Tko je bio Pavle Radi� �ije ime je 1928. dobila Duga ulica
Sinovac i zamjenik Stjepana Radi�a
Nacionalni mu�enik u sjeni poznatijeg strica

Pavle Radi�

Trg svetoga Marka jedna od najstarijih i najpoznatijih zagreba�kih adresa i sastavni dio zagreba�kog identiteta i malo tko od Zagrep�ana pamti da je od 1928. do 1992. nosio ime Stjepana Radi�a. Iako su Radi�evi potomci pismom predsjedniku Franji Tu�manu protestirali protiv preimenovanja, podsje�aju�i da Trg Stjepana Radi�a nisu dirale ni ustaše ni komunisti, 1992. mu je ipak vra�eno ime kakvim su ga Zagrep�ani oduvijek zvali. I dok je Stjepan Radi� preseljen na Trnje, pred Gradsko poglavarstvo i koncertnu dvoranu Vatroslava Lisinskog (bivši Trg revolucionara gdje su komunisti imali u planu upravo 1992. postaviti golemi spomenik Josipu Brozu Titu povodom stote godišnjice ro�enja), u staroj gradskoj jezgri ostale su ulice s imenima njegovih suradnika Pavla Radi�a i �ure Basari�eka.

: Lipanjske �rtve - Pavle Radi� i �uro Basari�ek

Njih dvojica ubijena su u atentatu koji je 20. lipnja 1928. u Narodnoj skupštini u Beogradu po�inio zastupnik srpskih radikala Puniša Ra�i�, dok je teško ranjeni Radi� preminuo 8. kolovoza. Iako je taj gubitak u povijesnom pam�enju zasjenio raniju pogibiju Pavla Radi�a i Basari�eka, svu trojicu poginulih od ljeta 1928. štovalo se kao Lipanjske �rtve, a mnoga hrvatska mjesta odu�ila su im se davanjem imena ulica. To je u�inio i Zagreb, �rtvuju�i uz Markov trg još dva stara i povijesna toponima – Pivarsku ulicu koja je postala Basari�ekova i Dugu ulicu koja je dobila ime Pavla Radi�a. Obje su svoja imena zadr�ale i nakon povratka Markova trga 1992. i na neki na�in radi se o povijesnoj zadovoljštini dvojici nacionalnih mu�enika �ija je tragi�na smrt nakon što je umro Stjepan Radi� pala u drugi plan. Kao što je svojim politi�kim radom i karizmom uspio nadvisiti i svog starijeg brata Antuna, iako je on prije njega po�eo politi�ki prosvje�ivati hrvatske seljake, Stjepan Radi� je duboko zasjenio i Pavla Radi�a koji mu je bio ne samo blizak suradnik nego i ne�ak, sin njegovog najstarijeg brata Andrije.

Pavle Radi�, u obitelji zvan Pavlek, rodio se 10. sije�nja 1880. u Trebarjevu Desnom, a kao nadaren dje�ak poslan je na školovanje u Zagreb. S devet godina starijim stricem Stjepanom imao je blizak odnos, a zanimljiv podatak zabilje�ila je u svojim sje�anjima Marija Radi� – kad je 1895. �ivio u Štakorovcu kao ku�ni u�itelj mladog grofa Erdödija, Stjepan Radi� je pozvao svog sinovca Pavla da i njega podu�ava. Pavle me�utim prema Stjepanovom mišljenju nije bio dovoljno marljiv i kako bi ga prisilio na u�enje stric ga je hipnotizirao. Nakon toga Pavle je svakog dana ustajao u pet sati i marljivo u�io.

Pavle Radi� sa suprugom Annom i djecom

Poput strica, i Pavle Radi� je otišao na studij u Prag i kao i on ondje je upoznao svoju budu�u suprugu, Annu Minovsku iz mjesta Veltrusy s kojom je imao sedmero djece. Pavle Radi� završio je u Pragu Trgova�ku školu i ondje u po�etku djelovao kao u�itelj, a po povratku u Hrvatsku radio je kao bankovni slu�benik u Ogulinu, Slunju i Brinju. Tijekom Prvog svjetskog rata i nakon njega bio je upravitelj gospodarske zadruge u Slunju.

Pavle Radi� prihvatio je politi�ke ideje svojih stri�eva Antuna i Stjepana i nakon osnutka Kraljevine SHS i izbora 1920. poslije kojih je Hrvatska  republikanska selja�ka stranka postala vode�a hrvatska stranka ušao je u njeno vodstvo. Na izborima 1923. po prvi je put izabran za zastupnika Narodne skupštine, i to u banjalu�kom kotaru. Ponovno je biran za zastupnika na izborima 1925. i 1927. Zamjenjivao je Stjepana Radi�a u vo�enju strankom tijekom njegova boravka u inozemstvu od 1923. do 1924., kao i tijekom njegova tamnovanja od sije�nja do srpnja 1925. Kad je Stjepan Radi� bio prisiljen na popuštanje, upravo je Pavle  27. o�ujka 1925. u Narodnoj skupštini pro�itao izjavu kojom stranka prihva�a Vidovdanski ustav i monarhiju te iz naziva mi�e republikansku odrednicu.

