Biljan u Brazilu - 11. dio
Povodom Svjetskog prvenstva Brazil 2014
Darko Varga opisuje svoj put u Brazil

Ako postoji Amerikanac u Parizu, Englez u New Yorku, zašto ne bi bio Biljan u Brazilu? Istina, ta pjesma nije ispjevana jer u Bilju nemamo Gershwina ni Stinga, ali eto, ovaj Biljan �e ostalima pokušati do�arati dio ljepota Brazila. Koji je povod? E pa, Brazil je ovih dana u središtu pozornosti.

Hrvatska nogometna reprezentacija otvorila je Svjetsko prvenstvo u nogometu 12. lipnja 2014. kada je u Sao Paulu odigrala utakmicu protiv doma�ina, reprezentacije Brazila, na kojoj joj je skandalozni japanski sudac Yuichi Nishimura pred o�ima cijelog Svijeta ukrao... - ne neriješen rezultat, nego pobjedu. Ipak, bilo bi zanimljivo saznati nešto više o toj velikoj, mnogoljudnoj i najve�oj dr�avi u Ju�noj Americi. Slikom i rije�ima pokušat �u do�arati barem djeli� te ogromne dr�ave i njene ljepote, bez obzira što je misija naše nogometne reprezentacije u Brazilu završena i što je naša reprezentacija, na�alost, prerano napustila Brazil i vratila se ku�i.

U AMAZONIJI

Let za Manaus

Let iz Cuiabe za Brasiliju i do Manausa je bio dug. Nakon nešto više od sata leta do Brasilije još je trebalo letjeti preko 3 sata do Manausa, glavnog grada savezne dr�ave Amazonije.

Let: Cuiaba - Brasilia - Manaus

Na aerodromu u Brasiliji, oprostili smo se od Ane-Paule, koja mi je tom prigodom poklonila CD jedne popularne brazilske kantautorice. Oni koji poznaju „opus“ Norah Jones sigurno �e povu�i paralele. Osje�ajna, vrlo „�enska“ glazba, samo za razliku od Norah Jones, koja svoje pjevanje prati na klaviru, Adriana Calcanchotto to radi s gitarom. Oni koji poznaju djelo Antonia Carlosa Jobima, na�i �e sli�nosti, ali i razlike s njegovom glazbom.

Pri�a o brazilskog glazbi ne bi imala kraja i mogla bi biti posebna tema u pri�i o Brazilu. Mo�da bi brazilsku glazbu, zbog svoje raznolikosti, trebalo usporediti s biološkom raznolikosti. I brazilska glazba i priroda su vrlo bogati raznolikostima i ljepotom.

Za ilustraciju, poslušati Adrianu (Jadranku) Calcanchotto: https://www.youtube.com/watch?v=8W6O8XQjRP4 i kompoziciju svjetski poznatog Jobima u izvedbi druge legende brazilske glazbe João Gilberta: https://www.youtube.com/watch?v=AmuaIcin-YM.

Dok smo na aerodromu u Brasiliji �ekali „vezu“ za Manaus, gledao sam brazilsku televiziju na kojoj sam ugledao i predsjednika Lulu. Pokušavaju�i „uhvatiti“ i razumjeti koju rije�, slušao sam što govori. Teško je razumjeti portugalski, a ni skromno znanje latinskog iz gimnazije ne poma�e puno, ali poma�e kada je taj jezik zapisan, kada se �ita. Zna�i, �ovjek, koji se pojavio na ekranu bez obzira na nerazumijevanje jezika odavao je dojam vrlo �vrstog, odrješitog, uvjerljivog, a istovremeno i dobrodušnog �ovjeka. Lula je vrlo karizmati�na osoba, ima sli�an �ivotopis kao Poljak Lech Walesa, dolazi iz radništva.

Predsjednici Lula i Putin, 2004. godine

Let od Brasilije do Manausa trajao je 3 sata, a stigli smo negdje iza 11 nave�er po lokalnom vremenu. Kada smo izašli iz klimatiziranog aerodroma, do�ekalo nas je „iznena�enje“: strašno vru�e i još ve�a vlaga u zraku nego je to bila u Pantanalu. Ipak, blizu smo ekvatora.

Izra�unao sam, tada, da sam od Frankfurta do Sao Paula „napravio“ 9808 km, a od Sao Paula do Brasilije i do Cuiabe, pa nazad do Brasilije i Manausa više od 6000 km, što bi, uz let od Zagreba do Frankfurta i one „sitnice“ od Osijeka do Zagreba, iznosilo oko 16-17 000 km.

