Ban Josip Jela�i� dobiva spomen-plo�u u �eškoj
Sutra, u subotu 16. o�ujka 2013., u mjestu Napajedli pokraj Zlína u �eškoj bit �e otkrivena spomen-plo�a u �ast hrvatskog bana Josipa Jela�i�a koji je ondje 23. srpnja 1850. sklopio brak s mladom groficom Sophie von Stockau. Akciju su organizirali Zagreba�ka �upanija, Grad Zapreši�, �eška beseda Zagreba�ke �upanije i Hrvatsko-�eško društvo, a spomen-plo�u �e na prigodnoj sve�anosti otkriti zapreši�ki gradona�elnik �eljko Turk i hrvatski veleposlanik u �eškoj Frane Krni�.
Hrvatski ban Josip grof Jela�i� Bu�imski
Jela�i� �e tako postati peti hrvatski velikan koji u �eškoj ima spomen-obilje�je, uz Nikolu Teslu, Vladimira Preloga, Andriju Mohorovi�i�a i Stjepana Radi�a kojima su spomen-plo�e ili poprsja podignuta u Pragu u razdoblju od 2006. do 2011., na inicijativu ili uz pomo� Hrvatsko-�eškog društva. Sva �etvorica velikana bili su praški studenti, a Radi� i Prelog uz to su bili i o�enjeni �ehinjama.
Dvorac grofovske obitelji Stockau u Napajedli u �eškoj
Spomen-plo�a u Jela�i�evu �ast nalazit �e se na dvorcu grofovske obitelji Stockau gdje se u 49. godini �ivota vjen�ao svojom 33 godine mla�om odabranicom. Sophie von Stockau, ro�ena 1834., bila je k�i grofa Georga Adolfa von Stockaua, Jela�i�eva suborca iz rata 1848., a budu�i par upoznao se nekoliko mjeseci prije vjen�anja na pokladnom plesu u Hofburgu u Be�u. Vjen�anje je obavio olomoucki nadbiskup kardinal Maximilian Josef Sommerau-Beckh, a u hrvatskom izaslanstvu kao Jela�i�eva pratnja bili su �akova�ki biskup Josip Juraj Strossmayer, dvorski savjetnici Metel O�egovi� i Herman Bu�an te barun Franjo Kulmer. Kako je zabilje�io Jela�i�ev prijatelj, general Josip Neustädter, na primanju uo�i vjen�anja Strossmayer je odr�ao govor na hrvatskom jeziku, a zatim se na njema�kom obratio Sophie, rekavši joj da je ve� postala miljenicom ju�nih Slavena udajom za hrvatskog bana te da se hrvatski narod nada da �e zavoljeti svoju novu domovinu. Na svadbenom ru�ku grof Leopold La�anský, zemaljski namjesnik Moravske, u šali je prigovorio Jela�i�u da je Moravsku prikratio za njeno najdragocjenije blago. Iako je po narodnosti bila Njemica, budu�i da je bila ro�ena u Moravskoj Jela�i� je svoju suprugu ponekad znao nazivati slavenskom k�eri.
Sofija Jela�i� ro�. Stockau
U hrvatsku je povijest Sophie von Stockau ušla kao Sofija Jela�i� i upam�ena je kao jedna od najpopularnijih hrvatskih banica. U njenu �ast Dubravkin put u Zagrebu od 1852. do 1945. nosio je naziv Sofijin put, a ime su mu komunisti�ke vlasti promijenile �ele�i iz povijesnog pam�enja hrvatskog naroda izbrisati bana Jela�i�a, što je vrhunac do�ivjelo uklanjanjem njegova spomenika sa središnjeg zagreba�kog trga i devastiranjem njegova groba u Novim dvorima kraj Zapreši�a.
Sofija Jela�i� s banom Jela�i�em provela je devet godina braka, sve do njegove smrti 1859. Par je 1855. dobio k�er Anicu koja je me�utim ve� nakon devet mjeseci umrla od kolere, i to u Napajedli gdje je boravila kod djeda i bake dok su joj roditelji bili na putu radi Jela�i�evog lije�enja. Kad se car i kralj Franjo Josip 1854. o�enio, Sofija je bila imenovana dvorskom damom carice i kraljice Elizabete (Sissi). Nakon suprugove smrti, Sofija Jela�i� je na putovanjima po europskim zemljama bila do�ekivana kao vladarica, što govori o slavi koju je Jela�i� kao vojskovo�a u�ivao izvan Hrvatske. Sofija Jela�i� se 1863. udala za �eškog grofa Adolfa Dubskog s kojim je imala dvoje djece. Umrla je 1877. u Be�u u 43. godini �ivota, a pokopana je u grobnici obitelji Dubský u Zdislavicama kraj Krom��í�a u �eškoj.
Grobnica grofovske obitelji Dubský u Zdislavicama gdje je pokopana Sofija Jela�i�
Osim njegove supruge, Jela�i�a s �eškom povezuje i savezništvo s �eškim politi�arima u vrijeme revolucionarne 1848. godine kad su se, u skladu s politikom austroslavizma, zajedno zalagali za preustroj Habsburške monarhije u federaciju ravnopravnih naroda. Nakon sloma revolucije u Pragu, Jela�i� je njenim vo�ama pru�io uto�ište u Hrvatskoj, a tijekom rata protiv Ma�arske u Pragu se skupljala pomo� za hrvatsku vojsku, u kojoj su se borili i �esi. �eški politi�ari polagali su velike nade u Jela�i�a pa je tako Vilém Dušan Lambl iz Zagreba, kojeg je nazvao jedinim slobodnim gradom u slavenskom svijetu, iscrpno pisao za �eške novine o Jela�i�evoj borbi protiv ma�arske revolucije koja nije priznavala samobitnost Hrvata i drugih slavenskih naroda u Ugarskoj.
„Vo�a Hrvata – junak od junakah – Jela�i�-ban, ro�eni junak na �elu ro�enih vojnika, bistar, krepak kao sokol- on vodi svoju vojsku, snagu naroda svoga na polje oslobo�enja Slavenstva – i jedan pogled – ve� je pobjeda. Jela�i�-ban objavit �e iz bijelog Budima-grada glas o slavenskoj slobodi, slozi i bratstvu; Jela�i�-ban diktirat �e zakon slavenski. Pobijedi li ban, oslobodit �e ugarske narode, spasiti dunavsku carevinu, polo�iti temelj slavenskom �ivotu i osigurati srednjoeuropski mir“.
Me�utim, nakon gušenja ma�arske revolucije 1849. u Habsburškoj monarhiji opet je nametnut centralizam i apsolutizam, a nade Hrvata i �eha o slobodi i ravnopravnosti ostale su neispunjene. Ipak, politi�ke veze i savezništvo Jela�i�a s �esima ostat �e trajna inspiracija kasnijim hrvatskim politi�arima, što je dovelo i do suradnje dvaju naroda u ostalim djelatnostima i njihovog zbli�avanja.
Za portal: Marijan Lipovac
