Elektronskom poštom �esto dobijem zanimljive priloge koje pogledam, za�udim im se ili razveselim pa ih ili ugasim ili pohranim u svoj arhiv, a neke i proslijedim svojim prijateljima, no neki su prilozi tako lijepi i interesantni, da je šteta ne obznaniti ih i �itateljima portala. Pogledajte jedan takav prilog, posebno aktualan upravo ovih dana, kada se diljem svijeta odr�avaju karnevali:
Karneval u Veneciji
(Ako se slika ne pojavi u punoj veli�ini, popra�ena glazbom, stisnite tipku F5.)
Karneval u Veneciji 2014.
Jedan od najpopularnijih europskih karnevala, onaj u Veneciji, tijekom prošlosti bio je �arobno vrijeme za svakoga i u njega je bio uklju�en cijeli grad. Razbijao je sva društvena pravila i norme, a prosje�nom �ovjeku je davao priliku da se izgubi u brojnim bu�nim slavljima. To je bio intenzivan period za Mle�ane, gdje bi se uzdu� putova ljudi me�usobno pozdravljali s 'Dobro jutro, g�o Maska!' te nije postojao osobni identitet, spol i društvena klasa - bilo je bitno samo sudjelovati u jednoj velikoj karnevalskoj iluziji!
Venecija, karnevalska maska
Povijest karnevala u Veneciji
Jeste li se ikad upitali otkud dolazi toliko popularna rije� karneval? Odgovor sti�e iz latinskih rije�i 'carne vale', što zna�i 'zbogom meso', tj. mesopust.
Najstariji dokument koji se odnosi na korištenje maski u Veneciji datira iz 2. svibnja 1268. godine. U dokumentu je zapisano da je masqueradersima (ljudima pod maskama) zabranjeno prakticiranje igre od 'jaja'. Taj se obi�aj sastojao od toga da su maskirani muškarci na lokalne dame bacali mirišljava jaja, �emu je na kraj stala upravo spomenuta odluka venecijanskih vlasti.
Od po�etka 14. stolje�a nadalje, novi zakoni bili su proglašavani s ciljem zaustavljanja nemilosrdnog moralnog pada tadašnjih stanovnika Mleta�ke Republike. Ovi restriktivni karnevalski zakoni otpo�eli su s ispravom izdanom na dan 22. velja�e 1339. godine kojom se masqueradersima zabranjuju no�ni odlasci u grad. Ta uredba nam prili�no poma�e kako bismo razumjeli koliko su Mle�ani bili sladostrastni u to vrijeme, pa je od 24. sije�nja 1458. godine muškarcima odjevenima poput �ena bio zabranjen ulazak u samostane, kako ne bi po�inili 'multas inhonestates'! Na sli�an se na�in dokumentom od 3. velja�e 1603. godine nastojalo povratiti moral u iste samostane.
Mleta�ko Vije�e desetorice je 13. kolovoza 1608. godine izdalo odredbu koja je ocijenila da nošenje maski tijekom cijele godine predstavlja ozbiljnu prijetnju Republici, a da bi se izbjegla strašna posljedica ovog nemoralnog ponašanja, svaki gra�anin, plemi� i stranac, du�an je nositi masku isklju�ivo tijekom karnevalskih dana i na slu�benim prijemima.
Kazne za nepoštivanje ovog zakona bile su drasti�ne - muškarci su dobivali dvije godine u zatvoru, 18 mjeseci veslanja u mleta�kim galijama i još 500 lira kazne koje se upla�uju Vije�u desetorice. �ene su pak tukli na putu od Mosta Rialto pa do Trga sv. Marka, gdje su ih zatim ismijavali ispred javnosti izme�u dva 'stupa srama', a nakon svega su im još zabranili ulazak na teritorij Mleta�ke Republike pune �etiri godine, uz pla�anje 500 lira kazne.
Uz to zabranili su unošenje maski na sveta mjesta, kao i maski s vjerskom tematikom. U istoj odredbi bilo je zabranjeno korištenje bubnjeva prije podneva, pa �ak i plesanja, koje je bilo 'rezervirano' samo za karnevalsko razdoblje. Budu�i da su se mnogi venecijanski plemi�i prilikom kockanja koristili maskama, kako bi izbjegli vjerovnike, 1703. godine maske su bile zabranjene i u kasinima tijekom cijele godine.
Dvije razli�ite uredbe (1699. i 1718.) donijele su zabranu nošenja masku tijekom korizme i drugih vjerskih festivala koji se odr�avali za vrijeme karnevala, a 1776. godine uvedeno je pravilo zaštite 'obiteljske �asti', pa je svim �enama zabranjen odlazak u kazalište bez maske i plašta.
Slabljenje festivala po�inje s padom Mleta�ke Republike krajem 18. stolje�a i zabranama brojnih idu�ih vlasti, da bi se 1979./1980. godine ponovno obnovio trudom grupe umjetnika i entuzijasta.
Danas je karneval u Veneciji jedan od najposje�enijih na svijetu, a na popularnosti je dodatno dobio filmom 'O�i širom zatvorene' (Eyes wide shut), s Tomom Cruiseom i Nicole Kidman u glavnim ulogama.
Foto detalji
Karnevalske maske
Karnevalske maske
Venecijanske maske porijeklo vuku još iz doba antike, a slu�ile su tijekom mnogih mjeseci u godini. Kasnije su bile dozvoljene od blagdana sv. Stjepana, koji je obilje�avao po�etak venecijanskog karnevala, do pono�i na Pepelnicu, što je ozna�avalo kraj manifestacije.
Za vrijeme karnevala, Mle�ani se se odijevali na zaista svakakve na�ine, u što se mo�emo uvjeriti u jednom dokumentu koji opisuje na�in obla�enja muškaraca i �ena u 18. stolje�u, a naj�eš�e maske i nošnje bile su: ribar, lije�nik, astrolog, lovac, seljanka, pekar, mesar ili neki od likova iz Commedie dell'Arte (Arlecchino, Brighella, Colombina, Pulcinella itd.).
Venecijanske maske mogu biti izra�ene od ko�e ili u originalnoj papier-mâché tehnici, no danas je ve�ina njih izra�ena uz primjenu gipsa i zlatnih listi�a te su sve ru�no oslikane i ukrašene uz korištenje prirodnih dragulja i perja.
Postoje tri vrste najpoznatijih maski - bauta, moretta i larva.
Bauta je maska koja pokriva cijelo lice, nema rupu za usta i ima puno pozlate. Mo�e prekrivati i samo gornji dio lica do obraza, kako bi se moglo razgovarati, jesti ili piti, ali njome se i dalje prikriva identitet.
Moretta je ovalna maska s crnim baršunom i velom, koji su obi�no nosile �ene prilikom posjeta samostanima. Originalno je iz Francuske, ali vrlo brzo je postala popularna i u Veneciji, jer naglašava �ensku ljepotu.
Larva je znana i kao volto maska, uglavnom je bijele boje i tipi�no venecijanska. �esto se nosi uz trorubi šešir na glavi i plašt. Pretpostavlja se da rije� larva dolazi od latinske rije�i koja zna�i maska ili duh. Sli�no kao kod baute, ovdje je dopuštena mogu�nost da njezin nositelj mo�e jesti, piti i razgovarati, a ujedno i dalje �uvaju�i anonimnost. Izra�ene su od voska i fine tkanine, pa su se smatrale idealnima za ples i koketiranje.
Masquerades
Mladi Mle�ani �esto su se susretali i dru�ili u grupama poznatima kao '�arapa grupe', a ime su dobile po višebojnim �arapama koje su nosili njihovi �lanovi. Skupine su si davale imena poput Cortesi, Ortolani ili Sempiterni, a morale su biti prihva�ene od strane �lanova putem statuta. Cilj ovih grupa, kojih je u Veneciji izme�u 1487. i 1565. godine postojalo �ak 23, bilo je stvaranje i pripremanje zabava i programa za vrijeme karnevala.
Sami tvorci maski zvali su se maschereri, pripadali su cehu slikara, a od vladavine du�da Foscarija, pa nadalje, imali su vlastiti statut datiran s 10. travnja 1436. godine.
Tradicionalne zabave i igre
Festival na karnevalski �etvrtak
Na festivalu, koji se obi�no odvija na Piazzetti San Marco, slavi se va�na pobjeda Mleta�ke Republike iz 12. stolje�a nad Ulrikom, patrijarhom i bizantskim carskim vazalom. Iskorištavaju�i trenutni rat izme�u Venecije, Padove i Ferrare, Ulriko je uz pomo� svojih feudalnih podanika napao grad Grado, prisiljavaju�i tamošnjeg biskupa na bijeg.
Du�d Vitale Michiel II. nije gubio dragocjeno vrijeme reagiraju�i na ovu uvredu, pa je poslao sna�nu venecijansku flotu u Grado da potpuno unište svaki trag Urlikova ponosa. Papinim zagovorom na kraju su odvedeni u Veneciju i pušteni, ali Mle�ani su od akvilejskog patrijarha zatra�ili da �e im zauzvrat, svake godine na karnevalski �etvrtak, poslati jednog bika i 12 dobro uhranjenih svinja. �ivotinje bi zatim primili kao zarobljenike u Du�devu pala�u, da bi onda bile ubijene kao hrana za cijeli mleta�ki narod.
Ova tradicija ukinuta je 1420. godine i pretvorena u bezopasnu igru, koja je trajala sve do kraja Republike. Jedina povijesna poveznica koja je ostala jest sudjelovanje du�da. Karnevalski �etvrtak dostigao bi svoj vrhunac za vrijeme glasovitog 'Leta od Turaka', predstave koja je po prvi put odr�ana 1548. od strane turske grupe Walker, pa otuda i ime.
