Napeto uo�i drugog kruga izbora za �eškog predsjednika
Miloš Zeman i Karel Schwarzenberg -
potpuno razli�ite biografije i karakteri
Karel Schwarzenberg i Miloš Zeman
Utrka za tre�eg �eškog predsjednika koja �e završiti drugim izbornim krugom 25. i 26. sije�nja ulazi u završnicu, a iako je pobjedi prema anketama bli�i bivši premijer, socijaldemokrat Miloš Zeman, njegovi pristaše grubo udaraju na protukandidata, konzervativca i ministra vanjskih poslova Karela Schwarzenberga, �esto i s nacionalisti�kih pozicija.
Schwarzenberg je naime pripadnik ugledne kne�evske obitelji njema�kog porijekla koja se prvi put spominje 1172. i od 1948. do 1989. �ivio je u Austriji, tako da i danas govori �eški s jakim njema�kim naglaskom. Za neke Zemanove pristaše to je sasvim dovoljan razlog da Schwarzenberg 7. o�ujka ne postane novi stanar predsjedni�ke pala�e na praškim Hrad�anima.
Aktualni predsjednik Václav Klaus
Zanimljivo je da u napadima prednja�i aktualni predsjednik Václav Klaus i �lanovi njegove obitelji. Klaus je još lani izrazio podršku Zemanu, s kojim je tijekom devedesetih godina bio suparnik, ali i partner, kazavši da je jedini politi�ar me�u svih devet kandidata. Nakon prvog kruga, u kojem je Zeman dobio potporu 24,2 posto bira�a, Klaus je bio još odre�eniji i poru�io da njegov nasljednik treba biti „�ovjek koji pripada ovoj zemlji, koji je u njoj proveo �ivot i u dobrim i u lošim vremenima.“
Uslijedio je napad predsjednikova sina Václava Klausa mla�eg, ina�e direktora jedne praške gimnazije, koji je najprije ismijao Schwarzenbergov na�in govora i optu�io ga da ne zna pjevati �ešku himnu, zatím optu�io Schwarzenbergova oca kao simpatizera nacista jer je bio �lan desni�arske organizacije Vlajka (Zastava), a podsjetio je i na �injenicu da je Schwarzenbergov punac, austrijski grof Johannes Hardegg bio nacist.
Svoj obol kampanji u korist Zemana dala je i �eška prva dama Livia Klausová, ina�e Slovakinja, koja je kazala da ne �eli da njena nasljednica bude �ena koja govori samo njema�ki. Schwarzenbergova �ena doista ne govori �eški i otac joj je zbilja bio nacist, ali mnogi �eški analiti�ari zgra�aju se nad korištenjem takvih argumenata u borbi za novog predsjednika.
Sam Schwarzenberg dao je protivnicima povoda da ga smatraju lošim domoljubom i „tu�incem“ svojim izjavama da Benešovi dekreti, temeljem kojih je iz �ehoslova�ke nakon 1945. protjerno tri milijuna Nijemaca, danas više nemaju pravnu va�nost i da bi tadašnji predsjednik Edvard Beneš da je �iv danas završio pred sudom u Haagu. Kasnije je precizirao da dekrete smatra dijelom povijesti i da se njihov rezultat ne mo�e poništiti, dok je Benešove postupke obrazlo�io njegovim narušenim zdravljem. No, iz Schwarzenbergovog sto�era uzvratili su i podsje�ajem na ranije Zemanove i Klausove izjave o Benešovim dekretima koje nisu ništa druga�ije od Schwarzenbergovih. To bi ovu osjetljivu temu trebalo izbaciti iz izborne kampanje, u protivnom ona bi šefa �eške diplomacije mogla odvesti u poraz.
Zeman je pak potvrdio svoj imid� agresivnog i bahatog �ovjeka time što je prekinuo sve kontakte sa slova�kim novinarima nakon što je u komentaru bratislavskog dnevnika Sme uspore�en s bivšim autoritarnim slova�kim premijerom Vladimírom Me�iarom. I ina�e je Zeman poznat po netrpeljivosti prema novinarima pa je jednom izjavio da je �eški novinar najgluplje i najzavidnije stvorenje koje je ikad sreo. Iz Schwarzenbergova tabora na napade uzvra�aju ipak bla�om retorikom - ponavljaju stare optu�be da je Zeman u poslovnim vezama s ruskim poduzetnicima koji mu financiraju kampanju, što on demantira, a Zemanu predbacuju i sklonost alkoholu, što je u �eškoj ve� postalo op�e mjesto. Iako �esi imaju predsjednike još od 1918., ovo je prvi slu�aj da ga biraju neposredno.
