Biljan u Brazilu - 2. dio
Povodom Svjetskog prvenstva Brazil 2014
Darko Varga opisuje svoj put u Brazil
Ako postoji Amerikanac u Parizu, Englez u New Yorku, zašto ne bi bio Biljan u Brazilu? Istina, ta pjesma nije ispjevana jer u Bilju nemamo Gershwina ni Stinga, ali eto, ovaj Biljan �e ostalima pokušati do�arati dio ljepota Brazila. Koji je povod? E pa, Brazil je ovih dana u središtu pozornosti.
Hrvatska nogometna reprezentacija otvorila je Svjetsko prvenstvo u nogometu 12. lipnja 2014. kada je u Sao Paulu odigrala utakmicu protiv doma�ina, reprezentacije Brazila, na kojoj joj je skandalozni japanski sudac Yuichi Nishimura pred o�ima cijelog Svijeta ukrao... - ne neriješen rezultat, nego pobjedu. Ipak, bilo bi zanimljivo saznati nešto više o toj velikoj, mnogoljudnoj i najve�oj dr�avi u Ju�noj Americi. Slikom i rije�ima pokušat �u do�arati barem djeli� te ogromne dr�ave i njene ljepote.
Iz Brasilije, preko grada Cuiaba u Pantanal
Od Brasilije avionom do Cuiabe, pa terencem do Pousade Baguari u Pantanalu
Let iz Brasilije po�eo je u 20:10 minuta, a u grad Cuiaba sletjeli smo u 20:20 po lokalnom vremenu. Let je trajao sat i 10 minuta: Na aerodromu nas je do�ekao voza� i terenac s kabinom i prtlja�nim prostorom te vrlo odlu�na i vrlo otvorena turisti�ka voditeljica Juliana, zvana Jo (�o). Odmah mi se svidjela baš zbog svoje otvorenosti, direktnosti i iskrenosti. Dobro je govorila engleski tako da mi je to dobrano olakšalo komunikaciju i u�enje o kraju, pticama, �ivotinjama i ljudima koji �ive u Pantanalu. U prtlja�ni sanduk pobacali smo torbe koje je voza� pokrio ceradom i zavezao kako bi zaštitio našu prtljagu od prašine. Tek kasnije sam shvatio zašto. Ceste u Brazilu, pa i one dr�avnog zna�aja su prteni putovi, zemljani, kao i poznata Transpantaneira koja je ucrtana u svim kartama pa i u onima s ve�im mjerilom. Po turisti�kim prospektima do našeg odredišta Pousade Baguari piše da ima 122 km, me�utim, put je, ipak, za desetak kilometara du�i. Od tog puta, oko 30-tak kilometara bio je asfalt, koji je vodio za Boliviju, a na njemu �este policijske kontrole, naro�ito kamiona, zbog poznatog puta droge koja se šverca iz Bolivije u Brazil. Preko 100 km vozili smo se prtenim putem, prašnjavom cestom, a na odredište stigli iza pono�i. U mraku, �uo sam da se nalazimo pored rijeke i �uo sam poznati zvuk iz djetinjstva kada je som zaraubao. Krenuo sam prema rijeci, vidjeti što se to doga�a, ali su me odgovorili. Slijede�ih dana sam shvatio zašto. Taj „raub“ bio je kajman koji je svake ve�eri dolazio u jedno udubljenje s naše obale rijeke Mutum (Rio Mutum) gdje bi zalegao i „do�ekivao“ piranhe i ostale ribe na koje je raubao. Kad smo ve� kod kajmana, u dr�avi Mato Grosso ima 1,5 milijuna stanovnika i 4 milijuna kajmana.
Put do Pousade Baguari-Pantanal; dr�avna cesta; Pousada Baguari u kišnom razdoblju
Što je to Pantanal?
Pantanal ,od portugalskog pântano zna�i „mo�vara“ je najve�e tropsko vla�no podru�je na svijetu, smješteno na trome�i Brazila (62%), Bolivije (20%) i Paragvaja (18%). U biti to je mo�varno podru�je mnogobrojnih rijeka, pritoka rijeke Paragvaj. Na svom putu �amcem sam se vozio po dvije rijeke iz tog sliva: Rio Mutum i Rio Cuiaba i u pet dana što �amcem što terencem obišao površinu jedne Baranje.