Pavle Radi� je u ime HSS-a vodio pregovore s Radikalnom strankom Nikole Paši�a koji su rezultirali sporazumom 18. srpnja 1925. kada HSS po prvi put ulazi u vladu, a Stjepan Radi� izlazi iz zatvora. HSS dobiva �etiri ministarska mjesta, a Pavle Radi� postaje ministar agrarne reforme. U studenom je u vladu, kao ministar prosvjete ušao i Stjepan Radi� koji je na du�nosti ostao do travnja 1926. Pavle Radi�, kao i ministri pošta i brzojava Benjamin Šuperina, šuma i ruda Nikola Niki� te trgovine i industrije Ivan Kraja�, u vladi je ostao do 1. velja�e 1927. kad HSS prekida koaliciju s radikalima i okre�e se suradnji s vo�om hrvatskih Srba Svetozarom Pribi�evi�em i Samostalnom demokratskom strankom.

Pavle Radi� (lijevo) sa Stjepanom Radi�em i Svetozarom Pribi�evi�em

U oporbi Pavle Radi� obnaša du�nost ravnatelja Saveza hrvatskih selja�kih zadruga, a aktivan je i kao zastupnik Narodne skupštine u kojoj je bio i kobnog 20. lipnja 1928. Iako se Stjepanu Radi�u i suradnicima u srpskim novinama otvoreno prijetilo ubojstvom, kao povod za zlo�in Puniše Ra�i�a, iza kojeg je o�ito stajao i sam kralj Aleksandar, poslu�ila je upadica HSS-ova zastupnika Ivana Pernara koji je tijekom polemi�ne skupštinske sjednice radikalima dobacio „oplja�kali ste begove“. Uzrujani Ra�i� na to je izašao za govornicu i obratio se predsjedniku Ninku Peri�u rije�ima: „Tra�im da Pernara kaznite. Ako me vi ne zaštitite, sam �u ga kazniti!“ Na tu prijetnju nastala je vika, tijekom koje je Ra�i� izvadio revolver i povikao: „Tkogod bude pokušao da se stavi izme�u mene i Pernara, poginut �e!“ Dvoje ministara uhvatilo je Ra�i�a koji im se otrgnuo i zapucao u Pernara pogodivši ga jedan centimetar iznad srca. Kada se Pernar srušio na klupu, Ra�i� je uperio pištolj na Stjepana Radi�a koji zbog jake kratkovidnosti o�ito nije bio svjestan opasnosti. �uro Basari�ek sko�io je da sprije�i Ra�i�a koji ga je opazio i pogodio u slabine. Zatim je pred Radi�a dojurio Ivan Gran�a kojeg je Ra�i� ranio u ruku, a zatim hladnokrvno pogodio Radi�a u trbuh. U tom �asu prema Ra�i�u je pojurio Pavle Radi� kojeg je Ra�i� pogodio centimetar ispod srca uz rije�i: „Ha! Tebe sam i tra�io!“, a zatim je mirno izašao iz dvorane (prema jednoj verziji, uzviknuo je „�ivela velika Srbija!“). Kad su se malo pribrali, šokirani zastupnici pritekli su u pomo� stradalima. Stjepan Radi� je neko vrijeme išao sam do hodnika, ali tu se srušio te je odvezen u bolnicu. Ondje su prevezeni i Pernar i Gran�a koji �e jedini pre�ivjeti atentat. Basari�ek je uslijed gubitka krvi brzo izdahnuo, a do njega je bez svijesti le�ao i Pavle Radi� po kojeg su došla bolni�ka kola. Dok su ga nosili kratko se osvijestio i slabim samrtni�kim glasom rekao: „Lakše me nosite!“ Ipak mu nije bilo pomo�i i umro je na putu do bolnice.

OBZOR                     NOVOSTI

Smrt dvojice zastupnika i teško ranjavanje hrvatskog vo�e usred parlamenta zgrozili su civilizirani svijet i duboko potresli Hrvate, ali ih i politi�ki osvijestili. Najkra�e re�eno, idealisti�ka sanjarenja prekinula je surova realnost i nakon 20. lipnja 1928. politi�ki odnosi Hrvatske i Srbije više nikad nisu bili kao prije.

U spomen na „Lipanjske �rtve“ Stjepana Radi�a, Pavla Radi�a i �uru Basari�eka
vijenci i zapaljene svije�e na njihovim grobovima 20. lipnja 2012. u arkadama na Mirogoju

Tijela Pavla Radi�a i �ure Basari�eka dopremljena su 22. lipnja vlakom u Zagreb i dan kasnije pokopana u arkadama na Mirogoju u nazo�nosti sto tisu�a ljudi. Ondje im se u kolovozu pridru�io i Stjepan Radi�, a kasnijih godina i druge �rtve srpske kraljevske diktature – Milan Šufflay, Josip Predavec i Stipe Javor.

Pavlova supruga Anna ostala je sama sa sedmero djece i bila je prisiljena uzeti mirovinu na koju je imala pravo kao supruga bivšeg ministra. Stjepanova supruga Marija je pak to odbila uz poruku da ne �eli mirovinu od ubojice svoga mu�a i dvije �ehinje zbog toga nisu deset godina razgovarale. Politi�ki rad, ali i obiteljski �ivot Pavla Radi�a o�ito su zanimljiva tema koja tek �eka svog istra�iva�a.

Tekst: Marijan Lipovac
Fotografije: Internet

Za portal pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch

Vezani �lanak:

Atentat u Narodnoj skupštini 1928.