Novi Zeland
Geografski polo�aj
Novi Zeland je oto�na dr�ava koju na zapadu okru�uje Tasmanovo more, a na istoku ju�ni Pacifik. Površine je oko 270 534 km2 i ima oko 4 009 000 stanovnika, od �ega oko 15% otpada na domoroce Maore. Glavni grad Novog Zelanda, dr�ave koja se na maorskom naziva "Aotearoa", što u prijevodu zna�i "Zemlja dugog bijelog oblaka", je Wellington. Novi Zeland �ine dva ve�a otoka, Sjeverni i Ju�ni te mnogo manjih otoka.
Zahvaljuju�i idealnoj klimi na otoku vlada obilje kao u rajskom vrtu pa je novozelandska kuhinja - kuhinja tisu�u okusa.
Sjeverni je otok tektonski nestabilno podru�je s aktivnim i ugaslim vulkanima, brojnim gejzirima i izvorima mineralne vode. Ju�ni je otok planinski s vrhuncima visokim i do 3000 m. Zapadni je dio Ju�nog otoka prekriven gustim šumama, a isto�ni nepreglednim pašnjacima. Klima je umjereno topla i vla�na s obiljem padalina.
Povijesni utjecaj
Prvi stanovnici Novog Zelanda otoka bili su pripadnici razli�itih plemena s podru�ja Polinezije koji su u 13. stolje�u po�eli stizati na otok. Mnogo godina kasnije, 1769. do otoka je doplovio nizozemski istra�iva� Abel Tasman. No, tek nakon što ga 1769. otkriva i slavni James Cook, sti�u i prvi doseljenici iz Europe, lovci na kitove. Europski doseljenici domorocima daju ime "Maori" što u prijevodu zna�i "obi�ni". Otada pa sve do 1860. kada je skršen otpor Maora, trajale su borbe doseljenika i domorodaca za prevlast na otoku. Zanimljivo je da je 1893. Novi Zeland postao prva parlamentarna demokracija koja je �enama dala pravo glasa na izborima. 1939. Novi Zeland sti�e punu neovisnost koja je 1947. i slu�beno prihva�ena.
Karakteristike kuhinje
Uslijed povijesnih okolnosti kuhinja je Novog Zelanda najprije stolje�ima bila pod sna�nim utjecajem kulinarske tradicije Velike Britanije. Tek otprilike nakon 1959. ona se polako, ali sigurno po�ela osloba�ati njene dominacije te postala otvorena i za kuhinje drugih kultura, prvenstveno doseljenika iz cijelog svijeta. Stoga uz tradicionalnu kuhinju te izvornu domoroda�ku Maorsku kuhinju, pod utjecajem razli�itih kuhinja Azije, Oceanije i Europe u Novom Zelandu postoji i nova, crossover, odnosno multikulturalna novozelandska kuhinja.
U Novom Zelandu osim na tradicionalan na�in doma�e namirnice spremaju i na brojne druga�ije na�ine. Zahvaljuju�i idealnoj klimi na otoku vlada obilje, kao u rajskom vrtu, pa je novozelandska kuhinja - kuhinja tisu�u okusa. Namirnice dolaze iz kristalno �istog mora, rijeka, potoka, jezera te nepreglednih šuma, pašnjaka, plodnih njiva, vo�njaka i planta�a. Od mesa najomiljenije su janjetina i junetina dok su razli�ite vrste peradi i svinjetina posebno zastupljeni u prehrani izvornog novozelandskog stanovništva, Maora. Kako je zemlja bogata pašnjacima, a sto�arstvo vrlo razvijeno, veliki dio janjetine i junetine na tr�ište dolazi iz slobodnog uzgoja pa je meso izuzetne kvalitete i naravno okusa. Kako je zbog nepreglednih šuma vrlo razvijen lov, vrlo su raširena i popularna jela od mesarazli�ite vrste pernate, visoke i niskedivlja�i. Novi Zeland posebno je poznat po kvalitetnom mesu jelena (jeleni se uzgajaju i na brojnim farmama) koje se izvozi diljem svijeta.