Miloš Zeman i Karel Schwarzenberg
Dvoboj Zemana i Schwarzenberga ne mo�e se svesti na klasi�an sukob ljevice i desnice ve� samim time što je desni�ar Klaus podr�ao ljevi�ara Zemana, ali biografije i karakteri dvojice kandidata takvi su da se drugi izborni krug �ini kao sukob dva suprotstavljena svijeta, malogra�anskog i kozmopolitskog, odnosno provincijskog i urbanog. Zeman je ateist, grub i arogantan, ima pompozan stil govora i ironi�an osmijeh, dok je Schwarzenberg prakti�ni katolik, ugla�en, poliglot, ali u javnim nastupima ponekad smiješan zbog na�ina na koji govori. Dvoboj Zemana i Schwarzenberga mogao bi se opisati i kao sukob šljivara i kneza – zeman je naime na �eškom seoski plemi�, poput šljivara u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, a Schwarzenberg doista ima titulu kneza. To je Zeman iskoristio u jednoj televizijskoj debati kad je rekao da su knezovi degenerirali jer zbog prava prve no�i nisu morali silovati svoje podlo�nice, dok su se zemani u �ivotu morali neprestano boriti, pa tako i na seksualnom podru�ju, što ih je spasilo od degeneracije. Schwarzenberg je na to spretno reagirao podsje�anjem da su mu i 1948. govorili da potje�e iz degenerirane obitelji i da zbog Zemanovih rije�i osje�a kao da se pomladio. Ovaj Zemanov ispad izazvao je proteste feministica. Kao što je davni obi�aj kod plemstva, Schwarzenberg je kršten s nekoliko imena pa mu puno ime, u njema�koj verziji, glasi Karl Johannes Nepomuk Josef Norbert Friedrich Antonius Wratislaw Mena Fürst zu Schwarzenberg. „Zu“ je u njema�kom oznaka plemstva, kao i „von“, ali njegova slu�bena uporaba nije dozvoljena u �eškoj i Austriji, jednako kao ni puna Schwarzenbergova titula - knez od Schwarzenberga, vojvoda krumlovski, grof Sulza i zemaljski grof Klettgaua. Schwarzenberg uz �eško ima i švicarsko dr�avljanstvo jer ga od srednjeg vijeka imaju svi �lanovi njegove obitelji.
Izbor jednog kneza za predsjednika �eške u kojoj nakon 94 godine republike monarhizam postoji tek u tragovima �inio bi se kao paradoks, ali u politici uslijed niza razloga doga�aji �esto iza�u iz okvira uobi�ajenog i logi�nog. Pobijedi li na izborima Schwarzenberg, potvrdit �e se tradicija da predsjednik �eške obavezno nosi brkove, jer nosi ih Klaus, a imao ih je i njegov prethodnik Václav Havel. Tradicija da �eški predsjednik nosi ime Václav bit �e, barem privremeno, prekinuta, ali na odre�eni na�in �e se odr�ati ako pobijedi Zeman jer njegov ro�endan pada upravo 28. rujna, na blagdan glavnog �eškog zaštitnika i kneza iz desetog stolje�a. Dvojicu kandidata povezuje visoka dob - Zeman ima 68 godina, a Schwarzenberg 75 i po tome �e budu�i �eški predsjednik biti sli�an prvom predsjedniku �ehoslova�ke Tomášu Masaryku koji je vladao od svoje 69. do 86. godine. Za razliku od Klausa koji je euroskeptik, i Zeman i Schwarzenberg su proeuropski orijentirani i ne protive se niti uvo�enju eura umjesto �eške krune, tako da �e u tom smislu Bruxelles mo�i odahnuti.
Miloš Zeman
I tu sli�nosti uglavnom prestaju. Zeman najve�u podršku ima u manjim sredinama koja su tradicionalna uporišta ljevice, dok je najviše Schwarzenbergovih pristaša u urbanim središtima, posebno u Pragu, koja su sklonija desnici (tu se Hrvatska i �eška razlikuju). Zeman je ro�en 1944. u Kolínu kao sin poštara i u�iteljice, u vrijeme Praškog prolje�a dvije je godine bio �lan Komunisti�ke partije (dovoljno da ga protivnici i danas optu�uju da je bivši komunist), a kao ekonomist radio je kao prognosti�ar i nekoliko je puta kao nepodoban ostajao bez posla. Uo�i Baršunaste revolucije anga�irao se u Gra�anskom forumu, a 1990. postao zastupnik u Federalnoj skupštini. Od 1992. bio je �lan socijaldemokratske stranke i inicirao je posljednji pokušaj o�uvanja �ehoslova�ke predla�u�i njenu reformu u �eško-slova�ku uniju, ali bezuspješno. Šef stranke postao je 1993., a kad je nakon izbora 1996. svom glavnom suparniku Klausu, �elniku Gra�anske demokratske stranke (ODS), omogu�io ostanak na polo�aju premijera, za nagradu je postao predsjednik parlamenta. Nakon izbora 1998. Zeman i Klaus promijenit �e polo�aje, tako da je sve do kraja Zemanovog premijerskog mandata 2002. na snazi bila neformalna velika koalicija dviju najve�ih stranaka. Ta je suradnja bila nazvana „opozicijskim sporazumom“, što je u šali tuma�eno time što su se dvije najve�e stranke sporazumjele „o pozicijama“. Zeman se 2003. neupješno kandidirao za šefa dr�ave i zatím povukao iz visoke politike i posva�ao sa svojim nasljednicima u socijaldemokratskoj stranci. Naposlijetku je 2009. osnovao Stranku prava gra�ana koja po njemu nosi slu�beni naziv Zemanovci, ali na izborima 2010. nije uspjela u�i u parlament. Ipak, na predsjedni�kim izborima Zeman je uspio privu�i najve�i dio glasa�a svoje bivše stranke koja mu je nakon prvog kruga dala i slu�benu potporu, ali ne i predsjedni�ki kandidat Ji�í Dienstbier mla�i koji je u prvom krugu dobio 16,1 posto glasova. Zeman se dvaput �enio i iz prvog braka ima sina Davida, a iz drugog k�er Kate�inu za koju, iako joj je tek 18 godina, predvi�aju da �e u slu�aju o�eve pobjede preuzeti ulogu prve dame jer njena majka Ivana izbjegava pojavljivanje u javnosti.
Karel Schwarzenberg
Schwarzenbergova biografija je potpuno druga�ija. Rodio se 1937. u Pragu, a djetinjstvo je uglavnom provodio u dvorcima Orlík i �imelice. Obitelj Schwarzenberg njema�kog je porijekla, ali bila je lojalna �ehoslova�koj i antinacisti�ka. Stoga i nije bila pogo�ena Benešovim dekretima, no kad su 1948. vlast preuzeli komunisti, obitelji je oduzeta sva imovina te se preselila u Austriju. Schwarzenberg je studirao pravo u Be�u i Grazu i šumarstvo u Münchenu, ali studije nije završio jer se morao brinuti o obiteljskim imanjima u Austriji i Njema�koj. Kao zanimanje mu je stoga pisalo šumar i ugostitelj. Još od mladosti borio se za povratak demokracije u �ehoslova�ku, a nakon gušenja Praškog prolje�a u svom dvorcu u Scheinfeldu u Bavarskoj osnovao je �ehoslova�ki dokumentacijski centar, arhiv s knjigama koje su u �ehoslova�koj bile zabranjene. Od 1984. do 1990. bio je predsjednik Me�unarodnog helsinškog odbora.
U domovinu se vratio nakon Baršunaste revolucije i 1990. postao šef kabineta posljednjeg �ehoslova�kog predsjednika Václava Havela. Iz politike se povukao nakon Havelove abdikacije 1992., a vratio se 2004. kad je izabran u senat kao �lan Gra�anske demokratske alijanse. Kao kandidat stranke zelenih 2007. postao je ministar vanjskih poslova i zadr�ao se na polo�aju do 2009. kad je osnovao stranku TOP 09 (kratica je izvedena od rije�i tradicija, odgovornost i prospreritet). Idu�e godine nakon izbora stranka ulazi u vladaju�u koaliciju s ODS-om, a Schwarzenberg se vra�a na mjesto šefa diplomacije. Schwarzenberg je u drugi krug izbora ušao s osvojenih 23,4 posto glasova, samo 0,8 posto manje od Zemana, što je bilo svojevrsno iznena�enje jer se favoritom prvog kruga smatrao Jan Fischer, predsjednik tehni�ke vlade od 2009. do 2010. koji je završio na tre�em mjestu s 16,3 posto glasova. Schwarzenberg je o�ito privukao velik broj glasa�a ODS-a �iji je kandidat P�emysl Sobotka u prvom krugu završio na zadnjem mjestu sa samo 2,4 posto glasova. Fischer je uo�i drugog kruga neizravno podr�ao Zemana i kritizirao Schwarzenberga me�u ostalim i zbog izjava o Benešu, a ho�e li ga njegovi bira�i poslušati vidjet �e se po objavi rezultata jer upravo bi Fischerovi bira�i mogli biti jezi�ac na vagi.
