Tragi�na ljubav Veronike Desini�ke
i mladoga grofa Fridriha Celjskog
Ni jedna pokrajina u Hrvatskoj nije preplavljena s toliko srednjevjekovnih dvoraca kao Zagorje i ni uz jedan dvorac nije vezano toliko pri�a i legendi kao uz Veliki Tabor, danas najbolje o�uvani kasnosrednjovjekovni grad u kontinentalnoj Hrvatskoj, spomenik nulte kategorije pod zaštitom UNESCO-a.
Smješten u �arobnom zelenom krajoliku Desini�ke gore, ve� sam pogled na njega raspiruje maštu. Tijekom pet stolje�a i nešto, nastale su nevjerojatne pri�e o raznim sablastima u Velikom Taboru; o jezivom stenjanju za olujnih no�i, o povorci kostura uo�i Svih svetih, o ukletom kaštelanu, o bijelim prikazama, o pono�nom lupanju na gradskim vratima, crnom psu, zakopanom blagu te o duhu lijepe i nesretne Veronike, seljanke iz Desini�a - ljubavnice grofa Ratkaya - koja se pojavljuje u narodnoj nošnji u zimskim no�ima, to�no u pono�, jer ju je iz ljubomore grofova supruga �ivu zazidala u nekoj prostoriji u Taboru.
Ovo je samo jedna od nekoliko verzija usmenih ili narodnih knji�evnih vrsta, lirskih i epskih pjesama, bajki, mitova, basna, pripovijedaka, dosjetki i legenda. Veronika je �esto opjevana i opisana. Nekoliko desetina hrvatskih, slovenskih, �eških, njema�kih, talijanskih i inih stvaralaca pozabavilo se sudbinom nesretne Veronike Desini�ke. Josip Jur�i� je napisao roman „Veronika Desini�ka“. Tragediju o njoj napisao je i Oton �upan�i�. Dirigent Danilo Švara je napisao libreto, Stanko Vraz baladu, Jean Lihatovski i Josip Eugen Tomi� predstavljaju njen �ivot u dramatici. Ali Veronika Desini�ka je rijetko oslikana. Nekoliko umjetni�kih djela inspiriranih Veronikom Desini�kom nastalo je u slovenskoj umjetnosti. Nepoznati majstor iz 19. stolje�a napravio je njen portret, a �uva se u fototeki Pokrajinskog muzeja u Celju. Pet stolje�a opjevani i opisivani lik Veronike Desini�ke sprema se sada uobli�iti u slikoreljefu poznati podravsko-zagorski portretist Stjepan �uki� Pišta, isti�u�i da �e to biti vrhunac njegova stvaralaštva.
Najljepša od svih je legenda o Veroniki Desini�koj
U povijesnom romanu "Zagorska ru�a", autor Hinko pl. Davila davne 1899. godine opisuje Veroniku kao plavooku, zlatokosu šumsku vilu, kraljicu ljepote, snje�ne puti, prekrasnih djevi�anskih grudi, desini�ku ru�u…
Dugogodišnji upravitelj Velikog Tabora prof. Josip Štimac, na�alost ve� pokojni, slo�io je pri�u o Veroniki Desini�koj, koja govori kako se u dugim zimskim olujnim no�ima uz zov i krik velike sove, po koji puta �uje jecanje Veronike Desini�ke nekad lijepe seoske djevojke koja je u 15. stolje�u �ivjela u slikovitom selu Desini�u podno gordog Velikog Tabora u kojem je stolovao mo�ni ban Hrvatske grof Herman II. Celjski. Njegov mladi i stasiti sin Fridrih, jašu�i o�evim posjedima, zagleda se u lijepu Veroniku i ne samo zagleda, ve� i �vrsto zaljubi. Ljubakanje mladih nije bilo po volji ocu Hermanu, tada europskom mo�niku te se usprotivi ljubavi mladih. Mladi pak, odlu�ni u svojoj ljubavi, pobjegoše u grad Fridrihštajn u Sloveniji, u blizini Ko�evja, na granici uz Gorski kotar. Lijepi i donekle utvr�eni grad sagradio je stari Herman upravo za svog sina Fridriha kao lova�ku ku�u, pa je tako i gra�evina dobila ime po mladom Fridrihu. I tu usred gustih šuma bogatih divlja�i, srnama , divokozama, jelenima i tetrijebima, zašti�eni debelim zidovima, mladi su ljubavnici obavili svoj pir.
Na�alost, medeni mjesec nije dugo trajao. Stari je grof Herman ubrzo doznao gdje mu je sin i odmah je uputio vojsku s nalogom da uhvate mlade ljubavnike. No Fridrih ipak uspije spasiti Veroniku iz obru�a, te je uputi da bje�i preko Gorskog kotara, Pokuplja, Moslavine, Bilogore i Kalnika, sve do seoca Sveta Margita, gdje se Veronika sakrije kod jednog seljaka kod kojeg je ponekad i sam Fridrih znao prespavati kada bi se predugo zadr�ao u lovu u tom podru�ju bogatom prepelicama, tr�kama, fazanima i divljim patkama. Fridrih nije mogao uma�i o�evoj vojsci, te ga vojnici privedoše nakon nekoliko dana u Veliki Tabor. Razjareni otac nije ga �elio niti pogledati, ve� dade nalog vojci da nesretnog sina odmah dovedu u Celje i tamo ga zatvore u jednu visoku kulu koja je u tlocrtu imala 8x8 metara, a visoka je bila oko 23 m. Kula je bez krova, a vrata i prozor odmah, pošto su u kulu ubacili mladog Fridriha, zazidaju i ostave samo jedan otvor kroz koji su nesretnom Fridrihu ubacivali hranu. Tu je Fridrih proboravio �etiri godine kada ga je otac odlu�io osloboditi.
Na�alost, kad su Fridriha pustili van iz kule koja je po njemu dobila ime, te se i danas naziva Fridrihova kula ili slovenski „Fridrikov stolp“ bio je psihi�ki i fizi�ki nesposoban za �ivot te ga povijest više ne spominje.
Uhva�ena i umorena Veronika
Veronika tako�er nije imala sre�e. Hermanovi �biri ubrzo su doznali za nju i javili Hermanu, a ovaj pošalje vojnike koji je uhvate i privedu u Veliki Tabor gdje je zatvore u mali prostor bez prozora na ulazu u dvorište grada. Ban Herman odmah pozove suce porotnike i optu�i nesretnu Veroniku da je coprnica koja je zavela njegovog sina. Suci se prihvatiše posla i otpo�nu saslušavati ubogu Veroniku. Istra�ivanje je trajalo puna dva dana i predve�er drugog dana suci izjaviše: Gospodine bane! Na ovoj djevojci nema nikakve krivice, a kamoli zlo�ina. Jedino što gaji veliku ljubav prema vašem sinu Fridrihu. No, presvijetli bane! Ljubav nikad nije bila grijeh, a kamoli zlo�in. Ljubav je jedna od najljepših ljudskih vrlina! Time je naš posao presvijetli bane završen.
Suci krenu prema izlazu i još nisu pravo ni zamakli za vratima kada je grof Herman dao nalog kaštelanu Dvora da Veroniku smjesta udave: Kaštelan izda naloge, a sluge poslušaše te na sredinu Dvora iznesu pove�u kacu (drveni sud) u koju nasuše vodu. Uhvate nesretnu Veroniku, gurnu njenu glavu u vodu i sa�ekaju dok se i posljednji mjehuri�i zraka ne smire. Potom mrtvo tijelo izvade iz kace i krenu ka prvom katu gdje mrtvo tijelo zazidaju u zid koji spaja zidove peterokatne kule s ulaznim dijelom.
- �iste�i 1982. godine sve prostorije Dvora našli smo jednu lubanju, za koju je utvr�eno da pripada �enskoj osobi. Da li je to lubanja nesretne Veronike ne mo�emo ni tvrditi ni negirati, ve� samo re�i: Veroniki Desini�koj neka je vje�ni mir i pokoj - u kolovozu 1993. godine zapisao je prof. Josip Štimac.
Od nekoliko verzija naj�eš�a je ona pri�a prema kojoj je mladi grof Fridrik Celjski zbog lijepe Veronike dao ubiti svoju �enu Elizabetu, jedinicu k�erku kneza Stjepana I. Frankopana. Saznavši to, Fridrihov otac knez Herman II. Celjski dao je udaviti Veroniku koja je potom zazidana u gradu. Smrt je tako prekinula strastvenu i zabranjenu ljubav koja je kasnije opjevana i opisivana u narodnim predajama i umjetni�kim djelima.
�arobnica Veronika
Još je jedna pri�a satkana je o Veroniki Desini�koj, ali ovaj put kao �arobnici koja je spasila Taborgrad od Turaka. Provalivši kroz obrambeni zid, Turci su došli do ispred samog grada. Veronika je na prozoru rezuckala slamu na sitne komadi�e. Kad su se Turci pribli�ili, prosula je na njih izrezanu slamu koja se pretvorila u jato stršljena i tako otjerala Turke.
Zabilje�imo još jednu pri�u prije nego li se zaboravi, po kojoj su zagorski dvorci podzemnim hodnikom bili povezani s najbli�om vodenom površinom. Dugo godina nije se znalo gdje je tunel u Velikom Taboru. Problem je riješila guska koja je pala u bunar u dvorištu dvorca, kad su u Velikom Taboru �ivjele opatice. Iz bunara guska je pronašla tunel koji je vodio do potoka u selu Košni�ka Gora. Djeca i danas tra�e izlaz kraj potoka, ali se on opet izgubio, vjerojatno do neke nove guske.
Iako se mnogo toga nije dogodilo, pri�e se rado pri�aju i rado slušaju. Posjetitelji �e po njima pamtiti Veliki Tabor prije nego po godinama, imenima ili zamornim podacima. A Veliki Tabor i poslije toliko stolje�a odolijeva svim neda�ama, obnavlja se i �eka na otkrivanje nekih novih pri�a i legendi. Koje �e se prepri�avati iz generacije na generaciju.
Tragovi Veronike Desini�ke u povijesnoj zbilji
Povjesni�ari su mišljenja da je Veronika rodom iz Desini�a, ali i iz Ko�evja u Sloveniji, a po nekima i iz Šlezije. Što se njenog društvenog statusa ti�e, prema „Celjskoj kronici“ bila je lijepa djevica od plemi�kog i viteškog roda Desini�a, za kojeg nema dokaza niti u jednom drugom povijesnom izvoru, dok ju Widecke i Aneas Sylvius krste naprosto ljubavnicom koja je uspjela grofa tako obmanuti da je posve odbacio svoju zakonitu suprugu. Sam Fridrih predstavlja Mle�anima Veroniku kao dvorjanku ugarskoga kralja i k�er velikog ugarskog baruna.
Me�utim, bez obzira na nesuglasice oko njezinog podrijetla, društvenog statusa i mjesta pokopa, svakako je bila druga �ena grofa Fridriha II. Celjskog.
Ro�en oko 1377. godine, Fridrih je bio najstariji sin celjskog grofa Hermana. Kao dijete zaru�en je Elizabetom, k�eri kneza Stjepana I. Frankopana, s kojom se o�enio 1405. godine. Iako je �enidbom stekao mnoga imanja, a 1406. godine ro�en je njihov sin Urlik II., sva tri povijesna izvora suglasno pri�aju da se Fridrih zagledao u neku Veroniku s kojom je �ivio oko osam godina odvojen od svoje supruge. Godine 1422. ili 1423. njegov otac Herman i Frankopani pozvali su Fridriha u Krapinu da se napokon izmiri sa svojom suprugom. Prema Aneasu Sylviusu, Fridrih je te no�i ubio Elizabetu lova�kim no�em, dok i dva ostala izvora spominju da se javno govorilo kako je Fridrih umorio svoju suprugu kako bi mogao o�eniti „…neku lijepu djevojku, po imenu Veronika“. Dakako - Desini�ku!
Izvor: zagorje.com, autor Ivo Šu�ur