Pantanal u Brazilu se prostire u dvije brazilske savezne dr�ave Mato Grosso i Mato Grosso do Sul (ju�ni Mato Grosso). Postoje razli�iti podaci o površini tog „Kopa�kog rita“ na površini 3,5 cijele površine Hrvatske!!! Ova velika aluvijalna dolina zauzima površinu izme�u 195.000-230.000 km² (površina Hrvatske je 56.594 km² ). U Brazilu ima dva godišnja doba, kako se oni sami šale na svoj ra�un: godišnje doba kada je jako vru�e i kada je ogromna vla�nost u zraku i godišnje doba kada je jako vru�e i kada je ogromna vla�nost u zraku, a još stalno pada kiša. Ja sam izabrao rujan za svoj put u Brazil, pred po�etak kišnog razdoblja. Razina rijeka u ta dva razdoblja varira i od po nekoliko metara, pa se tako svake godine mijenja njegova površina jer 80% Pantanala bude potopljeno tijekom kišne sezone. Pantanal je upisan u
UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Amerikama kao „najve�i svjetski slatkovodni ekosustav koji buja raznovrsnoš�u �ivog svijeta“. Vegetacija je u rasponu od suhih savana (cerrado) središnjeg Brazila do polu-listopadnih šuma na jugoistoku Pantanala, te uz veli�anstven broj sezonskih biljaka kao što su mnogobrojne vodene biljke. Malo je poznato da je Brazil, nakon Argentine, drugi izvoznik govedine u svijetu, a u Pantanalu, pasu mnogobrojna goveda. Pantanal je dom mnogobrojnih �ivotinjskih vrsta: 650 vrsta ptica, 400 vrsta riba, 480 vrsta gmazova i 80 vrsta sisavaca (kao što su ugro�ene vrste: jaguar, mo�varni jelen (Blastocerus dichotomus), divovski mravojed (Myrmecophaga tridactyla) i divovska vidra. Ovo podru�je je najva�nije gnjezdište mnogih mo�varnih ptica kao što su jabiru (�abiru), razne vrste �aplji, ibisa itd. koje ga obitavaju u nepreglednim jatima. Papige su tako�er jako zastupljene s oko 26 vrsta, poput najve�e papige (Hijacintna ara) koje ima oko 3.000 primjeraka. Uništavanjem prirodnog okoliša i izlovom papiga kako bi bile ku�ni ljubimci ova vrsta je postala kriti�no ugro�ena vrsta.
Danas je Pantanal gotovo 99% u privatnom vlasništvu, poglavito fazende (sto�arski ran�evi; njih oko 2.500), i u njemu nema niti jednog grada. U šest rezervata obitava oko 1.000 pripadnika, nekad jako raširenog i uspješnog indijanskog naroda Boróro.
Pousada Baguari
U Pantanalu postoji puno privatnika koji imaju po 1000, a neki i desetke tisu�a grla stoke koje �uvaju i o njima vode brigu svojevrsni kauboji Pantanala pantanaerosi. Me�utim, zbog ogromne biološke raznolikosti i brojnosti �ivotinjskih i biljnih vrsta, Pantanal je postao zanimljiv cijelom svijetu koji �eli do�ivjeti tu netaknutu prirodu u kojoj je sve kao što je nekad bilo. Tako su mnoge fazende, ran�evi za smještaj gazde i posade ran�a, pretvorene u Pousade. Pousada Baguari, u kojoj smo se smjestili, dobila je ime po sivoj �aplji indijanskog imena baguari. Shvatio sam i zašto, jer se siva �aplja svako jutro mogla vidjeti, pa onda i snimiti pored Pousade Baguari:
Rio Mutum u sušnom razdoblju. Vidi se pristanište za �amce za kišno razdoblje:
na drugoj obali �aplja baguari.
Koje rijeke �ine Pantanal. Ucrtana je rijeka Mutum, pritoka rijeke Cuiabe.
�aplja baguari, svako jutro na istom mjestu, na obali rijeke Rio Mutum.
Pristanište �amaca Pousade Baguari na rijeci Mutum
Izleti �amcem
Svaki dan, dovoljno rano kretali smo na izlete �amcima: prvo uzvodno uz rijeku Mutum, a poslijepodne, nakon fieste (odmora dok je velika vru�ina, 40 stupnjeva u hladu), ponovo nizvodno... Na prvom izletu, uzvodno rijekom Mutum, prošli smo ispod mosta kojeg smo dan ranije prešli iza pono�i. Na toj vo�nji �amcem otvorio mi se jedan novi svijet ptica, riba, vode i bujnog �ivota, što sam uporno snimao, bilje�io.
(Pogledati: Most preko rijeke Mutum http://www.youtube.com/watch?v=WYWFTZ9Fs2A)
„Ekipa“ kre�e na izlet �amcem; u pozadini u plitkoj vodi, prebogatoj ribom peca mladi Brazilac
Kajman nas znati�eljno gleda
S metar i pol udaljenosti iz �amca, snimio kajmana, jacare (�akare)
Turisti�ki vodi� Juliana-Jo (�o) s ponosom je nosila licitarsko srce Croatia
Uzvodno rijekom Mutum - pejza�
Piroga - Rio Mutum
Vodomar - Rio Mutum
Anhinga (Anhinga anhinga)
Jacana
Bijela �apljica
Kormoran (Phalacrocorax brasilianus)
Jacare (�akare) na kopnu i bijeg u vodu
Od pousade uz rijeku Mutum, napravljena osmatra�nica za ptice.
Na fazendi vlasnika Pousade Baguari
Tipi�na vegetacija ove visoravni je i cerrado (savana), travnjaci, s niskim drve�em koje nije ve�e od 20 m, a u sušnijim podru�jima mogu se na�i razli�ite skupine vegetacije „buritis“, a me�u njima tipi�na „cambará“, „pau-d'alho“, „aroeirinha“ i „louros“.
Na putu u fazendu: termitnjak, nisko drve�e, travnjak
Termitnjak, izgra�en na povišenju, vjerojatno voda u kišnom razdoblju ne dopire do njega
Fazenda (ran�)
Dio stada
„Opasni“ bik pred fazendom
Na fazendi
�ivi svijet na rijeci Mutum
Kupanje domorodaca u rijeci Mutum
Darko Varga
Tekst i fotografije:Darko Varga, dipl. in�. el.,
prvi predsjednik Upravnog vije�a javne ustanove Park prirode Kopa�ki rit
Zemljopisne karte: Internet
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch
Sutra na portalu:
Biljan u Brazilu - 3. dio
Povodom Svjetskog prvenstva Brazil 2014
Darko Varga opisuje svoj boravak u Brazilu