Zanimljiv je Schwarzenbergov bra�ni �ivot - 1967. se o�enio austrijskom groficom Therese Hardegg s kojom je dobio troje djece - sinove Johannesa Nepomucenusa i Karla Philippa i k�er Annu. Me�utim, 1987. se pokazalo da je otac tada osmogodišnjeg Karla Philippa zapravo politi�ar i industrijalac Thomas Prinzhorn s kojim je Therese bila prevarila mu�a, što je potvrdio i sud. Par se idu�e godine rastao, ali ponovno su se vjen�ali 2008. Schwarzenberg Karla Philippa i danas smatra svojim sinom, iako on to slu�beno nije. Therese Schwarzenberg zbog bolesti �ivi u Austriji, a postane li prva dama bit �e nalik Masarykovoj supruzi Charlotte koja je bila Amerikanka i zbog bolesti se rijetko pojavljivala u javnosti. Po svom stilu Schwarzenberg djeluje kao osoba iz davnih vremena ili, ka�u njegovi protivnici, kao lik iz Hašekovih romana - nosi leptir-kravatu, puši lulu, piše nalivperom, koristi arhaizme, a budu�i da zbog 41 godinu �ivota u Austriji nije jako vješt s �eškim omaknu mu se i vulgarnosti. Dvije njegove bolne to�ke su �esto spavanje prigodom javnih doga�aja, kao i teško razumljiv na�in govora, bez obzira na jezik kojim govori. Svoje je mane me�utim iskoristio kao slogane - „Spavam kad se brbljaju gluposti“ ili „Nekad me se doduše ne razumije, ali moji stavovi su jasni.“ Zanimljivo je da je taj i takav Schwarzenberg popularan upravo me�u mladim i obrazovanim bira�ima. Njima je slatkorje�ivi politi�ki veteran Zeman, premda je kao premijer �ešku izveo iz gospodarske krize i uveo u NATO, o�ito simbol onog lošeg u politici, posebno zbog korupcije i afera tijekom svog mandata. Za mnoge je �ehe Zeman Klausov politi�ki blizanac, što se pokazalo i Klausovom javnom potporom, a budu�i da mu je popularnost na niskim granama to Zemanu ne�e previše pomo�i. Me�utim, još je gori rejting vlade Petra Ne�asa u kojoj je Schwarzenberg kao lider druge koalicijske stranke ne samo šef diplomacije nego i prvi potpredsjednik (kao i u Hrvatskoj), a Zeman u drugi krug ulazi s porukom da je glas za njega glas protiv aktualne vlade. Schwarzenbergovi pristaše, za razliku od Zemanovih, vrlo su aktivni na društvenim mre�ama i jako Knez pobijedi „Šljivara“ to bi mogao biti jedan od klju�nih razloga.
Miloš Zeman i Karel Schwarzenberg - potpuno razli�ite biografije i karakteri
Prema ocjenama mnogih �eških i stranih analiti�ara, borba za tre�eg �eškog predsjednika u odre�enoj �e mjeri biti izbor izme�u Havela i Klausa, odnosno izme�u stila vladavine koji su prakticirala dva dosadašnja �eška predsjednika. Schwarzenberg bi kao smiren i ugla�en predsjednik s ugledom u inozemstvu donekle podsje�ao na Havela, dok bi Zeman bio tek grublja varijanta Klausa koji svojim stavovima i ponašanjem izaziva podjele unutar �eške i nezadovoljstvo u inozemstvu. To smatra i sam Schwarzenberg koji tvrdi da se na izborima radi o borbi istine i ljubavi protiv la�i i mr�nje. Havelova poznata misao je naime da istina i ljubav moraju pobijediti la� i mr�nju. Ugledni katoli�ki sve�enik Tomáš Halík Schwarzenberga je podr�ao i zbog toga što smatra da �e nastaviti tradiciju svog imenjaka, najve�eg �eškog kralja Karla IV. iz 14. stolje�a, dok je Zemanu predbacio da je sljedbenik svog imenjaka, zadnjeg komunisti�kog �elnika Miloša Jakeša. Uz takve argumente izbor izme�u Zemana i Schwarzenberga doima se kao sudbonosna bitka izme�u dobra i zla, svjetla i tame, ali to je uobi�ajeno i u zemljama gdje se predsjednici neposredno biraju ve� desetlje�ima i stolje�ima pa se i �esi skladno uklapaju u takve trendove.
Autor teksta: Marijan Lipovac,
fotografije dostavio autor teksta
