Šaroliki �ivotni mozaik
Darko Varga, zaljubljenik u Baranju, Bilje, Kopa�ki rit...
istra�iva� povijesnih fenomena, spisatelj...i još puno toga
Stanovnici Baranje, a osobito op�ine Bilje, zaslu�uju stolje�ima pri�eljkivani bolji �ivot u prirodi koja ih okru�uje, jer uvijek su marljivo radili i stvarali, a plodna zemlja i Kopa�ki rit pogoduju ostvarenju toga cilja i tomu sam posvetio svoje vrijeme i znanje, svoje srce i zdravlje
Naše kolege in�enjeri kao da se natje�u koji �e biti svestraniji, u�inkovitiji i zanimljiviji. Je li to reakcija na pomalo šturu tehni�ku struku, koja njihovim razigranim umovima nije dostatan izazov ili su to oni uzorci koji bi bili podjednako dobri u bilo kojem poslu? Njima bi (samo) trebalo omogu�iti dodatno obrazovanje, više šansi za iskazivanje, više �ivota na raspolaganju...
Kako, na �alost, sve to naj�eš�e nije ostvarivo, oni se trude u zadanim koordinatama jednog njihova �ivota zbiti što više toga. Ne �ele �aliti ni za �im kada podvuku crtu. A to je dobar osje�aj, dostupan tek onima koji se cijelog �ivota istinski trude zaslu�iti ga.
Jedan od njih je naš kolega Darko Varga koji (još uvijek), s puno energije i volje, intenzivno sla�e svoj šaroliki �ivotni mozaik i, o�ito, kada se osvrne - mo�i �e biti s njim zadovoljan.
D. Varga se nakon završetka studija pri zagreba�kom Elektrotehni�kom fakultetu, 1981. godine zaposlio u Elektroslavoniji, gdje je elektroprivredno iskustvo zapo�eo stjecati kao voditelj izgradnje prijenosnih objekata, a od 1990. i kao rukovoditelj Odjela elektromonta�e. Potom je od 1993.- do 2000. bio direktor Prijenosnog podru�ja Osijek, potom je imenovan savjetnikom direktora, a danas je rukovoditelj Slu�be za primarnu opremu.
Odakle zapo�eti pisati o D. Vargi izvan HEP-a? Nije mi lako, premda su mi se do sada u �etiri oka ispovjedili toliki in�enjeri. Za razliku od onih koji samo pjevaju, slikaju ili pišu, športaša, skuplja�a zbirki, maslinara, vinara, ribara... D. Varga je veliki ljubitelj glazbe, putovanja, fotografiranja, etnologije, ekologije, biljnog i �ivotinjskog svijeta - osobito kinologije, kolekcionar, autor brojnih stru�nih tekstova i, prije svega, društveni aktivist i volonter. Od svega toga, ovom prigodom �emo ga predstaviti kao neumornog volontera i promicatelja vrijednosti svog kraja.
Pomo� kolega iz Ma�arske elektroprivrede u najte�im trenucima rata
Ro�eni je Osje�anin koji je odrastao i �ivio u Bilju. Tijekom Domovinskog rata, kao prognanik, u Osijeku je radio za tada jedinu baranjsku Mjesnu zajednicu u progonstvu, onu biljsku. Organizirao je humanitarnu pomo�, nadzirao izgradnju prognani�kog naselja u �epinu i izra�ivao programe povratka i razvoja Baranje. Od 1992. je, kao �lan Povjerenstva hrvatske Vlade za Baranju, koordinirao opskrbu energentima te bio �lan Povjerenstva za povratak, obnovu i razvoj Baranje. U suradnji sa sindikalistima Ma�arske elektroprivrede, za 82 djece hrvatskih elektroprivrednika s podru�ja Slavonije i Baranje organizirao je zbrinjavanje iz opasnog podru�ja rata.
- U Ma�arskoj je djeci organiziran smještaj i nastavak školovanja u Sigetvaru i Pe�uhu. Kako HEP nikada nije na pravi na�in zahvalio ljudima koji su sve to omogu�ili i organizirali, ovom prigodom zahvaljujem Istvanu Rollu i Antunu Kersicsu te brojnim volonterima - ma�arskim elektroprivrednicima. Hvala im što su nam pomogli kada nam je bilo najte�e! Tada sam iz Ma�arske dovezao i plasti�ne odstojnike koji su, kada bi se neka ku�a urušila i pao krovni stalak, dr�ali �ice na okupu i tako omogu�avali pogon niskonaponske mre�e tijekom najve�ih razaranja i bombardiranja.
“Ne mogu oni toliko srušiti koliko mi mo�emo obnoviti“, bila je naša uzre�ica u to vrijeme.
Obnoviti �ivot iza rata
D. Varga je bio na�elnik op�ine Bilje - volonter u dva mandata (od 1993. do 2001.). Bile su to teške ratne i poratne godine, a u tih osam godina izradio je više razvojnih programa za op�inu Bilje te 1995. pokrenuo prekograni�nu suradnju sa susjednim jedinicama lokalne samouprave iz Ma�arske. To je 1996. rezultiralo potpisivanjem Sporazuma o suradnji tridesetak op�ina i gradova iz Hrvatske i Ma�arske. Godinu poslije, u selu Kopa�evu odr�ana je i konferencija „Dunav - Drava - biseri prirode“, a glavne teme bile su turizam i zaštita prirode i okoliša te prekograni�na suradnja, sve s ciljem razvoja i mogu�nosti za stanovnike op�ine Bilje i cijele Baranje. U to je vrijeme sudjelovao u procesu mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja - kao direktor PrP-a i kao na�elnik Op�ine Bilje.
Uslijedila je obnova i izgradnja op�inske elektroenergetske, prometne i telekomunikacijske infrastrukture i obiteljskih ku�a. U okviru aktivnosti za zaštitu okoliša i Kopa�kog rita, osigurane su donacije i krediti za izgradnju kanalizacijske mre�e op�ine Bilje, deminirana je trasa te izra�ene geodetske podloge.
Projektirana je i biciklisti�ka staza izme�u Osijeka i Bilja te u dr�avnom prora�unu osigurana zna�ajna sredstva za njenu izgradnju. Vrata su otvorili i dje�ji vrti�i i Osnovna škola, koja je opremljena zahvaljuju�i donaciji Hrvata iz Švicarske. (ZM: donacijom Hrvatskog humanitarnog foruma Švicarske) Pokrenut je rad udruga i društava te formirana lokalna samouprava.
Sve za zaštitu i promociju Kopa�kog rita
Ekološku dru�bu “Prijatelji Kopa�kog rita“ D. Varga utemeljio je 1996. i njen je predsjednik od osnutka do danas, a broji stotinjak �lanova. Dvije godine poslije pokrenuo je i utemeljenje Turisti�ke zajednice Op�ine Bilje i bio njen prvi predsjednik. Zahvaljuju�i njegovoj inicijativi upu�enoj Vladi, pokrenuto je utemeljenje Javne ustanove Park prirode Kopa�ki rit. Kao prvi predsjednik Upravnog vije�a, u suradnji s ravnateljem Jo�efom Mikuškom, postavio je temelje rada te dr�avne ustanove.
Tih godina zapo�inje hodo�aš�e D. Varge po me�unarodnim konferencijama o zaštiti okoliša, kao i posjete me�unarodnih ekoloških udruga i institucija. D. Varga je stru�nim radovima u takvim prigodama predstavljao svoju Op�inu, �upaniju i Domovinu. U organizaciji ProNature i Cause commune iz Švicarske, kao jedini predstavnik ekoloških udruga iz Hrvatske posjetio je 1997. sjedište Ramsarske konvencije u Glandu, kao i sjedište IUCN-a (International Union for Conservation of Nature) i WWF-a (World Wildlife Fund), gdje je predstavio razvojni program, uz video zapis o Kopa�kom ritu. Nakon toga je uslijedila me�unarodna potpora njegovim projektima. Kao predstavnik Osje�ko-baranjske �upanije, 1998. je na sastanku prve hrvatske EU regije Dunav - Drava - Sava u Pe�uhu, odr�ao predavanje o odr�ivom razvoju op�ine Bilje.
Promocija odr�ivog razvoja
Me�u brojnim me�unarodnim i doma�im skupovima, na kojima je D. Varga izlagao o odr�ivom razvoju Bilja i Baranje, izdvojimo da je kao jedini predstavnik lokalne samouprave s podru�ja koje obuhva�a Sjevernu Ameriku i Europu, kao gost UNESCO-a 1998. godine sudjelovao na Tre�em susretu koordinatora rezervata biosfere u Finskoj. Njegov referat o odr�ivom razvoju Op�ine Bilje Finska akademija znanosti objavila je u zborniku radova, koriste�i kao naslov zbornika njegovu poruku “�uvajmo prirodu da bi od nje �ivjeli!“.
Jednako tako, njegov rad o pristupu strategiji odr�ivog razvoja Op�ine Bilje, izlo�en na Me�unarodnom znanstvenom simpoziju “Market Democracy, Situation and Perspectives“ koji je u Vara�dinu 2000. godine organizirao HAZU, objavljen je u zborniku radova s me�unarodne konferencije “GIS Croatia 2000“ (Zagreb i Osijek) te u knjizi o hrvatskim i nizozemskim iskustvima lokalne samouprave (“Local Selfgovernment Croatian and Holland Experiences“).
O Bilju i Baranji izlagao je na summitu Dunavsko-karpatskih zemalja (“Green Light for Europe - Environment and Sustainable Development in the Carpathian and Danube Region“) u Bukureštu, na Me�unarodnom forumu za zaštitu europskih rijeka u ma�arskom Barcsu, na Me�unarodnom simpoziju “Etnography of Protected Areas: Edangered Habitats - Edangered Cultures“ na slovenskom Pohorju...
U razdoblju od 1995. do 2002. D. Varga je organizirao predstavljanje ekoloških i etnoloških vrijednosti Op�ine Bilje na razli�itim sajmovima u Hrvatskoj. Kao scenarist, re�iser ili producent sudjelovao je u stvaranju nekoliko dokumentarnih filmova o Kopa�kom ritu i Baranji. Za prvi od njih, „I rode se vra�aju ...“ iz 1995., u Ma�arskoj je dobio posebno priznanje. Zahvaljuju�i promotivnom filmu Ekološke dru�be “Prijatelji Kopa�kog rita“, Vlada Kanade im je donirala milijun kuna za razminiranje Kopa�kog rita. Tih je godina izradio prvi turisti�ki prospekt Op�ine Bilje, s posebno naglašenim vrijednostima Kopa�kog rita, a s tom je temom organizirao slikarske kolonije te pokrenuo izdavanje lokalnog glasila “Štekavac“, nazvanog prema orlu štekavcu, najzna�ajnijoj ptici Kopa�kog rita. Svojim fotografijama i dijapozitivima pridonio je nominaciji Kopa�kog rita za upis na Popis svjetske prirodne baštine UNESCO-a.
Organizirao je više izlo�bi, od kojih izdvajamo onu iz 1995. kada je, u suradnji s osje�kim Dr�avnim arhivom, izlo�ba “Op�ina Bilje na starim katastarskim zemljovidima“ potaknula Hrvatske vode da 1998. naru�e sli�nu izlo�bu i katalog “Kopa�ki rit na starim zemljovidima“ te je uslijedila i izlo�ba “Baranja na starim zemljovidima“. U Kopa�evu je 1997. pokrenuo odr�avanje manifestacije “Ribarski dani“, što je danas ve� tradicijski turisti�ko-ugostiteljski doga�aj za lokalno stanovništvo. Godine 1998. je u �etiri sela op�ine Bilje organizirao Me�unarodni etno-sajam “Dunav-Drava, zajedni�ka baština“.
Mala europska mo�vara svjetske va�nosti - predavanje u Brazilu
Kao gost ameri�kog State Departmenta 2002. je nepunih mjesec dana boravio u SAD-u, u okviru njihova Visitors Programa s temom “Prekograni�na suradnja o pitanjima zaštite okoliša“ i u skupini posjetitelja s �etiri kontinenta bio je jedini Europljanin. O tomu ka�e:
- Cilj našeg boravka bilo je upoznavanje s iskustvima u prekograni�noj suradnji za zaštitu okoliša. Posjetili smo nekoliko ministarstava saveznih dr�ava, izmijenili iskustva s mnogim nevladinim udrugama koje rade na zaštiti okoliša i prekograni�noj suradnji izme�u SAD-a i Kanade, odnosno Meksika.
Me�utim, osobito dojmljiv je bio petnaestodnevni posjet Brazilu 2004., tijekom kojega sam na Sveu�ilištu Universidad Brasilia odr�ao predavanje naslova “Mala europska mo�vara svjetske va�nosti“. Posjetio sam Pantanal, prespavao u prašumi, plovio brodom niz Amazonu od Manausa do Santarema, posjetio indijansko naselje Alter do Chao te grad Belem na uš�u Amazone u Atlanski ocean.
Vrijedni ljudi zaslu�uju bolji �ivot
Njegov anga�man nije ostao nezapa�en i na svjetskoj razini, što potvr�uje intervju objavljen u The New York Timesu, kao i video film WWF-Internacional, u kojemu su predstavljeni vrijedni pojedinci koji rade na zaštiti prirode. Ako tomu pribrojimo i brojna priznanja u Hrvatskoj (Zelena povelja Osje�ko-baranjske �upanije za promociju vrijednosti Kopa�kog rita; Povelja lokalne samouprave Op�ini Bilje kao najbolje u �upaniji; Medalja Vukovar - odli�je Predsjednika Republike Hrvatske za aktivno sudjelovanje u mirnoj reintegraciji Hrvatskog Podunavlja i Dr�avno priznanje za poseban doprinos pojedinaca u zaštiti prirode i okoliša), onda je D. Varga doista volonter kojemu, me�u Hepovcima, vjerojatno nema premca. Na pitanje otkuda tolika volja, energija, entuzijazam i vrijeme, D. Varga odgovara:
- Tijekom desetak poratnih godina sve sam podredio napretku i razvoju Baranje, a osobito op�ine Bilje, i boljem �ivotu njenih stanovnika. Smatram da zaslu�uju stolje�ima pri�eljkivani bolji �ivot u prirodi koja ih okru�uje, jer uvijek su marljivo radili i stvarali. Vjerovao sam da plodna zemlja i Kopa�ki rit pogoduju ostvarenju tog cilja i tomu sam posvetio svoje vrijeme
i znanje, svoje srce i zdravlje.
Napomenimo da se D. Varga, kao veliki prijatelj �ivotinja, godinama bavio uzgojem crvenih irskih setera. S njima je postigao lijepe rezultate na europskoj razini, a tomu svjedo�i i priznanje njegovog uzgojnog koncepta.
Povijesne knjige i stari zemljovidi - posebna poslastica
D. Varga je i kolekcionar povijesnih knjiga, a osobito se - kako ka�e - pali na stare zemljovide. Tako je, u suradnji Dr�avnim arhivom iz Osijeka i Austrijskim veleposlanstvom, u dvorcu E. Savojskog u Bilju 2001. godine organizirao izlo�bu “Pohodi Eugena Savojskog u Hrvatsku i Bosnu“.
Zadnjih godina nastavio je intenzivniju spisateljsku aktivnost. Prikupljaju�i povijesnu gra�u, u raznim medijima objavljuje zanimljive tekstove. Primjerice, u godišnjacima Zajednice Nijemaca i Austrijanaca do sada je objavljeno pet njegovih radova, koje je predstavio na znanstvenom simpoziju “Nijemci i Austrijanci u hrvatskom kulturnom krugu“. O Josefu Angsteru - poznatom graditelju orgulja iz Baranje, osim na internetskom portalu znanstvenih �asopisa Republike Hrvatske - “Hr�ak“ (2008), pisali smo i u našem HEP Vjesniku. To je prvi rad o toj temi u Hrvatskoj te va�an prilog za hrvatsku glazbenu historiografiju.
Me�u brojnim me�unarodnim i doma�im skupovima, na kojima je D. Varga izlagao o odr�ivom razvoju Bilja i Baranje, izdvojimo da je kao jedini predstavnik lokalne samouprave s podru�ja koje obuhva�a Sjevernu Ameriku i Europu, kao gost UNESCO-a 1998. godine sudjelovao na Tre�em susretu koordinatora rezervata biosfere u Finskoj
Osim toga, jedanput godišnje pripremi rad tematski vezan za Baranju ili Osijek, poput “Naseljavanje Nijemaca u Baranju“, “Barun Gustav Hillebrandt Prandau - politi�ar i gospodarstvenik - prilozi za biografiju“, “Slavonci na svjetskoj izlo�bi u Parizu 1867. godine“, “Odjeci velike �eljezni�ke nesre�e u Osijeku 1882. godine“, “Tragom pisama princa Eugena Savojskog iz Bilja i Zemuna u rujnu i listopadu 1717.“...
Nastoje�i popularizirati svoje spoznaje, skra�ene tekstove prema povijesno i znanstveno utemeljenim �injenicama objavljuje na razli�itim portalima. Primjerice, prošle je godine
na portalu arhiva.croatia.ch objavio napise o Essekerima te o putovanju osje�kog ‘malog obeliska’ postavljenog u sje�anje na 26 poginulih husara (izvadak iz rada “Osje�ka �eljezni�ka nesre�a i njezini odjeci“, koji je predstavio na simpoziju “Nijemci i Austrijanci u hrvatskom kulturnom krugu“ u Zagrebu 2012.).
Nitko mi ne mo�e zabraniti raditi
Na kraju spomenimo da D. Varga priprema nekoliko knjiga. Ve� 11 godina piše “Essekerski pecaroški priru�nik“ koji �e, uz brojna iskustava iz ribolova, pecanja, ponašanja riba, tehnika ribolova i recepata, sadr�avati i popis godinama prikupljanih specifi�nosti Osijeka i njegove okolice. Bit �e to još jedan njegov doprinos o�uvanju kulturne baštine ovog kraja.
Trenuta�no dovršava knjigu “Riblji recepti s dvora Zrinskih“, koja uz brojne recepte s tog dvora i druge iz 17. stolje�a, prikazuje na�in �ivota te ugledne hrvatske plemenitaške obitelji. Dovršio je knjigu o gradu u Baranji, koji je nestao, te istra�io povijest inicijativa za izgradnju plovnih kanala Dunav (Drava)-Sava. U opse�noj spisateljskoj aktivnosti koristi svoje znanje engleskog, ma�arskog i njema�kog jezika, a kada kopa po starim izvorima, dobrodošlo je i znanje latinskog iz gimnazijskih dana. Zaklju�no, D. Varga nam je rekao:
- Svi vole citirati poznate i za povijest va�ne ljude, koji su drugim ljudima odredili �ivotni smjer, koji su nam uzori. Kako svi u �ivotu imamo uspone i padove, dogodi nam se da, bez obzira na najbolju namjeru i dobre rezultate, okolnosti odrede druk�ije. Kada se to dogodi, prisjetim se misli pokojnog oca mog cimera iz studentskih dana Ante Maleša, iz sela Dubrava kod Šibenika. Slušaju�i naše nadobudne studentske kritike tadašnjeg društvenog ure�enja, Antin otac koji je radio uz lu�ne pe�i šibenske “Crnice“ rekao nam je: “Koji god re�im bio, meni nitko ne�e zabraniti raditi“.
Na kraju ovog predstavljanja, za našeg kolegu D. Vargu i njegov anga�man izvan HEP-a pridodajmo poruku njema�kog katoli�kog sve�enika Adolpha Kolpinga, koju je on citirao u jednom od svojih tekstova, a glasi: “Bolji ljudi mogu stvarati bolju budu�nost!“
Izvor: HEP VJESNIK 266 /306, O�UJAK/TRAVANJ 2013., Marica �aneti� Malenica
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch
Vezani �lanci:
Kopa�ki rit - 1. dio
Kopa�ki rit - 2. dio
