nobelovac dobio poprsje u glavnom gradu �eške