Let od Turaka (An�eoski let)
Jedan mladi turski akrobat je u vrijeme karnevala rekao da �e u�initi još nešto nevi�eno u Veneciji. Rastegnuo je konop izme�u usidrenog broda ispred Trga sv. Marka i zvonika crkve. To je toliko impresioniralo gradske vlasti i ljude da je uskoro postala tradicija. Prozvali su ju 'Let od Turaka' (tal. Il Volo del Turco), a naj�eš�e se odvijala zadnji �etvrtak prije korizme.
Kroz idu�e godine Let se malo promijenio i sama ceremonija je podijeljena u tri koraka, koji je tzv. Tur�in morao obaviti (zvali su ga i An�eo zbog krila koje je morao nositi). Prvi korak je šetnja konopom do vrha zvonika, drugi je silazak na lo�u Du�deva dvora gdje bi mu sam du�d, zajedno sa starnim veleposlanicima i politi�arima darovao cvije�e, novac ili karticu s pjesmama, a tre�i je ponovni povratak na vrh zvonika.
Tijekom godina postojale su brojni pokušaji da se 'za�ini' sama manifestacija, poput penjanja do tornja s konjem, topovima ili �amcem, da bi se 1759. godine dogodila nesre�a u kojoj je tadašnji akrobat pao na prestravljenu publiku, nakog �ega je umjesto �ovjeka uvedena tradicija drvenih golubova ispunjenih cvije�em i konfetima koji bi prosuli na okolne gledatelje. Otada je 'Let od Turaka' postao 'Let od goluba', prenosi CarnivalOfVenice.com.
Posljednji dan karnevala
Bilo je raznolikih sve�anosti kojima su Mle�ani prisustvovali u vrijeme karnevala. Bezobzirne i krvave borbe bikova, utrke s kolicima, neprestane zabave pod maskama koje su bile organizirane u najljepšim gradskim gra�evinama za u�itak lokalnog stanovništva, ili obavezna šetnja (tzv. liston) pri kojoj bi se pokazale najbolje maske u gradu, ali najve�e ludorije ipak su se �uvale za posljednji dan karnevala.
Glavni doga�aj bio je fešta sv. Marka - prava veselica prepuna pjevanja i plesa koja bi ljude nerijetko ostavila bez daha. To su bili posljednji sati slobode. Proslava nije bila samo na Trgu sv. Marka, nego po cijelom gradu, gdje su na tisu�e masqueradersa s bakljama u ruci rasvjetlili cijelo mjesto. Na kraju bi se na središnjem dijelu Trga, izme�u dva stupa, zapalilo portret lakrdijaša, a dok bi narod vikao i pjevao, zvona crkve San Francesco della Vigna ozna�avala su kraj poklada i po�etak korizme.
Foto detalji
Karnevalske maske
Karneval u Veneciji 2014.
Karneval u Veneciji ove godine po�inje 15. velja�e i traje do 4. o�ujka. Prvih tjedan dana relativno je mirno, a najve�i broj doga�anja odvija se od 22. velja�e nadalje.
U subotu, 15. velja�e u 18:00 sati, po�inje La Festa Veneziana, odnosno ceremonija glavnog otvorenja. Nastavak slijedi dan nakon, 16. velja�e u 10:30 sati, kada zapo�inje brodska parada po Canalu Grande prema �etvrti Cannaregio.
Na Campu San Polo mo�ete �ak klizati i to sve do 4. o�ujka. Naime, ondje i dalje traje program Inverno Veneziano (www.invernoveneziano.it), što je zapravo zimski sajam �ije je klizalište otvoreno sve do kraja karnevala.
Treba spomenuti kako se od 22. velja�e do 4. o�ujka odr�ava i natjecanje za najbolji kostim ovogodišnjeg karnevala. Prijaviti se mo�ete i vi, a ako to u�inite, predstavit �ete se na jednoj od najpoznatijih svjetskih javnih površina - Trgu sv. Marka. Prijaviti se mo�ete na www.carnevale.venezia.it.
Ako se u Veneciji zateknete 22. velja�e, mo�ete u�ivati u programu Festa delle Marie, kad se izabiru 12 djevojaka u spomen na nekadašnje mleta�ke du�deve koji su jednom godišnje izabirali 12 lijepih, ali skromnih djevojaka i nagra�ivali ih draguljima i haljinama.
'An�eoski let' odr�at �e se 23. velja�e u podne na Trgu svetog Marka, 'Magare�i let' je 2. o�ujka u podne na Piazzi Ferretto, a 'Svolo del Leon', odnosno 'Lavlji let' (zastava s venecijanskim simbolom - lavom), 4. o�ujka u 17:00 sati na Trgu sv. Marka.
Zadnji dan mesopusta, 4. o�ujka, odr�ava se 'Mardi Gras', najpopularniji dio karnevala. Istoga dana, u pono�, od mosta Rialto preko Velikog kanala, kre�e tiha vodena povorka gondola i tradicionalnih �amaca, na kojima ljudi dr�e upaljene svije�e, a tim se �inom ujedno i zatvara ova poznata manifestacija.
�lanak preuzet iz Putovnica.net
Za portal dopunio i pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch
