Norman Sartorius:
Do 2020. depresija �e postati druga bolest na svijetu
Istra�ivanja pokazuju da 164,8 milijuna stanovnika Europe pati od nekog mentalnog poreme�aja
Nedavno objavljena studija European College of Neuropsychopharamacology (ECNP), šokirala je europsku javnost jer je pokazala kako 38,2 posto stanovnika Europe, odnosno 164,8 milijuna ljudi pati od nekog mentalnog poreme�aja.
Ono što je u srednjem vijeku bila kuga, sada bi u 21. stolje�u mogli biti mentalni poreme�aji. O ovoj problematici upitali smo i eminentnog psihijatra i borca za dostojanstveno lije�enje duševnih bolesnika, profesora psihijatrije na medicinskim fakultetima u Zagrebu i �enevi i bivšeg direktora odjela za duševno zdravlje WHO-a, tako�er po�asnog �lana Akademije medicinskih znanosti u Hrvatskoj, Peruu i Meksiku te dopisnog �lana HAZU prof. Normana Sartoriusa.
Prof. Norman Sartorius
U Hrvatskoj je u posljednjih 20 godina postavljen iznimno velik broj dijagnoza PTSP-a. Je li mogu�e da je uistinu toliki broj oboljelih i zna�i li jednom postavljena dijagnoza takvo trajno stanje?
- Ne mogu vam odgovoriti na pitanje je li PTSP kod nas pre�esto dijagnosticiran, jer nemam epidemioloških podataka. Sigurno je da su ljudi koji �ive u ovim krajevima prošli kroz teška vremena i da je to ostavilo posljedice. Do koje su mjere te posljedice dovele do zna�ajnih poreme�aja teško je re�i bez detaljnih ispitivanja. Ono što mogu re�i jest to, da PTSP ne mora biti dugotrajno stanje i da odgovaraju�e lije�enje mo�e pomo�i da �ovjek koji je imao PTSP ponovno obnovi sve svoje sposobnosti. Problem je da vrijeme provedeno u bolesti mo�e dovesti do slabljenja mre�e znanaca, prijatelja pa i rodbine, pa je ponovni ulazak u normalan �ivot ote�an.
Dosta ste progovarali o stravi�nim uvjetima na psihijatrijskim odjelima i klinikama diljem svijeta. Konkretno u KBC-u Osijek Psihijatrija se nalazi u monta�nim barakama. Mo�e li uop�e do�i do psihi�kog poboljšanja kada pacijente lije�imo u takvim uvjetima?
- Nisam posjetio Psihijatrijski odjel u KBC-u Osijek pa ne mogu suditi o tamošnjem stanju. Sigurno je da se lije�enje duševnih bolesti, kao i lije�enje svake druge bolesti, mora provoditi u zadovoljavaju�im uvjetima (koji uklju�uju dovoljno prostora, odgovaraju�u prehranu, mogu�nost posjeta itd.), jer ako ti uvjeti nisu zadovoljavaju�i prognoza bolesti i njenog lije�enja bit �e lošija.
U posljednje vrijeme dosta se govori o opasnosti dugotrajnog uzimanja antidepresiva te nedovoljnoj istra�enosti ili skrivanju kontraindikacija takvih lijekova. Koliko su uistinu dobri ili ne, suvremeni lijekovi za psihi�ke bolesti?
- Lijekovi koji nam stoje na raspolaganju danas su u�inkoviti i predstavljaju zna�ajan dio lije�enja duševnih bolesti. Radovi koji su nedavno objavljeni pokazuju da su ti lijekovi prema svojoj efektnosti jednaki lijekovima koji se upotrebljavaju za druge bolesti. Lijekovi koje se upotrebljava u psihijatrijskom lije�enju mogu imati nuspojave i zbog toga je zada�a lije�nika da ne samo odabere lijek koji je najefikasniji, nego i lijek kod kojeg je vjerojatnost nuspojava najmanja. Uz to je va�no i da se bolesniku objasni što mo�e o�ekivati u pogledu smirivanja simptoma, ali i u pogledu nuspojava tako da bolesnik mo�e sudjelovati u donošenju odluka o lije�enju.
Mediji stalno donose podatke kako �e po pobolu stanovništva depresija uskoro postati druga bolest u svijetu, pa i u Hrvatskoj. Koji su, prema vašem mišljenju, razlozi epidemije depresije, koja je jednako prisutna u bogatom SAD-u, kao i siromašnoj Hrvatskoj?
- Studije koje su provedene u mnogo zemalja pokazuju da je depresija �esta bolest i da se njena u�estalost pove�ava. Razlozi za to nisu potpuno jasni, ali je sigurno da mnogi faktori pridonose tom porastu, uklju�uju�i i moderni na�in �ivota. Procjene Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da �e depresivna oboljenja biti drugi najva�niji uzrok radne nesposobnosti 2020. godine. Ono što je mo�da va�no spomenuti jest to, da depresija �esto prati kroni�ne tjelesne bolesti i pogoršava im ishod. Prepoznavanje i lije�enje depresije va�an je zadatak zdravstvene slu�be – ne samo kod psihijatara, nego i u primarnoj zdravstvenoj slu�bi i u specijaliziranim slu�bama kao što je kardiologija, gastroentorologija i onkologija.
Izvor: Glas Slavonije, autor Nefreteta Z. Eberhard
Vezani �lanak:
Duševno zdravlje, kultura i društvo:
hrvatski izazovi na po�etku 21. stolje�a