Osim s mesom, Novi Zeland, koji je ina�e vode�i izvoznik mesaimlije�nih prera�evina, mo�e se pohvaliti i pravim bogatstvom razli�itih vrsta slatkovodnih i morskih ribate plodova mora. Novozelan�ani mogu birati izme�u više od osamdeset razli�itih vrsta riba me�u kojima su tune,jegulje,srdeleilososi koji na stol dolaze s farmi lososa te pastrve koje su me�u najve�e na svijetu. Na jelovniku su Novozelan�ana i razli�iti školjkašikoji su ovom podneblju ponekad i dvostruko ve�i od ostalih kao i jastozi,rakovi,škampii razli�itimuzgavci. Od školjkaša posebno je popularna vrsta green lipped, a prodaje se svje�a u ina�e bogato opskrbljenim supermarketima, a od riba primjerice whitebait, mlade srdele, veli�ine samo 2 do 4 cm koje su omiljeni sezonski specijalitet. Riba i plodovi mora pripremaju se na doista razli�ite. Pr�e se u tijestu ili pak suše pa su vrlo omiljeni sušeni školjkaši, posebno kamenice. U Novom Zelandu uspijevaju gotovo sve vrste povr�aivo�a, a u kuhinji su vrlo omiljeni avokado,kivi,papaja,arti�oke, krumpirislatki krumpir. Ovdje uspijevaju i posebna vrsta slatkog krumpira kumara i raj�ice s drva, nazvane tamarillos.
Novozelan�ani u�ivaju i u razli�itim mlije�nim proizvodima te tako godišnje po glavi stanovniku pojedu 100 kgmaslaca i 65 kg sira me�u kojima su i cijenjeni izvorni sirevi, ajhettei kapiti.
Barbecue nacija
Kao i u svakoj zemlji koja dr�i do tradicionalnih vrijednosti hrana okupljanje oko stola i u Novom Zelandu ima va�nu ulogu. Uobi�ajena su tri dnevna obroka. Doru�ak je pod utjecajem britanske tradicije obilan i raznolik te se sastoji od pe�enih jaja, kobasica,slaninei raj�ice, tosta i marmelade. Nakon obilnog doru�ka slijedi u pravilu lagani ru�ak, a poslijepodne�aj ili kava izme�u 15 i 16 sati. Od 18 do 19 sati vrijeme je za ve�eru, najva�niji dnevni obrok. Ve�era koja podsje�a na europski ru�ak obavezno ima tri slijeda: predjelo,glavno jeloidesert. Za predjelo se naj�eš�e jedu jelaodribe i plodova mora u razli�itim varijacijama, primjerice pripremljene u umaku odkokosova mlijeka i limuna. Glavno jelo je obavezno od mesa, naj�eš�e junetine ili janjetine(primjerice janjetina s umakom od mente), �esto i od divlja�i koje se servira s razli�itim prilozima od povr�a pa tako i nezaobilaznim slatkim krumpirom. Za desert se u svakodnevnim prilikama uglavnom poslu�uje sezonsko vo�e, sladoled i �okoladni kola�i, a u sve�anim, obavezna jevo�na tortasa šlagom "Pavlova" koja je nacionalni specijalitet. Za Bo�i� se "Pavlova" naj�eš�e sprema s kivijem i jagodama.
Uz obroke se uz vodu piju razli�ite vrste gaziranih napitaka,vinaipiva te vo�ni sokovii vrlo omiljenavo�na vina koja se spremaju od razli�itog vo�a. Popularan je napitak limunada s mineralnom vodom, L&P, Lemon&Paeroa, a me�u vinima, po kojima su novozelandski vinogradari sve poznatiji i u svijetu, posebno su cijenjena bijela vina: savignon blanc i chardonnay te crna: cabernet sauvignon.
Novozelan�ani su naprosto ludi za roštiljem, posebno ogromnim steakovima te su prava barbecuenacija. Štoviše, roštilj je statusni simbol svakog novozelandskog muškarca pa se on neizostavno nabavlja po principu što ve�i to bolji. Stoga su dvorišni roštilji u pravilu veliki kao europske ljetne kuhinje. Zbog ljubavi prema roštiljanju gotovo na svim benzinskim stanicama i odmaralištima uz cestu postoje mjesta s roštiljem. Osim toga Novozelan�ani obo�avaju i piknike, obiteljske izlete u prirodu. Izletni�ke su destinacije obavezno opremljene s roštiljima, ogrjevom, drvenim stolovima i klupama.
BYO restorani
Ovisno o apetitu izme�u glavnih obroka se s nogu jedu razli�ita mala jela �ija je ponuda vrlo bogata. Pod utjecajem Engleske vrlo su popularni fish and chips i chicken and chips, riba i piletinas krumpirima koji se prodaju u malim zalogajnicama gotovo na svakom uglu. Pod utjecajem Amerike, Novozelan�ani u�ivaju i u ponudi brojnih fast food restorana, posebno omiljenim hamburgerima. Vrlo je bogata i ponuda gotovih jela u izuzetno dobro opskrbljenim supermarketima. U supermarketima je bogata ponuda i slatkiša koje Novozelan�ani isto tako obo�avaju. Me�u najpopularnijima su tradicionalni bomboni "Hokey Pokey" i istoimeni sladoled od vanilije koji se slu�i s tim bombonima. Na popisu omiljenih slatkiša su i "Pineapple lumps", �okoladni bomboni s okusom ananasa nastali još 1935. te "Jaffas" kuglice od �okolade punjene naran�om.
Me�u najomiljenijim su malim jelima i jastu�i�i od tijesta punjeni nasjeckanim mesom te posebno izvorno maorsko jelo hangi. To je jelo od mesa i povr�a, uglavnom slatkog krumpira koje se na tradicionalni na�in priprema dva do tri sata ispod zemljane peke na u�arenim vulkanskim kamenjem.
Novozelan�ani rado odlaze i u pabove, barove, caffe i restorane. Vrlo popularni caffei u pravilu su otvoreni samo od 10 do 15 sati. Brojni restorani, posebno u malim mjestima, uglavnom su mali i vrlo jednostavni dok se oni elitniji i naravno skupi, nalaze samo u velikim gradovima i turisti�kim središtima. Kako u Novom Zelandu svi lokali nemaju licencu za to�enje alkoholnih pi�a, brojni restorani funkcioniraju po principu BYO (Bring Your Own), odnosno gosti sami donose pi�a koja �e, uz obaveznu malu napojnicu konobaru, piti uz jelo.
Vino i pivo prodaju se u supermarketima. Vino se kupuje i u specijaliziranim trgovinama wine shopovima, ali i neposredno kod vinara dok su �estoka alkoholna pi�a isklju�ivo u ponudi posebnih trgovinama bottle stores.
Zanimljivosti
- Omiljeni biskvit ANZAC (Australian and New Zeland Army Corps) imaju neobi�no dugu tradiciju pa su se slali vojnicima u Europu još u vrijeme I svjetskog rata.
- Novozelan�ani su velike izjelice mesa još od 19. stolje�a kada su janje�e kotlete jeli za doru�ak, ru�ak i ve�eru te unato� tome što izvoze �ak 80% proizvodnje i danas imaju više nego dovoljno.
- Novozelan�ani vole neobi�ne sendvi�e od banane (banana sandwiches) koji se spremaju od dvije kriške integralnog kruha premazane maslacem i oblo�ene ploškama banane.
- Novozelan�ani godišnje po glavi stanovnika popiju 78 l piva, 84, 2 l bezalkoholnih pi�a, 24, 8 l vo�nog juica, 19 l vina, 5, 4 l flaširane vode, te 1 kg �aja i 0, 9 kg kave.
- U Novom Zelandu �ivi 4 milijuna ljudi (14 na km2), 9 milijuna goveda te 39, 5 milijuna ovaca (135 na km2) pa na jednog stanovnika otpada �ak 9 ovaca.
- Jeleni su za razonodu pripadnika više klase na Novi Zeland došli iz Velike Britanije tek u 19. stolje�u. Danas se u slobodnom uzgoju uzgajaju na brojnim farmama, a njihovo je meso va�an izvozni proizvod.
- Zahvaljuju�i Mary Bumby, sestri nizozemskog misionara koja je na Novi Zeland iz Europe donijela prvi par p�ela, Novozelan�ani su i veliki ljubitelji meda pa su s 1, 5 kg godišnje po glavi stanovnika u samom vrhu svjetske ljestvice potroša�a meda.
- Novozelan�ani su još 1940. me�u prvima u svijetu zapo�eli s ekološkim, biodinami�kim uzgojem povr�a i vo�a koje se od 1980. i komercijalno izvozi.
- Me�u doseljenicima koji su odigrali pionirsku, veoma va�nu ulogu u razvoju novozelandskog vinogradarstva, posebno se isti�u i Hrvati, Dalmatinci - bra�a Frankovich te Josip Babich i njegova bra�a koji su s proizvodnjom vina zapo�eli davne 1899.
Izvor: coolinarka.com, autor Valika *)
*) Valerija Rodek
Valerija Rodek ro�ena je 2. o�ujka 1959. godine u Vara�dinu. Po zanimanju je diplomirani pedagog. 1977. godine završila je gimnaziju u Vara�dinu, a 1983. godine diplomirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1993. godine se bavi novinarstvom. Osim za Coolinariku piše za lokalne tjednike i poslovne magazine. Piše tekstove s podru�ja pedagogije, psihologije, psihologije uspjeha, poslovnih vještina, �ivotnih trendova, zdravog �ivota i gastronomije. U radu se slu�i MS Office paketom. Aktivno se koristi engleskim i njema�kim jezikom.
PS:
Kad je ve� rije� o Novom Zelandu, pogledajte sljede�e pps-priloge s fotografijama te daleke zemlje u ju�nom Pacifiku:
Nova_Zelandija
NEW_ZEALAND
Kada kliknete na link, ako se ne pojavi slika preko cijelog ekrana popra�ena glazbom,
stisnite na tastaturi tipku F5 - Refresh - i, ako treba, klikajte od slike do slike!
Vezani �lanak:
Hrvatski kopa�i gume na Novom Zelandu
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch
