Dogodilo se za vrijeme portalove LJETNE STANKE
Umro po�asni predsjednik HSS-a Josip Torbar
U svojem stanu u Zagrebu u 92. godini �ivota preminuo je u subotu, 6. srpnja 2013., po�asni predsjednik Hrvatske selja�ke stranke dr. Josip Torbar. Komemoracija povodom Torbarove smrti odr�ana je u �etvrtak, 8. srpnja, u Središnjici HSS-a u Zagrebu u 11 sati, a posljednji ispra�aj je bio istog dana na Mirogoju u 12.30 sati.
Josip Mirko Torbar ro�en je u Zagrebu 14. lipnja 1922. Bio je sin doktora Josipa Torbara, bliskog suradnika Vladka Ma�eka, narodnog zastupnika i ministra, sina kraši�kog kraja (Hr�enik, 1889 - New York, 1963). Tetak mu je bio dr. Ivan Pernar, narodni zastupnik, teško ranjen zajedno sa Stjepanom Radi�em u atentatu u beogradskoj skupštini 20. lipnja 1928. U Zagrebu je završio osnovnu školu, maturirao u I. klasi�noj gimnaziji (1940), završio i doktorirao pravo (1945). Za vrijeme rata bio je vrlo aktivan u ilegalnoj organizaciji HSS-a, emigrirao 1945. i nakon boravka u Austriji i Italiji, �ivio od 1947. u Argentini i Brazilu. Turisti�ki ekspert, radio je u velikom brodarskom poduze�u „Moore McCormack Lines“ i u najzna�ajnijoj ju�noameri�koj turisti�kog agenciji „Exprinter“.
Godine 1951. preselio je u Kanadu a potom u SAD, gdje je djelovao kao voditelj me�unarodnog turizma u glasovitoj ameri�kog agenciji „Simmons-Gateway Tours“. Proputovao je �itav turisti�ki svijet i sudjelovao na brojnim konferencijama. Od 1961. do 1965. upravljao je vlastitom tvrtkom u talijanskom gradu Milanu, koja je zastupala najve�e ameri�ke turisti�ke agencije. Godine 1965. izabran je glavnim tajnikom Svjetske organizacije saveza turisti�kih agencija sa sjedištem u kanadskom gradu Montrealu, a 1967. postao je savjetnikom za turizam Ujedinjenih naroda u New Yorku i sljede�e tri godine boravio u mnogim afri�kim i azijskim zemljama. Od 1970. do 1993. bio je vlasnik turisti�ke agencije u Rimu, gdje je ponovo zastupao najva�nije sjevernoameri�ke i ju�noameri�ke turisti�ke tvrtke.
Svih tih godina intenzivno se posvetio organiziranju HSS-a i mnogo pisao u strana�kim glasilima i u „Hrvatskoj reviji“. Kao bliski suradnik Vladka Ma�eka i Jurja Krnjevi�a izabran je 1980. za potpredsjednika Središnjeg odbora HSS-a u emigraciji, a poslije Krnjevi�eve smrti 1988. postao je i predsjednikom Središnjeg odbora. Na obnoviteljskoj skupštini domovinskog HSS-a 1991. i formalno je prenio sve nadle�nosti Središnjeg odbora na domovinski HSS, �ime je osiguran kontinuitet od osnutka stranke do danas. Godine 1993. vratio se u Hrvatsku, a 1996. izabran je za po�asnog predsjednika stranke.
Izabran je 2000. za zastupnika Hrvatskog sabora, a kao najstariji izabrani zastupnik predsjedao je 2. velja�e 2000. konstituiranjem �etvrtog saziva Hrvatskog sabora do izbora novog predsjednika Sabora, Zlatka Tom�i�a, tadašnjeg predsjednika HSS-a. U Saboru je bio �lan Odbora za vanjsku politiku, �lan Odbora za useljeništvo, �lan Odbora za me�uparlamentarnu suradnju te �lan izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Vije�a Europe.
Josip Torbar se trajno ponosio svojim podrijetlom i zavi�ajem te je �esto i rado dolazio u svoj Kraši� i u svoju Jasku. Od samog po�etka, godine 1993, redovito je aktivno sudjelovao u proslavama „Dana Vladka Ma�eka“ u Jastrebarskom. Prigodom stvaranja knjige „Ma�ek izbliza“ (1999) bio mi je najpouzdaniji i najzna�ajniji savjetnik. Njegov bliski prijatelj dr Andrej Ma�ek u toj knjizi je napisao: „On je od rane mladosti jedan od najpostojanijih i najboljih prijatelja obitelji Ma�ek. Ne samo da je posje�ivao mog oca u Parizu, u razdoblju izme�u 1945. i 1947, nego opetovano i u Washingtonu, domalo prije njegove smrti. Sje�am se da je tata govorio kako je baš on od �itave mla�e generacije najpravilnije shvatio sr� hrvatskog selja�kog pokreta. Uistinu, kao što je poznato, Mirko (zovem ga tako godinama, ve�ina ga prijatelja ina�e zove Jo�a), odli�an pisac, svjedo�i o ideologiji i povijesti HSS-a ve� desetlje�ima. Dakle, da je moj otac bio �iv u doba kad je došlo vrijeme da vodstvo stranke preuzme mla�i naraštaj, zacijelo bi se slo�io s Krnjevi�em da je Josip M. Torbar vrhunski kandidat. Kako znamo, bio je na �elu HSS-a u inozemstvu. Stalno sam u vezi s njim ve� više od pola stolje�a, svim sredstvima koja su nam na raspolaganju: osobni sastanci, pisma, telefon. Od 1994. do smrti, 1999., kad je teta Pepica (Josipa, supruga Vladka Ma�eka, op. N.Š.) �ivjela u domu umirovljenika u Zagrebu, znala mi je re�i da kadgod �eli �uti odmjerenu i razumnu interpretaciju zaku�astih problema u hrvatskoj strana�koj politici, onda razgovara s Mirkom.“
I sam s ponosom mogu ustvrditi da sam postao bliskim prijateljem doktora Josipa Torbara, a naši dugi no�ni telefonski razgovori ostat �e mi u trajnom sje�anju kao bogata riznica uspomena na jednog velikog i skromnog �ovjeka, istinskog „viteza srednjeg puta“, koji je i sam sudjelovao u stvaranju svijetlih stranica hrvatske povijesti.
Po�ivao u miru!
Napomena: Fotografiju koju objavljujemo uz ovaj tekst snimila je Louise Ma�ek, prigodom posljednjeg susreta svojeg supruga Andreja i Josipa Torbara, u Zagrebu, u rujnu 2012.
Za portal: Nino Škrabe
