Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  


 

Dino: Zagreb mojih dana
Crtice i sje�anja iz Zagreba (27)

Davorin Krog (Dino) napisao je 2004. godine ve�i broj interesantnih crtica i sje�anja na Zagreb iz njegovih dana, na Zagreb kojeg se sje�a, a koji sada više ne nalazi... na svakom koraku neki drugi Zagreb, neki drugi ljudi... 

*****

Crtice:

Epilogus et epilogi

O nama i onima "naj-naj-naj" me�u nama
"C" razred zagreba�ke II. Gimnazije , generacija 1962./1966., "iznjedrio" je po stru�noj liniji dvije VS diplome, dvadeset i devet VSS diploma, dok je za troje bilo dostatno i gimnazijsko obrazovanje.
Najbrojniji su in�injeri - od njih deset, pet s podru�ja elektrotehnike, jedna kemi�arka, te po jedan s podru�ja fizike, brodogradnje i strojarstva, gra�evine i nafte i rudarstva. Slijede tri lije�nice, dva lije�nika, jedna farmaceutkinja i jedan veterinar, zatim jedna pravnica i tri pravnika, �etiri profesorice, te po jedan ekonomista, novinar i povjesni�ar umjetnosti. Iza njih slijedi jedna balerina, dvije ekonomistice i jedan maketar slobodnog zanimanja.
Od sveu�ilišnih zvanja, tu su nekoliko fakultetskih ili sveu�ilišnih asistenata, jedan docent i jedan redovni profesor (u jednoj osobi, jer sve dionice "puta" pojedinaca su zbrojene!)), a po znanstvenoj liniji dvije magistre i tri magistra znanosti, dva doktora znanosti i jedan DBA ("Doctor of Business Administration"), te neposredno prije mojeg dolaska u Zagreb - kao najljepša kruna svega, jedan �lan suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti!

Naknadna napomena:
Akademik Davor Krapac izabran je 2012. godine u redovnog �lana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) i time stekao pravo na naslov akademik. �lan suradnik HAZU je bio od 2004. godine.

S pregledom naših "naj-naj-naj", prelazim u subjektivno podru�je, i pritom (kao u ostalom u pogledu svih mojih sje�anja na razred), ra�unam na razumijevanje onih koje sam zbog nepotpunih podataka, nepoznavanja "detalja", vremenske distance ili zabune, pogrešno naveo, pozicionirao, opisao, nešto va�no iz neznanja ispustio - ili se našalio na na�in koji nekom nije drag ili ga �ak smeta. U svakom slu�aju, dovoljno smo stari kako se ne bismo ljutili!
Posebno mi je �ao što premalo znam o pojedina�nim putevima nakon gimnazije, i to se posebno odnosi na djevojke iz razreda - jer sve one su bile i sigurno ostale naše "naj-naj-naj"!  
S druge strane, sve što pišem su spontani zapisi pokrenuti i meni samom nepredvidivim "impulsima" sje�anja, iz kojih izviru osobe, slike, re�enice - i kao što je svima jasno, sigurno ne faktografija.    

* Najzna�ajniji: Nikola Ple�aš ("Nid�o", "Sveti Nikola")

Košarkaški reprezentativac, svjetski i dvostruki europski prvak, jedno drugo mjesto na Olimpijadi, ukupno tri zlatne i tri srebrne medalje, nebrojene pobjede i koševi, košarkaški intelektualac, profesor, strateg, graditelj i voditelj igre i strijelac iz daljine; najzaslu�niji za osvajanje svjetskog prvenstva u finalu sa "sko�i - ubaci"- ekipom USA, koju je svojom igrom doslovce razbio i bacio u o�aj. Naš "Nid�o", a za publiku "Sveti Nikola" ušao je u povijest kao jedna od legendi hrvatske košarke.


Pobjednici Svjetskog prvenstva 1970
Nikola Ple�aš - zvijezda me�u zvijezdama svoje generacije!

* Najpopularniji: Davorin Krog ("Dino")  

Davorin Krog, "Dino": uz Nikolu Ple�aša mo�da jedini koji ostaje u sje�anjima šire javnosti, i to kroz muziku "Crvenih Koralja", koji su u periodu 1963 - 1967 bili najpopularniji sastav, sastav do tada  nezabilje�ene popularnosti; sastav s najviše hitova, najbrojnijih i najposje�enijih koncerata, uklju�ivši i one u sportskim halama i na nogometnim stadionima; sastav s najposje�enijim plesnjakom, gdje je tri puta tjedno, preko dvije godine, u parku na Ribnjaku svaki puta dolazilo oko hiljadu mladih; sastav koji je kao prvi "elektri�arski" sastav osvojio prve nagrade na Zagreba�kom festivalu, sastav sa skoro 300'000 prodanih vlastitih plo�a u prvih pet godina postojanja; sastav s kojim su �eljeli snimati najpoznatiji pjeva�i i pjeva�ice tog vremena, tako da su s njima snimili tridesetak plo�a, i sastav koji je lansirao "zlatnog de�ka" Ivicu Šerfezija, u trenutku kada mu nitko nije htio pomo�i, snimivši za njega u svojem terminu pjesme koje su postale hitovi; sastav koji je kao jedini pokušao etablirati ples originalne koreografije kao novi "brand" i zato snimio plo�u s dvije  instrumentalke u 7/8 ritmu; sastav �iji je ogromni uspjeh još dan-danas mnogima neobjašnjiv, jer analiziraju vrijeme "Koralja", kao da su svi sastavi u to vrijeme bili isti, te tra�e razloge izvan muzike, a ne u specifi�nom zvuku, izvrsnom muziciranju i tekstovima, te previ�aju �injenicu da su bili prvi, a mo�da i zadnji instrumentalni rock sastav koji je dao i nekoliko trajno vrijednih "evergreen" instrumentalki.

Bili su prvi sastav koji je svojom muzikom ušao u bezbrojna srca i prakti�ki u svaki dom, i zbog toga se jedno�lana razredna komisija za dodjelu titula, nakon duge diskusije o alternativama "Najprisutniji" ili "Najpopularniji", na kraju, i to sa samo jednim glasom više, odlu�ila za drugi prijedlog.  

     
 "Crveni Koralji": prve �etiri od 37 plo�a      Pred ulazom u legendarni plesnjak "Ribi�ija", 1964.
   (prodano je preko 250'000 primjeraka)      Zvuk iz prepune dvorane, dvije je godine odjekivao parkom  

Usput:
Prva plo�a s Dininom "Rekla si volimo se", koja je muzi�ki bila prava simfonietta u vrijeme kompozicija "kvintnog kruga" (i relativno banalnih tekstova), prodana je u roku od nekoliko tjedana u preko 100'000 primjeraka (i to u vrijeme kada je broj gramofona procjenjivan na oko 150'000), �ime je srušen rekord u brzini prodaje koji je do tada dr�ala narodna pjesma
Cune Gojkovi�a "Kafu mi draga ispeci".
Svaka od tri sljede�e plo�e, prodana je u preko 60'000 primjeraka (tada je 50'000 prodanih primjeraka singlice zna�ilo "srebrna plo�a").

* Najpoštovaniji: akademik Davor Krapac

Za opis onoga što je Davor uradio i postigao, bila bi potrebna posebna monografija. Njegovo znanje i iskustvo ugra�eno je u brojne knjige, publikacije, znanstveno-stru�ne �lanke, brojne zbornike me�unarodnih simpozija i kongresa, u hrvatski Ustav i hrvatske zakone, sudsku praksu, me�unarodne dokumente, razli�ite komisije, savjete i dr�avno sudsko vije�e itd. - tako da ako ne napiše autobiografiju, njegov put prebogat "detaljima" doprinosa pravnoj znanosti i posebno kaznenom pravu, nitko drugi ne�e mo�i niti u cijelosti niti dovoljno dobro opisati.    
Njegov put je put okrunjen najve�im uspjesima, od redovnog profesora Pravnog fakulteta do suca Ustavnog suda, od doktora pravnih nauka do akademika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Davor iz našeg razreda, prva klupa desno - a danas prof. dr. i akademik Davor Krapac, primjer je na koji smo ponosni i koji zaslu�uje najve�i respekt i poštovanje.

Usput:
Prije dvadesetak godina, prilikom jedne kratkotrajne posjete Zagrebu, prolaze�i pored Pravnog fakulteta, i vidjevši cvije�e pred Kazalištem, prisjetih se razreda, Steinerovih tulipana - i kako Davor predaje na faksu pred kojim se nalazim.

Kakav jesam, okrenuo sam se na peti, ušao u zgradu, par minuta kasnije stao uz studente koji su �ekali pred njegovim vratima zbog konzultacija ili ispita, ne znam - i direktno ih upitao: "Kakav je?". Ne znam u koju ladicu su me strpali, ali saznao sam par sitnica koje na ovom mjestu sigurno ne�u odati!
Nakon toga sam ih zamolio neka  me preko reda puste na par minuta, i ušao unutra kako bih s mojim "Bok, u prolazu sam!" o�igledno zbunio Davora usred posla i sa studošima koji �ekaju pred vratima.
Malo smo popri�ali, i nakon toga sam izašao nose�i njegovu knjigu s posvetom prijatelju iz razreda.     
  
  
* Najgeneralniji: Damir Begovi�
 

Zašto je Damir ponio titulu najgeneralnijeg u razredu? Kao prvo, zato jer je jedno�lana razredna komisija za dodjelu titula odlu�ila da se titula "Najuspješniji", za koju je Damir bio najozbiljniji kandidat, ovog stolje�a ne dodjeljuje zbog preoštre konkurencije izme�u Damira, Nid�e, Dina i Davora, kao i zbog nepostojanja, u ovom slu�aju nu�nih, dodatnih evoluacionih kriterija u nenapisanom "Pravilniku o titulama, kriterijima i na�inu izbora naj-naj-naj osoba 1c razreda II. Gimnazije".
Kao drugo, zato jer je, prema podacima dostupnim jedno�lanoj razrednoj komisiji za dodjelu titula, barem za dvije "Begovi�"-duljine (cca. 3,4567 m), ostavio iza sebe Dina kao sljede�eg kandidata.
Dakle, naš "Najgeneralniji" je naslagao general-direktorske i direktorske epolete u svim tvrtkama koje je uzeo pod svoje vodstvo u civilnoj funkciji neprikosnoveno moralnog i uspješnog privrednog generala.

Damir je bio jedan od direktora koji je �esto dolazio u fokus javnosti, mnogo se o njemu pisalo, od onog  pozitivnog i dobrog (kako je i zaslu�io), do onog za�injenog optu�bama na granici afera - što je i logi�no! Naime, u Vrijeme Velikih Lopova, kada se kralo i podmazivalo na sve strane, kada su uzimane provizije uz svaku investiciju, i kada je vrhunac malverzacija, prodaje "ispod" stola ili barem ispod objektivne vrijednosti dosegnut protu-ustavnom "pretvorbom" i privatizacijom bivših poduze�a u društvenom vlasništvu - teško je bilo povjerovati kako ipak postoji integralna, moralna i poštena osoba koja radi za op�e dobro, i kojoj ništa drugo �ak i ne pada na pamet. Damir je bio iznimka koja potvr�uje pravilo - ali nije bio pošte�en od javne sumnje i "kombinatorike" pojedinaca - što je opet razumljivo!.
Jer je gotovo nemogu�e izgledalo da usred jata pohlepnih piranja koje sve oglo�u do kosti, ipak mo�e postojati, i �ak dugo opstati, osoba koja radi i djeluje potpuno druga�ije. Pogotovo ako je na mjestu generalnog direktora HEP-a, gdje se odlu�uje o kapitalnim investicijama u infrastrukturu hrvatske elektro-energetike i gdje se sklapaju ugovori sa stranim partnerima u vrijednosti do milijardu dolara!

Zato je Damir najkonkretniji primjer što zna�e "1cIIG"-kvalitete (marljivost, ambicija, moral i poštenje):
Damir je teške i dugotrajne pregovore s ameri�kom tvrtkom "Enron", najavio izjavom: "Pravo hrvatske strane je da tra�i što povoljnije uvjete!", a posao zaklju�en nakon više od dvije godine pregovora, je prokomentirao: izjavom: "Ovo je prvo ameri�ko ulaganje koje Hrvatsku ne�e ništa stajati!"!
Te dvije izjave su bile "van vremena i prostora", te u gotovo tragi�noj suprotnosti s ustaljenom praksom.

Damir je bio protivnik privatizacije HEP-a ("Nema nikakve nu�de i ne treba srljati! HEP ne treba privatizirati nego treba ostati dr�avni. Za sve ostalo nema potrebe, a nema ni previše smisla. U slu�aju privatizacije HEP-a, njegovi dioni�ari trebaju biti mirovinski fondovi koji su u vlasništvu hrvatskih gra�ana, te osiguravaju�a društva, a koji bi ulaganjem u HEP sigurno ostvarili profit. To bi trebala biti suština privatizacije!".

Damir je pritom, i to u Vrijeme Raspiku�a, mislio i na budu�e generacije: "Tvrtku s takvim potencijalom ne treba ispustiti iz vlasništva zbog kratkoro�nih ciljeva, jer ona mo�e generirati profit na razini europskih elektroprivreda, i jer je upravo energetika sljede�a udarna igla koja �e u bliskoj budu�nosti vu�i hrvatsko gospodarstvo naprijed!".
Ta dva stava su bila u tragi�noj suprotnosti s ustaljenom praksom bezglave rasprodaje "zlatnih koka" hrvatske gospodarske infrastrukture od strateškog zna�aja (telekomunikacije, autoceste itd.), tako da je Damir došao u sukob sa sistemom "cuius regio illius est religio!" - i jasno, sistem je reagirao.

Damir je u skladu s pravilom 'sistem se osve�uje i ka�njava!' (koje se posebno primjenjuje na trajno  nestrana�ke osobe), smijenjen po kratkom postupku, i to dvije godine prije isteka ugovora - mo�da baš zbog toga što, kako sam ka�e: "HEP nikada nije sklopio niti jedan ugovor ili sporazum koji bi bio na štetu Hrvatske." i kako je zaklju�io "Vlasti ne trebaju ljude takvog profila i takvog karaktera". 

Za svaki slu�aj, neposredno prije toga, novoizabrani Predsjednik Mesi� (onaj koji je u samo od mene primije�enom gegu, Novogodišnji govor zaklju�io s odlu�nom porukom svim gra�ankama i gra�anima: "Ovako dalje ne ide!“ - i nakon toga im �estitao sretnu Novu!), je opet napravio lapsus, jer je zbog previsoke pla�e direktora javnih poduze�a, javno prozvao i Damira.

Damir je odgovorio "HEP nije javno poduze�e ve� trgova�ko društvo" i kao svoju prosje�nu pla�u otvoreno naveo 27'000 kuna. Mnogo je to, ali još uvijek neizmjerno manje u odnosu na one na vlasti koji nerijetko rade u modu šteto�ina. I još uvijek relativno manje od �inovni�kih 5'000 kuna, bez odgovornosti za sadašnjost i budu�nost jednog od hrvatskih privrednih giganata. I mnogo manje za njegov tjedni rad u modu '7 x 24', u odnosu na mnoge politi�ke drugorazrednike koji u hrpama spavaju u zaklonu gradskih i republi�kih sinekura.
(Ili u odnosu na neke koji imaju dodatne, nepla�ene aktivnosti. Kao predsjednik Mesi� po vlastitoj izjavi: "Subotom, ako sam slobodan, znam usisati stan.". To je senzacionalno što sve �ovjek mo�e usisati - to još besplatno, subotom!) 
Summa summarum: kapa dolje pred našim "Najgeneralnijim"! 

* Najja�i: Zoran Šimatovi� ("Šime")

Šime je nakon gimke, onako kratko i na brzaka pregledao predavaonice pravnog faksa, produljio za Novalju na Pagu - i to je bio po�etak duge i uspješne menad�erske, poduzetni�ke i politi�ke karijere.
Tihi, mirni Šime i njegova Novalja, to je pasalo kao jaje jajetu, i �ini se kako je jedino u Novalji mogao ostvariti sebe i uvijek ostati isti, onakav kakav je zaista bio.

Na �alost, umjesto neke druge od lijepih razrednih "Naj"-titula za koje je bio u naju�em izboru, pripala mu je titula moralnog "snagatora", koji se s najve�om, gotovo nevjerojatnom voljom i energijom, suprotstavio udarcima  sudbine - sudbine koju je dva puta, na granici �uda i lije�ni�ki "otpisan", uspio nadvladati.
Ono najte�e je zapo�elo 1991. godine kada je dijagnosticirana neizlje�iva bolest. Uslijedile su teške,  nevjerojatno teške godine, Šime je �ak �etiri godine proveo u bolni�kom krevetu - ali savladao je bolest i
vratio se 2001. u velikom stilu, kao saborski zastupnik. Dvije godine kasnije sve je opet bilo prekinuto, jer je kao posljedica prve bolesti, uslijedila jedna od medicinski najslo�enijih operacija. Prije operacije, najja�i iz našeg razreda je dodatnu hrabrost potra�io u pjesmi, i do operacijskog stola pjevao 'Vela Luku'.  

Sje�am se našeg susreta u ljeto po�etkom 1970-tih, nakon što mi je propao odlazak s familijom na ferije u Rovinj. Jasno, to se desilo usred turisti�ke sezone i to�no na dan odlaska - dakle, prili�no nezgodna situacija, posebno u vrijeme prije Interneta. Nigdje ništa, jedino što �uješ je: "Sve je zauzeto!".
Zato u mislima prolazim obalu i odmah rekoh: "Šime - on je od nedavno u Novalji!", pa na telefon, Šime veli: "Do�i!"; ja pitam: "Pa jel' ima negdje nešto odmah slobodno!?"; a Šime veli: "Ma daj - samo do�i!".

U Novalji sam sparkao pred firmom Zr�e gdje Šime radi; pa onda velim nekoj �enski kako trebam Zorana Šimatovi�a; ona mi odgovori kako je direktor rekao neka mu odmah jave �im do�em - i nakon toga se pojavi moj Šime u kratkim hla�ama, šarenoj košulji i japankama. Kao nekada - i to još kao direktor!
Bio je direktor Zr�a, kompleksa u kojem je prakti�ki sve, od trgovina do mo�da �ak i pijeska na pla�i - a sljede�ih dana sam stekao utisak kako su izvan Šiminog Zr�a jedino vojni brodovi koji dovoze vodu.
(Nepostojanje vodovoda je bio veliki problem i za stanovnike i za razvoj turizma, pa se Šime s grupom entuzijasta primio posla. Rezultat: izgra�en je regionalni vodovod i voda je s kopna došla na Pag.)

Bolest koja je prekinula njegovu politi�ku karijeru u regiji i kao saborskog zastupnika, uskratila nas je za jednog od rijetkih politi�ara koji bi sigurno opravdavao povjerenje onih koje je zastupao, jer i njega krase  razredni atributi marljivost, ambicija, moral i poštenje.
Primjerice, Šime je nakon operacije dao dulji telefonski intervju, u kojem se iz pojedinih, za njega  karakteristi�nih segmenata razgovora vidi o kakvoj osobi je rije�: "Ma pusti saborskog zastupnika, jebeš saborskog zastupnika, ja sam gra�anin ove zemlje i ovog otoka. Ja ti to najozbiljnije govorim - ako nismo sposobni dovest dr�avu u red, ja predla�em da raspišemo me�unarodni tender za upravljanje Hrvatskom!"; "Što se smiješ, ja ti ozbiljno govorim! Jebeš društvo koje nema razvijen osje�aj za javni interes, takvo društvo nije vrijedno vlastite dr�ave!", te "To ti je faustovsko pitanje: prodaj dušu, prodaj �njan, prodaj otok - proda�e nam cilu zemlju, rasproda�e nam sve što imamo!".
(Dragi Šime, sve si to�no rekao - i koliko druga�ije bi Hrvatskoj bilo, da je takvih kao ti mnogo više bilo!)

     
* Najprincipijelniji: Ton�i Majica

Sudac koji je uvijek sudio po Ustavu i zakonu, jer je takvu prisegu polo�io, i jer mu je to, kao i svim slu�benicima Justiciae, u opisu radnog mjesta. Kako bi zbog toga naletio na probleme u dr�avi koja je kompromitirala atribut "pravna", koja mi�e na stranu ili �ak ka�njava one uporne koji konstantno daju primjer i insistiraju na tome kako pravda mora biti pravedna i provo�ena onako kako to u zakonima piše, te da Justicia ne smije biti varljiva, ili "po potrebi" �ak prevrtljiva.
Ton�i Majica je primjer beskompromisnog suca u slu�bi pravde i zakona, �ak i onda kada sti�u udarci - i zato sam ponosan što sam s osobom takvih karakternih osobina išao u isti razred.

* Najzaslu�niji: Irenko Cigit
 

Najzaslu�niji, i to bez ozbiljnije konkurencije! Naime, 1997., odlukom dr. Franje Tu�mana, Predsjednika RH, "dr. Irenko Cigit se odlikuje Redom Danice Hrvatske s likom Katarine Zrinske za osobite zasluge za zdravstvo, socijalnu skrb i promicanje moralnih društvenih vrednota."
Nakon takvog odlikovanja, "pravo nadopune" najvjerojatnije imaju samo roditelji djece koju je izlije�io.

* Najinteresantniji: Danko Papišta ("Pišta")

U prvom razredu sam bio uvjeren kako je Danko jedan od onih za koje se ka�e: „Tiha voda stijene dere!“ – ali nekako sam imao osje�aj kako to ne�e biti baš sve. No, �ak i ona najsmionija predvi�anja o situacijama u koje �e Danka odnijeti vjetrovi �ivota, pokazala bi se kao mikro-varijanta onoga što je uslijedilo - i zbog toga Danko zaslu�uje atribut "Najinteresantniji ".

Polako je došlo vrijeme da Danko pred razredom kona�no ispri�a detalje tih famoznih situacija, i nadam se kako �e to biti najkasnije na jubilarnoj 50-godišnjici mature - kada �e samo za njegove pri�e trebati  rezervirati barem pola no�i. Do tada, neka sljede�i "telegrafski" zapis poslu�i kao podsjetnik:

Kako je došlo do Dankove serije reklama za prvu mušku kozmeti�ku liniju Leut Magnetic?; kako je postao maneken i što je to bilo s Nušom Marovi�?; što je to Danko radio neposredno prije Osimskih sporazuma tamo negdje kod Postojne, gdje je trebala biti glavna maklja�a s Talijanima? što je kao „mali od ku�ine“, u prolje�e1973., pa�ljivo brojao s generalom Tusom, Alagi�em i drugima, a da se to nije davalo u javnost?; kako je �iv izašao iz kremacijske pe�i zagreba�kog krematorija i što je nekakva gola rit tra�ila na pe�i u ljubljanskom krematoriju?; zašto ga je JNA ucjenjivala i zbog kakvih 1'000 kg je u Lausanne skoro završio u zatvoru?; kakve veze je imao s nuklearkom Oborovo, koksarom Bakar, letom Tita u Helsinki, vješta�enjem kod krvnih delikata mimo leta u Helsinki, te urbanisti�kim planovima grada Zagreba?

A ako Danko bude posebno raspolo�en nakon neizvjesno velikog broja gemišta, sigurno �e ispri�ati o jednom, slu�benoj povijesti u potpunosti nepoznatom neprihva�anju poziva na ru�ak sa specijalno pripremljenom doma�om sarmom - i kako je zbog toga došlo do formalnog povoda za I. Svjetski rat!

          
        Danko na modnoj pisti                      Njihova zadnja no� je bila u ku�i Dankove tete Fanike
uz Nušu Marovi� i ispite na PMF-u         Franjo Ferdinand i Sofija           Bugojno, "Vila Kolovrat" 1991.
(Fotografije iz privatne arhive Danka Papište)

(Naime: prijestolonasljednik carske i kraljevske (k. & k.) monarhije, nadvojvoda Franjo Ferdinand i njegova supruga nadvojvotkinja Sofija, su no� prije Sarajevskog atentata u kojem su ubijeni i koji je bio formalni povod I. Svjetskog rata, nepredvi�eno proveli u Bugojnu.
Kako je u to vrijeme najbolja i najljepša ku�a u Bugojnu bila „Vila Kolovrat“ u kojoj je �ivjela Dankova teta Fanika, velikodostojnici su smješteni i proveli no� u u "Vili Kolovrat“.
Nakon doru�ka, teta Fanika je velikodostojnike pokušala zadr�ati i na ru�ku (navodno je pripremila
predivnu sarmu!), me�utim, velikodostojnici nisu prihvatili njen poziv, ve� su automobilima po�urili do Ilid�e, gdje ih je ujutro 28.6.1914. �ekao specijalni vlak koji ih je prebacio do Sarajeva - i što se tamo desilo, odjeknulo je u cijelom svijetu!
Umjesto sarme tete Fanike uz ru�ak u Bugojnu, atentat u Sarajevu i povod za po�etak I. Svjetskog rata - jerbo "Franc, otiš'o si, a da sarmu tete Fanike probat' htio nisi!".

Broj �rtava: preko 15 milijuna mrtvih i 22 milijuna ranjenih.) 

* Najsvestraniji: Juraj Ivandi� ("Jura")
  

Naš Jura je diplomirao povijest umjetnosti, pa zato analizira umjetnike i umjetni�ke radove; valorizira povijesno-gra�evni razvoj, analizira i piše studije o problemima zaštite i revitalizacije povijesnih gradskih jezgri; bavi se arhivskim i bibliografskim istra�ivanjima, katalogizacijom i dokumentiranjem; usput napiše poneku konzervatorsku studiju i elaborat; analizira i dokumentira povijesni razvoj hrvatske arhitekture; suradnik je pri organizaciji izlo�bi, retrospektiva, kataloga... i pored svega toga, stigne dosta toga uraditi za Društvo hrvatsko-slova�kog prijateljstva i organizacije i udruge Slovaka u Hrvatskoj.
Kao nepoznanica ostaje vrijeme koje mu preostaje za u�ivanje u muzici njegove zbirke najboljih plo�a u vrijeme kada smo išli u gimnaziju - razred bi i dan danas slušaju�i u�ivao, kao nekad!
 
    * Najdalekovidnija: Dragica Mileta ("Dada")
 

Kod Dade je sve bilo po planu! Rekla je "Završila bum medicinu i onda bum pikala ameri�ke sportaše!". Diplomirala je medicinu, pa put pod noge i preko "Velike bare" - u zemlju s preko 20M sportaša, i eventualno potrebnom "rezervom za pikanje" od 15M sportašica.     

* Najpovu�eniji: Dubravko Vojkovi� ("Vojkas")

Vojkas se još kao de�ko znao povu�i u prirodu, naro�ito na mopedu i s ribi�kim priborom, kako bi ribama ponudio udicu. Mnogo poslije, kao in�injer strojarstva i brodogradnje, opet se povukao iz gradske gu�ve, kako bi negdje na Hvaru i okolici, pronašao prirodu, strojeve, brodove - i vjerojatno opet ribe.           

* Najneizbirljiviji: An�elko Krajina ("Pero") i Rade Buljan
  


Pero, Rade i ja smo jedne ve�eri namjeravali u�iti, ali smo zbog subjektivnih okolnosti odmah prešli na kartanac - i kartali do jutra. Usput popiješ nešto, gricneš nešto, i kako je no� duga, polako ostaješ bez "materijala". Spas je bio u �gancima i nekakvim iznutricama iz fri�idera. Prva rajngla je bila uspjeh u rangu Pelaprata - komentar "Izvrsno!", i sve smo mrknuli. Nakon nekog vremena napravim i drugu rajnglu, i opet je sve po�iš�eno. Negdje pred jutro radim tre�u rajnglu, ali �ujem "Super je, al' nemremo više!". Rekoh: "Ovo sada je doru�ak za psa, boksericu Sabu - pojeli smo joj klopu za tjedan dana!".       

* Najstabilniji: Vlado Bre�evi� ("Bre�")
 

Ako se izuzme poneki mladena�ki nestašluk, kao i to da je violinu ipak malo prebrzo stavio u zape�ak,   "Bre�" je najsolidniji i gra�evinski daleko najstabilniji me�u nama - kao ogromni bijeli stupovi od bra�kog kamena na ulazu u zgradu Narodne banke Hrvatske, gdje je proveo skoro cijeli radni vijek.

* Najrasplesanija: Gordana Sura� ("Goga", "Goc")
 

�ak troje iz razreda se bavilo folklorom, Dunja Poga�i�, Gordana Sura� ("Goga") i Krešo Sekelj ("Skviki"), koji je u razred išao samo jednu godinu. Svi su bili �lanovi zagreba�kog folklornog ansambla "Koledo".


Zagreba�ki folklorni ansambl „Koledo“ - prvo mjesto na festivalu folklora, Middlesbrough (1966.)
Razredna "folklorna ekipa": � Krešo Sekelj ("Skviki"), � Dunja Poga�i�, i � Gordana Sura� ("Goga")
(Fotografija iz privatne arhive Gordane Sura�-Barberi�)

                                              
       Gordanin najdra�i ples je bio Lin�o                          S poziranja za engleski tisak         
                              (Fotografije iz privatne arhive Gordane Sura�-Barberi�)

Goginim rije�ima: "Svake smo godine imali turneju po Evropi, prošli smo Austriju, Bugarsku, Švicarsku, Ma�arsku, �ehoslova�ku, Nizozemsku, Švedsku, Belgiju i prošarali Zapadnu Njema�ku uzdu� i poprijeko, posebno s nastupima za naše iseljenike - i pritom smo osvajali nagrade i dobivali priznanja.
O "Koledu" je pisano, u narodnoj nošnji smo pozirali i za engleski tisak (dan-danas imam isje�ak), snimljena je i TV emisija (urednik Igor Michieli). Divna vremena!

Raska je Dunji i meni davala dva tjedna "dopusta", neke smo predmete odgovarale unaprijed kako bismo na polugodištu mogle imati zaklju�ene ocjene. Tu je bila svjetska, imala je sluha za sve naše hobije i što je najva�nije, bila je ponosna na nas kada bi joj došli s priznanjima ili nagradama."

* Najdra�a: Doris �e�elj ("�e�eljica")
 

"Še�er dolazi na kraju": Doris �e�elj, naša raska i profesorica fizike. Uz poruku: hvala Vam na svemu!

 
Kada je pitala što �emo studirati, ostala je raširenih o�iju na Pištin odgovor: "Fiziku!".
(Fotografija iz razredne arhive)

Dio Goginih sje�anja: "Na jednoj od jubilarnih matura rekla sam raski kako znam sanjati školu, a naro�ito nju i fiziku. Opet njen upitan plavooki pogled? I onda smijeh, maltene do suza kad sam izustila 'Bo�e, pa ja ne idem u školu i nema više ni raske, ni fizike, koja sre�a!!!'
Raska je bila posebna osoba, zaista!"

***** 

Sje�anja:

Koja ekipa - ekipa stolje�a!

Sanjao sam divan san, k'o da je na javi!
Na kraju sje�anja na "c" razred zagreba�ke II. Gimnazije, generacija 1962/1966, moram pribilje�iti san iz prve no�i nakon što sam po�eo pisati o našem razredu.
Da, sanjao sam naš razred, i to to�no kao u pjesmici koju sam nekada davno znao zapjevati: "Sanjao sam divan san, k'o da je na javi" - �ak se nisam htio niti probuditi!

Bio je to dug san, jer je bilo jako mnogo posla �ak i za jednu super-ekipu kao što je ekipa našeg razreda.  Dug san pri kojem sam se cijelo vrijeme zadovoljno smješkao, i tu i tamo oduševljeno uskliknuo: "Koja ekipa, koja ekipa - da, tako je to moralo biti!".

Ujutro me Jagoda probudila i pitala što sam tako lijepo sanjao, jer da me je morala dosta dugo drmati kako bih se na kraju nevoljko probudio.

Odmah mi je bilo jasno što sam sanjao i zašto sam baš to sanjao: zaspao sam dok je u meni još zvonila konstatacija o lijepim atributima koji su krasili nas u razredu: "Marljivost, ambicija, moral i poštenje! Koliko zavidno - i to�no!" - i to je bilo kipu�e ulje na vatru ogor�enja koja ve� godinama konstantno gori u meni, gori zbog toga što je Hrvatska došla u ruke drugorazrednih i dugoprsti�a, i koja plamsa u podsvijesti �ak kada i ne mislim o lopovluku i štetama koje su Veliki Lopovi nanijeli.

Dodatni razlog za san o razredu je bio što sam se neposredno prije nego što sam zaspao, prisjetio bezbrojnih razgovora uz izbore nakon prvih izbora - i zaspao sam ljut na sebe što se ve� tada nisam sjetio razreda. Svi ti razgovori su završavali u stilu: "Ali Dino, koga �emo ako ne Njega!?", uz moj odgovor: "Grgu Protokola, ako ne znaš pametnije!"; ili "Nema izbora, pa izme�u lošeg biram najmanje  loše!", uz moj odgovor: "Tvoj glas je vrijedan, pa ako nemaš izbora, imaš alternativu - ne daj ga nikome, i reci drugima neka to isto urade!".

Sve je to bilo pogrešno - ve� tada sam morao misliti na glasanje za razred!    

 
REM faza sna o ekipi stolje�a -  ekipi "1cIIG"

I zato san, san o Hrvatskoj koju od po�etka vodi jedna potpuno druga�ija ekipa - ekipa "C" razreda!

Ekipa s kojom, sada jadna Hrvatska ne bi prvo uletjela u "Vrijeme Velikih Lopova", da bi nakon toga prešla u "Vrijeme egzistencijalnog terora" u stilu "do zadnje lipe ", jer lopovluk nije razmišljao kako �e do�i do novaca i sredstava nakon što oplja�kanu i prezadu�enu dr�avu baci na prosja�ki štap.

Ekipa koja bi sigurno ostvarila Hrvatsku onakvu kakvu smo sanjali i kakva je mogla i morala biti - jer ve� i sami astronomski iznosi i vrijednost pokradenog i otu�enog, nedvojbeno dokazuju kako Hrvatska nije bila siromašna zemlja - i zato, umjesto nesposobnosti, malverzacija, lopovluka i plja�ke prijašnjih ekipa, uz odnos prema dr�avi kao da je to njihova privatna pr�ija, san o ekipi sposobnoj okupiti i povesti one najbolje istih karakteristika, san o ekipi I.c. razreda zagreba�ke II. Gimnazije na �elu druga�ije Hrvatske!     

- NREM faza sna: izvod iz stenograma sa sjednice HNVEHRISDK
Predsjednik akademik Isupek otvara izvanrednu sjednicu Hrvatskog Nacionalnog Vije�a za Efikasno i Hitno Razrješenje Izvanrednog Stanja i Dr�avne Krize (HNVEHRISDK):
"Dame i gospodo, razlozi za hitno sazivanje sjednice su vam dobro poznati: u dr�avi vlada totalni kaos; institucije dr�ave više efektivno ne postoje; narod je izašao na ceste u svim gradovima širom Hrvatske, i gradski trgovi su postali mjesta eskalacija i trajnih protesta gra�ana koji zahtijevaju drasti�ne promjene, ostavke odgovornih i izvanredne izbore.
Situacija je svakim danom sve gora, i gotovo je nemogu�e izna�i izlaz, pogotovo zbog toga jer je došlo do me�usobne blokade institucija definiranih Ustavom, a koje sada postoje još samo na papiru, tako da je nu�no inicijalno pokretanje institucija dr�avno-pravnog sistema.

Naime, Hrvatski sabor je izglasao nepovjerenje predsjedniku Vlade i Vladi u cjelini; istovremeno je pokrenuo postupak za utvr�ivanje odgovornosti Predsjednika Republike zbog višestrukih povreda Ustava - i nakon toga se odlukom ve�ine svih zastupnika raspustio zbog raspisivanja prijevremenih izbora u skladu sa zahtjevima gra�ana.
Predsjednik Vlade i Vlada u cjelini su podnijeli ostavku zbog nepovjerenja izglasanog od strane Sabora,  Saboru su istovremeno stigle i ostavke Glavnoga dr�avnog odvjetnika Republike Hrvatske, te direktora Hrvatske narodne banke - dakle, dr�ava je bez vlade, ministarstva obezglavljena, financijske institucije  blokirane, odnosno dr�avna vlast i uprava, a time i sama dr�ava, su u komi zadnjeg stupnja.
S druge strane, Predsjednik Republike je iz istovjetnih razloga, a posebno zbog protestnih natpisa s uvredljivim porukama koje ukazuju na ogor�enost i totalno nepovjerenje gra�ana, te ne znaju�i za od Sabora pokrenut postupak za utvr�ivanje njegove odgovornosti zbog višestrukih povreda Ustava, podnio  momentalnu ostavku koju je uru�io predsjedniku Ustavnog suda, da bi ga predsjednik Ustavnog suda istovremeno obavijestio o postupku pokrenutom od Sabora, te mu istom prilikom uru�io odluku Ustavnog suda sa razlozima na osnovu kojih prestaje njegov mandat na du�nosti Predsjednika Republike.
Predsjednik Ustavnog suda je predsjednika Sabora odmah obavijestio o ostavci Predsjednika Republike,  kao i prestanku mandata Predsjednika Republike po odluci Ustavnog suda, te da on, kao predsjednik Hrvatskoga sabora, po sili Ustava preuzima du�nost privremenog predsjednika Republike, uz napomenu kako je Ustavnom sudu u trenutku nepoznato pred kim �e budu�i Predsjednik Republike polo�iti sve�anu prisegu, jer su i on, predsjednik Ustavnog suda, kao i svi �asni suci podnijeli ostavke.
Svi navedeni dokumenti su od strane portira urud�birani u arhivi praznog tajništva Sabora, ali zbog toga što je zadnja odluka Sabora bila odluka o vlastitom raspuštanju, efektivni status dokumenata je "ad acta" do prve sjednice Sabora u novom sastavu.
Dakle, jedino što u dr�avi još funkcionira je ovo Vije�e sa zadacima i ovlastima privremene nestrana�ke Vlade, te "Narodne novine", slu�beni list Republike Hrvatske, koji ve� tjednima nije izašao.

Posljedi�no, naš prvi i najprioritetniji zadatak je imenovanje izbornika koji �e nam podnijeti prijedloge za imenovanje osoba koje �e preuzeti kriti�ne dr�avne funkcije, od predsjednika Ustavnog suda, Predsjednika Republike, do �lanova Vlade itd., osoba koje �e savladati svu te�inu situacije izvanrednog stanja i krize u dr�avi, te izna�i najefikasnija rješenja.
Obzirom na �injenicu da u narodu vlada klima totalnog nepovjerenja prema svima koji su do sada bili na funkcijama, nova ekipa mora od samog po�etka osvojiti povjerenje naroda, sve te osobe moraju ispuniti najviše kriterije stru�nosti, marljivosti, morala i poštenja, tako da  narod u njima vidi garante da �e dr�ava kona�no krenuti pravim putem. U tom smislu, osoba izbornika je od posebnog zna�aja.      
Sada bih zamolio Vaše prijedloge za nominiranje izbornika!"

- "HNVEHRISDK imenovao izbornika!" (Slobodna Dalmacija, 01. aprilili 2004.)   
Iz povjerljivih izvora saznajemo da je Dinus Disidentus na današnjoj sjednici HNVEHRISDK,  jednoglasno imenovan za izbornika ekipe koja �e morati riješiti probleme izvanrednog stanja i krize u dr�avi, te povesti Hrvatsku u bolju i perspektivniju budu�nost.
Dinus Disidentus je osoba primjerenih "1cIIG" vrijednosti, te nosilac"1cIIG" titule ranga "Najpopularniji".
Pretpostavljamo da je izabran na prijedlog Doris �e�elj, potpredsjednice HNVEHRISDK.

- "Ekipa stolje�a - prijedlozi izbornika HNVEHRISDK!" (Slobodna Dalmacija, 02. aprilili 2004.)   
Ekskluzivno u Slobodnoj: dio stenograma sjednice HNVEHRISDK, na kojoj je izbornik iznio prijedloge.

"
Izbornik:
"Smatram da moramo zapo�eti s Ustavnim sudom Republike Hrvatske - moj prijedlog za �asnu funkciju predsjednika Ustavnog suda je dr. Stijenko Vranjican, stru�no-moralni dragulj najviše '1cIIG' kvalitete."

Predsjedavaju�i:
"Izvrstan prijedlog, ali u odre�enoj mjeri smo ipak iznena�eni - smatrali smo kako �ete za tu funkciju predlo�iti akademika Davora Krapca!"
Izbornik:
"Akademik Krapac je moj prijedlog za predsjednika Republike!"    
Predsjedavaju�i:

"Savršen prijedlog, ali ne name�e se sam po sebi - kojom evaluacijskom metodom i postupkom ste došli do tog prijedloga, kako biste to obrazlo�ili?"
Izbornik:
"Jednostavno, jer Krapac je najbolji! I iznimni karakter zlatne '1cIIG' kategorije - on �e biti prvi Predsjednik Republike s apsolutno i blještavo bijelim 'white shirt', bez i jedne jedine mrljice."
Predsjedavaju�i:
"Smatrate li da �e pristati?"
Izbornik:
"Da, jer �e odmah shvatiti kako u konkretnoj situaciji nema alternative, i da jednostavno mora pomo�i! Pored toga, obzirom na objektivno prili�no "šarolik" sastav sudaca Ustavnog suda, od onih 'dolutalih' bez adekvatnih znanja i prakse, do onih iz redova politi�ki istaknutih pravnika, pretpostavljam da mu ponekad uop�e nije lako raditi, te da baš nije oduševljen ulogom jednog od "usamljenih otoka."       

Predsjedavaju�i (nakon podulje šutnje):
"Dobro, molim iznesite Vaš sljede�i prijedlog!"
Izbornik:
"Sastav vlade je kriti�an, pa bih sada �elio izlo�iti i predlo�iti sastav vlade. Zapo�injem s predsjednicom vlade Republike Hrvatske."

Predsjedavaju�i:
"Premijer je gospo�a?"
Izbornik:
"Da  - za funkciju premijerke predla�em dr. Tajanu �i�in Šajn, kao kompetentnu i energi�nu osobu koja mo�e okupiti i povesti, i koja je ve� u uvjetima najja�e '1cIIG' konkurencije, dokazala leaderske kvalitete, promišljenost, probojnost i pouzdanost. S njom, na tu do sada totalno kompromitiranu funkciju, po prvi puta dolaze primjerene moralne kvalitete: prestaje muljanje, laganje i uzimanje postotka, kao i skupljanje kolekcija zlatnih satova na metre, a budu�i da je ro�ena mentorica, ministri �e raditi kao švicarski satovi, dok �e oni normalni po ministarstvima, izlu�eni kadrovskim mu�kanjem, kona�no odahnuti.     

Predsjedavaju�i:
"Koju ekipu vidite i predla�ete uz premijerku dr. �i�in Šajn?"
Izbornik:
"Ministar pravosu�a: Ton�i Majica; ministar obrane: Danko  Papišta; ministrica unutarnjih poslova: Neda Vu�eli�; ministrica vanjskih poslova: Dragica Mileta; ministrica financija: Nadica Grobenski; ministar privrede: Damir Begovi�; ministar zdravlja: Irenko Cigit; ministar znanosti i obrazovanja: Roman Vulpe;  
ministar prometa i infrastrukture: Rade Buljan; ministrica turizma: Gordana Sura�; ministar pomorstva i brodogradnje: Dubravko Vojkovi�; ministar graditeljstva i prostornog ure�enja: Vladimir Bre�evi�;
ministar poljoprivrede i ribarstva: Davorin Krog; ministar kulture: Juraj Ivandi�; ministar sporta: Nikola Ple�aš; ministrica uprave: Amira  �onlagi�; ministrica rada i mirovinskog osiguranja: Sanja Zeni�;
 ministrica zaštite prirode i okoliša: Vesna Filipovi�; ministar poduzetništva: An�elko Krajina, te ministar za razvoj sitnog obrta: Zoran Kodrnja."
Predsjedavaju�i:
"Izvanredno dobar izbor u ova kriti�na vremena, o�igledno Vam je cilj bio sastav vlade sposobne za utvr�ivanje i provedbu plana i programa nacionalnog spasa i oporavka u rekordnom vremenu.
Ipak, uz neka ministarstva bismo �eljeli dobiti obrazlo�enja, zapo�nimo s ministarstvom obrane - zašto Danko Papišta?"
Izbornik:
"Zbog sarme njegove tete Fanike!"
Predsjedavaju�i:
"�ao nam je, ali ne shva�amo kakve veze ima sarma s obranom zemlje!"
Izbornik:
"Oprostite, ne bih �elio da moj odgovor shvatite kao crni vic na preozbiljnu temu, ali doma�a sarma je u našim uvjetima sigurno prikladnija od pizze iz Toronta, odnosno in�injer fizike s vojnim iskustvima
'malog od ku�ine' kod generala Tusa, je u vrijeme mira sigurno neizmjerno podobniji za ministra obrane od vlasnika pizzerije s kursom "uvod u informatiku", u vrijeme kada se zemlja nalazila u ratu - a nakon toga je kadrovski išlo s goreg na još gore!"
Predsjedavaju�i (nakon vrlo duge šutnje):
"Ton�i Majica - nije li on tzv. "zvi�da�"?
Izbornik:
"Ne, on je diplomirani pravnik i sudac koji nikada nije bio "zvi�da�". Podr�ao je zvi�da�e, pomogao im je, napisao je "deklaraciju o zvi�da�ima" i dao definiciju zvi�da�a: "Zvi�da� otkriva nezakonje porivom svoje gra�anske svijesti (nije mu u opisu radnog mjesta)". Istovremeno je objasnio zašto on nije i ne mo�e biti zvi�da� - jer "Ton�i Majica samo sudi po Ustavu i zakonu (u opisu mu je radnog mjesta), jer je takvu prisegu polo�io".

Predsjedavaju�i:
"Jeste li nekoga od zvi�da�a predlo�ili za neku od funkcija u novom sastavu?" 
Izbornik:
"Ne, jer u obzir dolaze samo profesionalci "1cIIG" kvaliteta, tako da �e zvi�da�i biti nepotrebni od prvog dana rada novog vodstva dr�ave. Ili kako je Krogodamus svojevremeno proro�ki pisao: "U zemlji  'Big Joke' pravosu�a, zemlji prostituirane i nijeme Justicie, zemlji afri�ke banane model 'Privatna Pr�ija Seko Kuku Ngbendu wa Zabanga', pojavit �e se gra�ani-fu�kalice koji �e nestati zajedno s njom!".
Predsjedavaju�i:
"Ministrica financija, Nadica Grobenski?"
Izbornik:
"Dr�avne financije zahtijevaju stru�nost i kona�no moramo prekinuti tragi�nu tradiciju srednjoškolaca i  priu�enih na funkciji ministra financija u zemlji koja stenje pod te�inom financijskih problema. Nadica Grobenski je pravi odgovor, jer kao visokoškolovana ekonomistica donosi stru�nost, i što je posebno va�no,
'1cIIG' marljivost, ambiciju, moral i poštenje - umjesto dosadašnjih marljivih i ambicioznih isklju�ivo na privatnom planu, te s moralom i poštenjem na Kelvinovoj nuli (-273 stupnjeva Celzijusa)!
Ili, kako bi rekao Ton�i Majica: "Stop podjeli karata u kojoj intelektualac mo�e biti samo promatra�!"
Predsjedavaju�i:
"Da, to je to�no! Davorin Krog kao ministar poljoprivrede i ribarstva?"
Izbornik:
"Njega znam najbolje od svih, tako da mogu garantirati kako posjeduje izrazitu selja�ku crtu, ribarsko no�no iskustvo uz finalnu preradu vinogradarskih proizvoda na brodicama s mre�ama i ko�ama, te ekstenzivno ribi�ko iskustvo uz empirijsku analizu uzoraka s usputnih polja kukuruza i oto�nih vinograda, tako da je najbolja osoba u pogledu problema koji se moraju riješiti u poljoprivredi, decimiranom sto�arstvu i samom sebi prepuštenom ribarstvu. Dobar �e on biti - i sigurno �emo odmah dobiti plan, program i termine rješavanja problema i razvoja, i to na DVD-u, uz dobru muziku i video spot."
Predsjedavaju�i:
"Vladimir Bre�evi� kao ministar graditeljstva i prostornog ure�enja?"
Izbornik:
"To je nu�no imenovanje - struka umjesto politi�kog pikulanja. Kao in�injer gra�evine, on sigurno ne�e trošiti novac na skupe projekte gradnje mostova na pogrešnim mjestima; kao moralna osoba sigurno ne�e graditi ceste kako bi ih predao strancima, i kao poštena osoba sigurno se ne�e praviti lud kada glavnog inspektora ulove u bespravnoj gradnji!"
Predsjedavaju�i (zamišljeno, kao za sebe):
"Da, i tuneli su tu..."
Izbornik:
"Tunele od muke i ne spominjem - zbog tunela U�ka! Izgra�en je u onoj ex-dr�avi, a ja sam još u 'Koraljima' uplatio 50'000 onih dinara u nikad vra�eni 'narodni zajam' - a sve to je na kraju ispalo kao moj dobrovoljni prilog Francuzima!"  
Predsjedavaju�i:
"Vesna Filipovi� kao ministrica zaštite prirode i okoliša?"
Izbornik:
"Odgovoriti �u protupitanjem: znate li koji profil generira daleko najbolje zaštitare? To je profil specijalaca obu�enih za diverzije, rukovanje otrovnim i eksplozivnim materijalima, nanašanje šteta i uništavanje - jer baš oni to�no i najbolje znaju kako se mora štititi od onoga što su prije radili!
Isto vrijedi u pogledu zaštite prirode i okoliša, gdje su idealni profil farmaceuti, kemi�ari, biokemi�ari i sli�ni, koje samo treba "prebaciti" na onu pravu stranu - a baš to je profil Vesne Filipovi�!"
Predsjedavaju�i:
"Vaši prijedlozi za predsjedništvo Sabora?"
Izbornik:
"Predsjednik Sabora Zoran Šimatovi�, uz �etiri potpredsjednice: Dunja Poga�i�, Mirjana Sokoli�, Dinka Šimunovi� i Tatjana Rozman.  
Predsjedavaju�i:

"Postoje li posebni razlozi za baš �etiri potpredsjednice?"
Izbornik:
Šimatovi� oduvijek tvrdi kako je zastupnicima mjesto u sabornici, pa �e potpredsjednice imati dodatne funkcije i de�urstva: "Tjeralica" koja �e po�istiti sabornjake iz kantine i restorana u podrumu; "Pastirica" koja �e prikupiti stado po hodnicima i zastupni�kim klubovima gdje se voli prikriti i odmarati za vrijeme saborskih sjednica; "Štoperica" koja �e zadr�ati one koji obi�no u grupama cure iz sabornice, te "Budilica" koja ce cukanjem i drmanjem buditi pospance u zastupni�kim klupama.            

Predsjedavaju�i:
"Imate li još nekih posebnih prijedloga?"
Izbornik:
Da, izuzetno va�nim smatram nekoliko imenovanja na mjestima od posebnog društvenog ili dr�avnog zna�aja. U tom smislu predla�em sljede�e promjene, odnosno nove direktore:

Glavni ravnatelj HRT: Krunoslav Košuti�; generalna direktorica Hrvatskih voda: Mirjana Stev�i�; generalni direktor Hrvatskih cesta: �eljko Jaramaz, te generalna direktorica INA-e, Mirjana Ka�ar.
Naime, HRT kadrovske glave trajno kontaminiraju informacijski okoliš; nove ceste koje �emo izgraditi ne smiju do�ivjeti sudbinu "ispod stola otu�enih" kao one prijašnje, dok �emo vodovodnu infrastrukturu morati obraniti od napada u prijašnjim vodstvima etabliranih i još uvijek nezasitnih piranja.
U pogledu izvora nafte i plina još nije sve propalo, odnosno, vjerojatno još uvijek imamo 'zlatne rezerve', jer su komunisti(!) na pozicijama u INI, naro�ito Dalmoši, svojevremeno mislili na budu�e generacije i zatirali tragove i dokumentaciju o perspektivnijim prona�enim nalazištima u isto�noj Slavoniji i na dnu Jadrana. To bi sada trebao biti dio posla in�injerke Mirjane Ka�ar.   
Nova ekipa �e mnogo toga morati osigurati i zaštititi, od istinite informacije do preostale infrastrukture, od zra�nog prostora, voda, mora, obale i otoka, do rudnog blaga, prirode i prirodnih bogatstva."
Predsjedavaju�i:
"Vidimo da ste zaista na sve mislili, i zato smo uvjereni da �e Vaši prijedlozi biti jednoglasno usvojeni.
Ekipa koju ste predlo�ili je nesumnjivo izvanredna - osobno se �ak usudim re�i: to je ekipa stolje�a!"
"
(Kraj stenograma!).                

- "Ekipa hrvatske budu�nosti - 1cIIG!" (Slobodna Dalmacija, 03. aprilili 2004.)   
Ekskluzivno objavljujemo pregled imenovanja na današnjoj sjednici HNVEHRISDK.
Svi kandidati prema prijedlogu izbornika Dinusa Disidentusa, prihva�eni su jednoglasno

Po rije�ima predsjednika HNVEHRISDK, akademika Isupeka, na �elo Hrvatska time dolazi povijesno najkvalitetnija ekipa - "Ekipa hrvatske budu�nosti - 1cIIG!"
Imenovanja �e biti objavljena u "Narodnim Novinama", koje sutra izlaze nakon višetjednog zastoja.

Kao naš posebni dar �itaocima uz ovaj povijesni doga�aj, u prilogu ovog broja je grafi�ki prikaz svih  funkcija, s imenima, titulama i kolor-fotografijama izabranih osoba (format A0, s kva�icom za zid).     

- "Specijalni prilog o Dinosiusu Krogadamusu" (Slobodna Dalmacija, 03. aprilili 2004.)   
U kontekstu doga�aja vezanih uz HNVEHRISDK, o kojima smo izvještavali ovih dana, �itateljstvo �emo  podsjetiti na proro�anska predvi�anja hrvatske budu�nosti prema Dinosiusu Krogadamusu, objavljena 1993. godine na stranicama ovog lista ("Formula razdora!“, Slobodna Dalmacija, 1. velja�e 1993).
Napomena urednika:
Dinosius Krogadamus (alias Davorin Krog) je brat blizanac HNVEHRISDK izbornika Dinusa Disidentusa.

Citati proro�anskih predvi�anja od kojih su na �alost sva ostvarena:
*
 "U zemlji prekinute pjesme ('Bo�e, �uvaj Hrvatsku!'), po prvi puta u povijesti vladaju glad, apatija, iseljavanje..."

*
"Do�i �e do stvaranja jedne nove emigracije sastavljene od inteligencije iz najnovijeg iseljeni�kog vala, koja ovog puta, recimo otvoreno, ne�e mo�i optu�iti niti komuniste, niti barbare!"

*
"A danas, kada svestrano kompromitirani glumac u kratkom roku obara 20 godina stvaran Šuvar-rekord javne omra�enosti kao kvalifikacijski ispit za ministarsko mjesto, kako bi se pridru�io još nekompetentnijima na još klju�nijim mjestima, i to u vrijeme kada vladaju�oj garnituri ide sve bolje, a narodu s gorega na gore (kako se zovu ti sistemi, bez obzira na to kako si tepali?); u vrijeme koje slobodno mo�emo nazvati „Vremenom Velikih Lopova“, u vrijeme kada �e oni koji prvi rat nisu predvidjeli, mo�da kao zadnji primijetiti da su u još jedan s krivom kartom uletjeli... bar nekima je jasno da ta Vlastarbajterska ekipa ne mo�e na doli�an na�in povesti niti u bolje sutra, a kamoli u sljede�e stolje�e!“
*
" Kako �e se stvari dalje razvijati? Sve �e do�i na svoje. Ili vremenom ili 'Demokratskom 1573.'!"

Preostaje odgovor na pitanje, a tome �emo svi biti svjedoci, je li bilo to�no i njegovo posljednje proro�anstvo:
"Hrvatska kakva mora biti i kakvu smo sanjali, na�i �e svoju identifikaciju u poštenju i moralu, a potvrdu u znanosti, kulturi, umjetnosti i sportu!"

Uredništvo "Slobodne Dalmacije" duboko vjeruje, da �e pod vodstvom"1cIIG" ekipe, i posljednje navedeno proro�anstvo biti uskoro ostvareno!

Za portal: Davorin Krog
(Davorin@bluewin.ch)

Od istog autora:

Crtice i sje�anja iz Zagreba (26)

PS:
Slijede nastavci - svaki drugi tjedan po jedan !

Prijedlog:
Vaše komentare, prijedloge i primjedbe na ovaj prilog, kao i na sve druge priloge objavljene na portalu, mo�ete poslati na adresu urednik@arhiva.croatia.ch, a krajem svakog mjeseca ili svaka dva tjedna, ovisno o broju prispjelih komentara, objavit �emo posebni prilog sa svim prispjelim komentarima - ako ih bude. 
Vaše komentare objavit �emo prema Vašoj �elji; ili pod Vašim imenom (bez prezimena), ili pod Vašom e-mail adresom ili nam napišite Vaš Nick (Nickname) pod kojim da komentar objavimo, ali u tom slu�aju koristite uvijek isti Nick.

 

 Kontakt ako imate pitanja ili poznate neku interesantnu zanimljivost mo�ete nam se javiti e-mailom zanimljivosti@arhiva.croatia.ch

 

Untitled Document


Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.