Hotel Tropical

Jako smo kasno došli do hotela i smjestili se, a Richard je predlo�io da odemo na pivo u jedan od obli�njih plesnjaka na otvorenom uz obalu Rio Negro. Ostali smo dugo uz svirku, odmarali „dušu“ od napora i vru�ine i vlage koja nas je stalno pratila. Richard je predlo�io da sutra prijepodne otka�emo izlet �amcem na uš�e Rio Negro u Amazonu i da se malo odmorimo.

Grad Manaus nalazi se na lijevoj obali rijeke Rio Negro i nekoliko kilometara ni�e od uš�a Rio Negro u Amazonu. Posebna turisti�ka atrakcija je vo�nja brodom do uš�a gdje se vode Rio Negro i Amazone sastaju i nekoliko kilometara se ne miješaju i vidljiva je razlika izme�u mutnih voda rijeke Amazone i tamne vode Rio Negro. Uspio sam to snimiti, ali je ve� bilo dosta mra�no kada smo se brodom spuštali niz Amazonu, a iza le�a nam je ostajalo uš�e i grad Manaus na Rio Negro.

Uš�e Rio Negro u Amazonu (internet)

Pogled uzvodno: lijevo od kopna �ute vode Amazone nose raslinje,
a desno „crna“ voda Rio Negro. Svjetla Manausa u daljini.

Hotel Tropical u Manuasu ima pet zvjezdica i namjerno je smješten na obali Rio Negro, 16 km od centra grada, u srcu najve�eg ekološkog rezervata na svijetu: u blizini kišnih šuma.

Ulaz u hotel

Na pola toka Amazone, kruzeri s turistima ovdje dolaze od Perua, ovdje prolaze pa je to me�ustanica, ili polaze nizvodno Amazonom sve do Belema i u Atlanski ocean. Hotel Tropical je za goste s „dubljim d�epom“ jer se mo�e i puno jeftinije pro�i.

   
Hotel Tropical na obali Rio Negro, 16 km udaljen od centra Manausa

Hotel je otvoren od 1976. godine, a osim bazena ima i zoološki vrt (Tropical Manaus Zoo) sa pribli�no 100 predstavnika amazonske faune, a zauzima površinu od 20 000 m2. �ivotinje su nabavili iz donacija uglednih gra�ana Manausa ili od instituta IBAMA (Instituto Brasileiro do Meio Ambiente e dos Recursos Naturais Renováveis), najva�nije brazilske agencije za zaštitu okoliša. Izme�u ostalih ugro�enih vrsta imaju: jaguara (Panthera onca), nekoliko Macaco majmuna i malu ma�ku jaguatirica (Leopardus pardalis).

Jaguar u zoološkom vrtu hotela Tropical u Manausu

Izlazak iz hotela
Spavali smo dugo, presko�ili doru�ak, a meni crv nije dao mira i u pola 12, po najve�oj vru�ini izlazim prema obali Rio Negro.

Restoran hotela Tropical u Manausu

Tek sutradan na doru�ku, vidio sam svu raskoš hotela. Za švedskim stolom bogata ponuda, a naro�ito vo�a svih vrsta. Gosti hotela su bili Francuzi, Nijemci, bogati Brazilci i ostali koji ovdje dolaze kruzerima, ili Manaus uzimaju za bazu iz koje obilaze Amazoniju, pošto je Manaus otprilike „na sredini“ dugog toka rijeke do Atlantika. No�enje u hotelu je bilo 120 USD, i to je najskuplje no�enje u Brazilu koje sam platio. Za vrijeme odr�avanja Svjetskog prvenstva u nogometu, vidio sam, cijene no�enja su skoro pa DUPLE nego 2004. godine!!!!

Izlazak iz hotela je temperaturni šok: velika vru�ina i vlaga. Objektiv kamere se orosio i zamaglio, sva sre�a što sam u foto-torbi imao hlapljivu teku�inu za �iš�enje objektiva i ona je pomogla „razbistriti“ staklo objektiva.

Pogled nazad na hotel

Pogled od hotela prema Rio Negro

Pošto nisam doru�kovao, odlu�io sam ru�ati. Na obali Rio Negro, u restoran�i�u nudile su se pr�ene ribe (peixes): tucunare i tambaqui.

Restoran na obali Rio Negro, Manaus, Amazonija

Nudi se riba: tucunare i tambaqui

 Jedem filete tucunare, a to je veliki amazonski bandar. Jeftino.

Fileti pr�enog tucunare i posuda za odr�avanje piva hladnim

Nastavljam snimati, bilje�iti grad.

Pla�a Ponta negra. Rijeka Rio Negro široka „nekoliko Dunava“ u Aljmašu

Sve mi je bilo naopa�ke. Izgubio sam orijentaciju. Ipak sam �ovjek iz sjeverne hemisfere. Ili mo�da zato što sam „navikao“ da je grad na desnoj obali rijeke, kao što je to Osijek na Dravi. Pretpostavio sam da se nalazim s desne obale rijeke, ali bila je to lijeva obala rijeke Rio Negro. Tek kasnije, gledaju�i kartu i saznavši da je Amazona nekoliko kilometara na lijevu stranu od pogleda na Rio Negro. 

Na pla�i se prodaju sun�ane nao�ale, ulje za sun�anje…

Razlika vodostaja Amazone, kišno-sušno razdoblje, zna biti više od 10 m. Pla�a Ponta negra

Na pla�i se prodaju pr�ene banane. Banana frita

Na pla�i Rio Negro sviraju forro i priprema se pozornica i razglas za nekog poznatog izvo�a�a.
U pozadini Rio Negro.

Portretira se, roštilja, prodaju se sokovi, …

…sladoled

Djeca se tuširaju

U daljini se vidi uš�e Rio Negro u Amazonu

Ljepotica iz Manausa na terasi - pozira kameri

  
Prodava� nakita (ogrlice, naušnice…) od prirodnih materijala iz prašume spava (siesta),
a desno od njega „izlog“ s proizvodima

Kupujem poklone za �enu i k�er. Nadam se da �e im se svidjeti:

Svidjelo im se.

Po gradu ludnica, voze ogromne zvu�nike iz koji trešti glazba i agitiranje... predizborna kampanja je u svom vrhuncu:

Brazil je dr�ava s velikim socijalnim razlikama. Puno je sirotinje, a i puno super- bogataša. Jedan od njih svoje „imanje“ zaštitio je visokom ogradom:

Bogataš s visokom ogradom oko ku�e

Stari grad Manaus

Poslijepodne odlazimo u luku kupiti karte za brod Manaus-Santarem kojim �emo za koji dan niz Amazonu brodom. Pitam zašto je Rio Negro „Crna rijeka“, a doma�ini mi odgovaraju da je to zbog tanina koji se ispire u prašumi. Zato se u njoj le�e manje komaraca nego u vodama Amazone koja je „slatka“ i povoljna za razmno�avanje komaraca. Nakon povratka pitao sam Dr. Merdi�a, specijalistu za kukce, pa onda i za komarce Kopa�kog rita, zašto je kod nas toliko komaraca. Odgovor: kod nas se sve „poklopilo“: klima, temperature, itd..., zato ih ima puno, ali barem, tješim se, nema komaraca prijenosnika malarije.

Ulaz u luku Manaus

Zgrada bivše, stare luke Manaus. Sada skladišta

Pogled iz luke na Rio Negro. Zašto je voda crna?

Iz luke odlazimo u jezgru starog grada:

  
Od luke prema gradu

Svuda se nešto prodaje

Prema centru grada. Reklama za ljekarnu Amazona

Stara jezgra Manausa „ukliještena“ novogradnjom ( Internet)

Zanimljivo je da je današnji Manaus �esto mijenjao svoje ime. Osnovali su ga 1669. Portugalci kao utvrdu São José do Rio Negro, a 13. studenog 1832. godine, nazvali su ga Manaos u �ast obli�njem indijanskom narodu Manaos, da bi  24. listopada 1848. bio preimenovan u Cidade da Barra do Rio Negro. Kona�no, 4. rujna 1856. guverner Herculano Ferreira Pena dao mu je današnje ime Manaus.

Grad danas ima nešto manje od 2 milijuna stanovnika, glavni je grad dr�ave Amazonas, na obali Rio Negro i okru�en prašumom. Manaus je glavni komercijalni i kulturni centar gornje Amazone i va�na rije�na luka sa plove�im dokovima koji primaju i prekooceanske brodove.    

Ulice starog Manausa

Kolonijalni stil starog grada

Brazilci vole pjesmu i roštilj

Crkva sv. Sebastijana (Igreja de São Sebastião)

Trg-spomenik kontinentima, Manaus

Spomenik posve�en kontinentima: Afrika, Amerika, Azija i Europa

Afri�ka ku�a. Ne zaboravljaju ni afri�ke korijene

Manaus svoj razvoj zahvaljuje naglom rastu automobilske industrije krajem 19. stolje�a kada se jako pove�ala potra�nja za kau�ukom za automobilske gume. Tada je bio „najgizdaviji grad“ na svijetu. Preko no�i stvoreni su „kau�uk-baruni“ koji su se razbacivali novcima: kupovali jahte, neki imali pripitomljene lavove, kupali svoje konje u šampanjcu, itd... Vrhunac apsurda i dekadencije bila je izgradnja zgrade opere usred prašume gdje se materijal, od mramora do stakla i kristala, dovozio iz Europe, za �iju izgradnju su bogataši potrošili deset milijuna dolara, a vrhunac je kada je polovica ljudi iz operne trupe koja je gostovala u operi, umrla od �ute groznice. Svijet ju je upoznao preko filma Wernera Herzoga: Fitzcarraldo.

Teatro Amazonas

Više:http://en.wikipedia.org/wiki/Amazon_Theatre;http://jorgevismara.net/ce/2008/1005tabest/;
http://vagamundos.net/v3.1/gallery/album100?page=1

Zgrada opere, ili kako je oni zovu Teatro Amazonas, dominira glavnim trgom starog Manausa. Zgradu opere po�eli su graditi 1884. godine. Do 1895. završeni su gra�evinski i vanjski radovi da bi se ubrzano radilo na unutrašnjem ure�enju, ukrašavanju i elektri�noj instalaciji, tako da je sve�ano otvorenje bilo 31. prosinca 1896., a prva predstava je bila talijanska opera: La Gioconda Amilcare Ponchiellija, 7. sije�nja 1897. godine.

Bogati izvoznici kau�uka koji su bili donatori svoja imena su dali ugraditi na zgradu opere

Na povratku u hotel vidjeli smo neobi�nu dugu, lom svjetlosti

Pri povratku u hotel na nebu sam ugledao �udan lom svjetlosti. Rekli su mi da je ta „slomljena duga“  najvjerojatnije takva zbog zaga�enja zraka.

Ve�era kod uš�a Rio Negro u Amazonu

Poslijepodne nakon povratka u hotel, pišem razglednice, ali „prera�unao sam se“ s markama jer sam utvrdio da za 11 razglednica nemam marke. Poslat �u ih iz Santarema, tješio sam se.

Imali smo dogovor da �emo se nave�er na�i na ve�eri s va�nim ljudima koji rade u zaštiti Amazonije. Na ve�eri �e biti Regina C.C. Luizão i njen mu� Flavio Jesus Luizão, na kojoj �emo dogovoriti naš odlazak 150 km sjevernije od Manausa u prašumu (kišnu šumu) Amazonije, u baze u kojima brazilski i znanstvenici iz cijelog svijeta istra�uju. 

Regina Luizão, je specijalistica za tla u Nacionalnom institutu za istra�ivanje Amazonije (INPA), doktorica znanosti od 1994. godine. Bavi se dinamikom šuma, a kada smo se našli 2004. na ve�eri bila je koordinatorica projekta Biological Dynamics of Forest Fragmentation Project (BDFFP) ili projekta: „Biološka dinamika projekta fragmentacije šuma“ i bila je zadu�ena za koordinaciju izme�u INPA i Instituta Smithsonian (Smithsonian Tropical Research Institute) iz SAD-a. Projekt je zapo�eo 1980. godine i to je projekt  BDFFP-a s najdu�im trajanjem koji prou�ava u�inke na ekologiju fragmentacijom kišnih šuma koji mo�e rezultirati gubitkom više vrsta biljnog i �ivotinjskog svijeta.

Program „fragmenti“: https://www.inpa.gov.br/pdbff/instituto2p.html

Regina Luizão

Flavio Jesus Luizão je doktorirao iz ekologije tropskih šuma (1996.) i magistrirao ekologiju pri Nacionalnom institutu za istra�ivanje Amazone (1982.). Bio je �lanom Upravnog odbora i koordinator LBA programa (Large-Scale Biosphere-Atmosphere Experiment in Amazonia-LBA), me�unarodnog programa Zemaljski biokemijske cikluse (Experiment od velikih razmjera biosfera-atmosfere eksperimenta u Amazoniji) komponente. Bio je voditelj istra�iva�ke skupine koja je istra�ivala interakcije biosfera-atmosfera i biokemijske cikluse u Amazoni. Istra�ivali su promjene u prašumama Amazonije kako rast i selektivna sje�a utje�u na konzervaciju ugljika, na cirkuliranje organske tvari i nutrijenata, odre�ivali su kretanje plinoca i perspektive odr�ivog korištenja tla u Amazoniji. Smatrali su da amazonska prašuma ima va�nu ulogu u odnosu na klimatske promjene. Ovaj LBA projekt financirala je ameri�ka NASA, brazilsko Ministarstvo znanosti i tehnologije (MCT) i Nacionalni (brazilski) institut za istra�ivanje Amazonije (INPA) . U prašumi su mi rekli da je i EU sudjelovala u financiranju ovog projekta.

Pogledati:
http://daac.ornl.gov/LBA/lba.shtml
http://goo.gl/Q5lqUa

Flavio Jesus Luizão

Na ve�eri smo dogovorili da �e sutra ujutro po nas u hotel do�i vozilo, jer taman jedna grupa znanstvenika ide u bazu u prašumu, pa Richard i ja mo�emo s njima. Mo�i �emo vidjeti 3 projekta: dva na kojima su bra�ni par koordinatori i jedan na kojem radi Sveu�ilište iz Sao Paula. Bili smo sretni da mo�emo i�i tamo gdje „obi�ni“ turisti ne idu. Teška srca su nam rekli da nešto moramo i platiti jer �emo u prašumi biti i nahranjeni i „napojeni“, a i to košta. Naš boravak dva dana u kišnoj šumi, koštao nas je 20 dolara po osobi.
Sjedili smo na terasi restorana u blizini Rio Negro, a vrlo blizu uš�a u Amazonu. Na vodi su se vidjela svjetla brodova, a za ve�eru se nismo odlu�ili za nacionalno jelo Feijoada nego za ribe iz Amazone: tucunaré, tambaqui i veliki pirarucu . Nakadno, pokušavao sam na internetu na�i koji je to bio restoran i da �e me slika podsjetiti na to, ali to je bio te�ak zadatak: bezbroj je restorana u Manausu.

Najvjerojatnije je to bio restoran: Restaurante Panorama:
http://goo.gl/5BN3mp

Karta restorana u Manausu

Jeli smo pr�enu ribu i to od svake vrste od tri najcjenjenije ribe Amazone. Posebno je cijenjen veliki amazonski bandar, kojeg zovu tucunaré. Ime mu dolazi iz indijanskog Tupi-Guarani jezika gdje „tucun“ zna�i drvo, stablo, a „are“ zna�i prijatelj. Zna�i: „prijatelj drve�a“. Hrvatsko ime nema, a u Osijeku bi ga, vjerojatno, zvali drvolega ili mo�da vrbolega. Znanstvenici ovog bandara uvrštavaju u ciklide (Cichlidae) koje su jedna od najve�ih porodica zrakoperki (Actinopterygii) iz reda grge�ki (Perciformes). Po tome je amazonski bandar rod našem bandaru tj. grge�u (Perca fluviatilis), a onda i smu�u (Sander lucioperca ili  Stizostedion lucioperca), što je „starije ime“ i drugima kojih još ima u Kopa�kom ritu.

Ovog bandara u Brazilu još zovu: tucunaré-açu, tucunaré-paca, tucunaré-pinima, tucunaré-pitanga, tucunaré-vermelho ou tucunaré-pretinho. Tucunaré je vrlo ukusna riba s bijelim mesom s malo kostiju i jede ga stanovništvo koje �ivi u skromnim uvjetima uz rijeke, a mo�e se na�i i u najboljim otmjenim restoranima u Manausu, Belemu, Brasiliji.

Posebno su nas upozorili da je pe�eni filet od ribe veliki pirarucu. Pirarucu ili arapaima spada u rod ju�noameri�kih tropskih slatkovodnih riba koje se smatraju �ivim fosilom zbog svojih arhai�nih morfoloških i anatomskih osobina. Ubraja se u jednu od najve�ih slatkovodnih riba na svijetu. Njezino meso vrlo je cijenjeno, a lokalno stanovništvo smatra ga delikatesom izme�u ostalog i zbog toga, što joj meso ne sadr�i puno kostiju. Tako�er je vrlo popularna i me�u pecarošima koji je smatraju izvrsnom lovinom.

Pogledati video: https://www.youtube.com/watch?v=Z327bVEUXDc

Pirarucu, je jedna od najve�ih slatkovodnih riba na svijetu, ako se isklju�i moruna koja se u slatkoj vodi samo mrijesti. Mo�da joj je i znanstveno ime Arapaima gigas dano iz tog razloga.

Ova riba �ivi samo u slivu Amazone, a neki pecaroši ka�u da mo�e narasti do 450 cm i imati masu od 200 kg. Riba je siva i ukrašena s naran�astim pjegama na kraju ljuske. Na najve�im primjercima pirarucua, ljuske mogu narasti i do 6 cm. Na tijelu su dvije simetri�ne peraje smještene prema repu.

Pirarucu

U Ju�noj Americi  smatraju da okoštali jezik pirarucua ima ljekovita svojstva. U kombinaciji s korom guarane koristi se za uklanjanje crijevnih nametnika. S druge strane, velike ljuske pirarucua domoroci koriste kao turpije za nokte ili materijal za izradu ogrlica. Jede sve što joj je dostupno. Velika usta omogu�uju joj širok spektar potencijalnog plijena. Najve�i dio njezine prehrane �ine ribe, rakovi i ostale manje �ivotinje, a i ptice koje katkad ulovi na površini vode. Ova riba je dvodihalica, guta zrak koriste�i pri tome labirintni organ. Udiše kisik direktno iz zraka. To je i razlog zbog kojeg se ova vrsta ribe voli zadr�avati pri površini vode. Gutanje zraka omogu�uje joj pre�ivljavanje u vodama siromašnim kisikom ili mo�varama kakve se �esto nalaze u porje�ju Amazone i Orinoca. Pod vodom se zadr�ava tek oko 10 do 20 minuta, a potom pliva prema površini radi gutanja zraka. U nedostatku kisika ili ukoliko je uznemirena arapaima vrlo �esto iska�e iz vode. 

Tre�a riba naše ve�ere bio je tambaqui. To je, zapravo, crni pacu koji ne �ivi u Pantanalu nego u porje�ju Amazone. Tambaqui (Colossoma macropomum) je slatkovodna vrsta Serrasalmidae i rod je s piranjama.Poznata je po imenima: crni pacu, pacu s crnim rebrima, divovski pacu, cachama, gamitana, a ponekad samo pacu kao i mnoge druge vrste riba iz te porodice. 

Pogledati neka jela od amazonskih riba:
http://ciadacomida.blogspot.com/2013/05/comidinhas-de-manaus-peixes-do-rio.html

Na veliku vru�inu dobro je popiti kaipirinju. Caipirinha je brazilski narodni koktel koji se radi od sna�nog (do 70% alkohola) destilata še�erne trske koju zovu cachaça, za koju je još Nikola VII. Zrinski znao i mogao pro�itati u svojoj knjizi: Historia Naturalis Brasiliae, uz dodatak še�era i limete. Cachaça je u Brazilu naj�eš�e destilirano alkoholno pi�e, rakija od še�erne trske, rekli bi Šokci. Još je poznata kao Pinga ili Caninha. Kao i rum i cachaça se radi od izlu�evina še�erne trske, ali cachaça, se radi destilacijom alkohola koji nastaje nakon fermentacije soka še�erne trske pa se tek onda destilira. Eto tako Brazilci peku rakiju od še�era, a i mene je „opekla“. Svidjela mi se prva, a nakon druge me „ufatilo“. Nakon povratka u hotel imao sam ugodan san, zaspao sam „ k'o beba“.

Manaus je grad u kojem je za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014., izgra�en novi stadion.

Arena Amazônia (2014.) – Manaus-nacrt

            Darko Varga

Tekst i fotografije:Darko Varga, dipl. in�. el.,
                                 prvi predsjednik Upravnog vije�a javne ustanove Park prirode Kopa�ki rit
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch

Od istog autora:
Pogledajte i prethodne nastavke u kojima nam je autor slikom i rije�ima do�arao barem djeli� Brazila,
te ogromne dr�ave i njene ljepote - u 10. nastavku su linkovi na prethodnih devet:

Biljan u Brazilu - 10. dio